„Htio sam da odustanem u avgustu prošle godine od vođenja koalicije „Za budućnost Crne Gore“, ali sam dobio poziv od mitropolita Amfilohija koji mi je rekao „Kumim te i molim Bogom da ne odustaješ“. Ja sam mu odgovorio: „Vaše visokopreosveštenstvo, kad vi to tražite – ja odustati neću““, kazao je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić u velikom intervjuu za dnevni list Nova.

„Prošle godine, 2. avgusta, u pet minuta do 14 sati, odlučio sam da ne budem na čelu koalicije „Za budućnost Crne Gore“ zato što su dva preostala člana bila eliminisana na veoma nedostojan način. Smatrao sam da se to može i meni desiti i da ću imati probleme koje u tom trenutku nisam ni razumio. Ta dva primjera su bila dovoljna da pošaljem poruku da ne želim da predvodim koliciju koja nije ispunila obećanja koja smo dali i da to vjerovatno znači da i mene čeka sudbina te dvojice profesora.

Zatim mi je poruka stigla do blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija koji se nalazio u Kučima, gdje je služio za Ilindan. Bio sam na ručku kad sam dobio telefonski poziv sa nepoznatog broja i dugo sam razmišljao da li da se javim.

Na kraju sam se javio i čuo sam mitropolita koji mi je rekao: „Kumim te i molim Bogom da ne odustaješ“. Ja sam mu odgovorio: „Vaše visokopreosveštenstvo, kad vi to tražite – ja odustati neću“. Na osnovu te njegove rečenice, ja i danas smatram da je mnogo važnije šta narod misli, a ne šta određenim političkim strukturama odgovara da prikažu kao mjeru njihove pobjede. Mjera njihove pobjede je taman onolika kolika je bila i u prethodnom vremenskom periodu kad nikako nisu uspijevali da smjene DPS i njihove satelite“, ispričao je Krivokapić u opširnom intervjuu.

Krivokapić se osvrnuo i na burne reakcije nakon njegove posjete Patrijaršiji u Beogradu tokom izbora novog mitropolita Crnogorsko-primorskog a kada se očekivalo da on potpiše Temeljni ugovor, navodeći da je neko pokušao da ga predstavi kao izdajnika Crkve.

Premijer je ispričao i da je ranije toga dana dobio poziv tokom kog mu je rečeno da, ukoliko ne dođe u Beograd, vladika Joanikije neće biti izabran za mitropolita Crnogorsko-primorskog.

Na pitanje kako komentariše to što se pozadina te posjete tumačila kao pokušaj državnog udara iz Beograda, premijer Crne Gore kaže da nije u prvim trenucima razmišljao o tome, ali da su ga kasnije zabrinule informacije koje je dobio.

„Pitao sam se kako je moguće da jedan predsjednik vlade doživi tako nešto. Vjerujte mi, te informacije sam dobio iz puzdanih izvora. Odazvao sam se pozivu specijalnog državnog tužioca i rekao sam šta imam. Nadam se da će to biti korisno za čitavo društvo, jer ću taj zapisnik javno da objelodanim“, dodao je on.

Prema njegovim riječima, vjerovatno je neko nešto očekivao, a nije dobio to što očekuje.

„Moram da kažem da sam u petak, prije početka Sabora, dostavio zvanično pismo njegovoj svetosti, patrijarhu Porfiriju, u kom sam obrazložio sve što se tiče Temeljnog ugovora između SPC i države Crne Gore. Mislio sam da je to sa moje strane dovoljno. Zahvalio sam se na predlozima i učinjenom trudu. Već u ponedjeljak sam imao informacije iz više izvora, a to sam rekao i na premijerskom satu, da neko želi da me predstavi kao izdajnika Crkve.

Znate, ako se išta čuvalo iz mjesta iz kog ja dolazim, to su onda vjera i Crkva. Zadnja stanica kod koje smo se branili bile su puškarnice u tim malim seoskim crkvama. Ne možete očekivati od takvih ljudi da budu izdajnici. Do sada, u svojoj istoriji, mi smo mogli mnogo puta to da uradimo, a nikad nismo. Zašto bismo to uradili sada na jednom Saboru? Tada sam shvatio da mi se nešto sprema“, priča Krivokapić.

Ključni trenutak je bio, kako tvrdi premijer, kad je dobio poziv od jednog lidera Demokratskog fronta koji mu je rekao da neće biti izabran mitropolit i da će on biti krivac za sve.

„Odgovorio sam da ja znam šta je istina i da bi istorošeni političari i naručeni analitičari trebalo dobro da razmisle jesu li stavili prst u božji sasud. Time je bio završen taj razgovor.

Kasnije, u jutarnjim časovima, baš kad sam bio u Sabornom hramu, dobio samo poziv tokom kog mi je rečeno da, ukoliko ne dođem u Beograd, Joanikije neće biti izabran za mitropolita. Sticajem okolnosti, taj dan sam imao premijerski sat, tokom kog je bila vrlo žustra rasprava sa jednim liderom DF-a. Istog dana moja supruga je završila na intenzivnoj njezi zbog velikog stresa“, tvrdi Krivokapić.

Od vas se očekivalo da potpišete ugovor te večeri?

„Svi su očekivali da ću da stavim taj potpis, koji je po njima bio prirodan, vjerovatno zato što im je moj psiho portret govorio da ću za Crkvu da uradim bilo šta. Pošto sam se taj dan konsultovao sa pravnicima u Vladi, meni je jasno rečeno da bi to bio jedan presedan. Bez obzira na sve to, ja sam odlučio da idem za Beograd kad sam shvatio da je mojoj supruzi malo bolje.

Naravno, da ne bi postojala bilo kakva dilema, tokom puta sam napisao tvit koji je bio vrlo jasan. Ukazao sam na volju naroda u Crnoj Gori, koja je bila i te kako poznata svim episkopima koji su prisustvovali Saboru – da bi Joanikije trebalo da bude mitropolit. Tad sam rekao i da je najbolji termin za potpisivanje Temeljnog ugovora dan kad se upokojio blaženopočivši mitropolit Amfilohije. Smatrao sam da bi to, na neki način, predstavljalo simboliku njegovog djelovanja. To je vjerovatno loše primljeno od strane njegove svetosti i određenih episkopa koji su prisustvovali tom sastanku i ispalo je kao da ja opstruiram dogovore koji su već unaprijed pripremljeni.

Vjerovatno je tek tada shvaćeno da ja ipak predstavljam jednu državu i da ona mora da reaguje u skladu sa zakonom i Ustavom. Bio bih nedostojan pozicije koju obavljam da sam u tom trenutku potpisao Temeljni ugovor, jer na teoriji svršenog čina se ne smiju bazirati odnosi crkve i države“, saopštio je Krivokapić.

Foto: Boris Pejović (Vijesti)

Istakao je da ne voli publicitet.

„Moja porodica pogotovo. Mi smo oduvijek živjeli jednim skromnim porodičnim životom. Lično sam spreman da budem na skeneru za svako pitanje, ali je veoma neprijatno da mi kao pojedincu, koji je ušao u političke vode, strada porodica zbog toga. Ja sam se opredijelio da se žrtvujem i ne treba ta žrtva da bude i čitava moja porodica. Mogu da vam tvrdim da moje ćerke, koje su od studija u Beogradu, nikada nisu imale nijedan problem. Mi smo vaspitani da ne odmažemo drugima ako ne možemo da pomognemo. Međutim, crtanje meta je nešto što je nedopustivo, bez obzira koje novine to rade. Zna se da to ne donosi dobro“, navodi premijer.

Ističe da je datum koji je predložio za potpisivanje ugovora sa SPC vjerovatno loše primljen od strane patrijarha i određenih episkopa.

„Ispalo je kao da ja opstruiram dogovore koji su već unaprijed pripremljeni. Vjerovatno je tek tada shvaćeno da ja ipak predstavljam jednu državu i da ona mora da reaguje u skladu sa zakonom i Ustavom. Bio bih nedostojan pozicije koju obavljam da sam u tom trenutku potpisao Temeljni ugovor, jer na teoriji svršenog čina se ne smiju bazirati odnosi crkve i države. Iste večeri, malo posle ponoći, mi smo se vratili u Podgoricu i htjeli smo da uputimo zajedničko saopštenje, međutim, njegova svetost nije pristala na to. Te noći niko od nas nije mogao da spava, jer smo bili pod veoma specifičnim utiskom.

Podvlačim da kao vjernik osjećam obavezu da što prije potpišemo temeljni ugovor i mislim da su sve tačke, koje su bile problematične, razriješene. Lično smatram da je sve dovedeno do mjere da može vrlo brzo da se potpiše Temeljni ugovor“, tvrdi Krivokapić.

Prema njegovim riječima, nikada u istoriji Crne Gore Srbi nisu imali bolje pozicije u institucijama sistema kao što je to sada slučaj.

„I imaće ih još više. Zbog toga što su bili diskriminisani, oni nisu mogli da dobiju odgovarajuća mjesta. Naglašavam da nisam opterećen pitanjima ko pripada kojoj vjeri ili naciji, već mi je bitno da li je neko profesionalac, pošten i da li zna da radi svoj posao. Ne znam na šta se konkretno misli pod tim, imajući u vidu zastupljenost pripadnika srpskog naroda u izvršnoj vlasti, odnosno vladi“, dodao je on.

Poručio je da se ne kaje za ono što je uradio.

„Meni je zadovoljstvo što sam predvodio koaliciju koja se zvala „Za budućnost Crne Gore“ i što je posle 30 godina diktature zasijala iskra slobode koja je verifikovana 30. avgusta 2020. godine zahvaljujući kojoj je prekinuta vladavina koja je zarobila ovu državu. Ipak, nisam zadovoljan odnosom određenih lidera koji očito nisu dorasli ovom istorijskom trenutku“, smatra Krivokapić.

Istakao je da su ljudi iz Srbije dobrodošli u Crnu Goru i da nemaju razloga za brigu.

„Na Vladi smo dugo raspravljali oko toga da li pooštrimo nivo ulaska u Crnu Goru za određene zemlje, ali smo se na kraju svi saglasili da to ne bi trebalo raditi i da granice ostanu otvorene. Digitalni sertifikat je jedina mjera. Koliko sam razumio, ova velika temperatura, more i otvorenost nisu mjesta od velikog rizika za prenos koronavirusa za razliku od zatvorenih objekata. Kako bismo imali koliko toliko kontrolisanu situaciju, mi smo se odlučili za digitalni sertifikat. To je podstaklo dio ljudi da se vakciniše i nadam da ćemo ovih dana dostići cifru od 40 odsto vakcinisanih, čime bismo spreminiji dočekali novi talas epidemije. Mjera koje smo donijeli će biti na snazi do 20. avgusta, a promjene mogu da uslijede samo ako dođe do pogoršanja situacije“, zaključio je Krivokapić.

Da li planirate da osnujete stranku?

„U ovom trenutku je meni zabranjeno da osnivam stranku. Znate da to traje već od oktobra i ne prestaje do dana današnjeg. Osnovni razlog zašto se sa negodovanjem posmatra ta ideja je vjerovatno moj loš rejting, koji inače nikada ne provjeravam. Zbog toga su možda neki zastrašeni formiranjem jedne stranke koja bi donijela nešto novo. Ako stranka koja se osniva nema neku dodatnu vrijednost koju bi građani prepoznali, onda je bolje da se ne osniva. Mi u ovom trenutku intenzivno radimo kao vlada i ne razmišljamo kad bi trebalo formirati stranku. U svakom slučaju, ako dođe taj trenutak, spremni smo da uhvatimo u koštac sa tim izazovom.

Mi znamo da je na političkoj sceni Crne Gore potrebno nešto novo. Šta je to novo, najbolje će potvrditi građani prilikom sledećih izbora.

Nakon izbora mnogi su vjerovali da ništa neće biti isto u Crnoj Gori. Jedna od stvari koje su se promenile jeste i vaš odnos sa pomenutim liderima Demokratskog fronta. Zbog čega taj sukob ne jenjava?

Ni tada nisam imao posebne veze sa liderima Demokratskog fronta. Moram da vas podsjetim da je tokom predaje lista za parlamentarne izbore, DF poslednji predao svoju i da se polovina lidera nije pojavila na predaji. Ja sam tek posle razmišljao zašto oni nisu bili prisutni. Oni su već tada bili nezadovoljni što se neki profesor, koji nije prepoznat na političkoj sceni, našao kao vođa koalicije.

Ne želim da pričam o tome da li je riječ o pizmi ili sujeti, ali činjenica je da sam ušao u jednu iskrenu i otvorenu priču kako bih doprinio odbrani naših svetinja. To je bio moj povod i od toga nisam odustao ni danas. Tokom tog 30. avgusta, kad je ostvarena izborna pobjeda, pored mene su bili dvojica lidera iz ukupno 13 partija, koliko ih je činilo koaliciju „Za budućnost Crne Gore“. Nisam tada shvatao da je u pitanju neki tihi bojkot, ali je sve postalo jasnije kasnije kad je krenula nevjerovatna kampanja protiv mene. Za njih je osnovno pitanje bilo kako da me eliminišu i kako da neko drugi preuzme vođenje čitave strukture.

A da li bi sve bilo drugačije da ste liderima DF, Andriji Mandiću, Milanu Kneževiću i Nebojši Medojeviću ponudili konkretne uloge u izvršnoj vlasti?

To je jedna pretpostavka o kojoj je teško razmišljati. Nikad ne razmišljam o tome šta bi bilo kad bi bilo. Uvjeren sam da je put koji smo izabrali najbolji i da će on biti potvrda mirnog i stabilnog prolaska kroz demokratsku tranziciju i da će dobrobit od toga imati svi građani Crne Gore, a ne samo jedna grupacija.

Hoće li opstati Vlada? Imate li većinu u Skupštini?

Ova vlada, iako svi govore da ne postoji, funkcioniše punim jedrima. Radimo u skladu sa programom koji smo usvojili i planiramo realizaciju velikog broja projekata tokom 2022. godine. Naravno, svi imaju pravo, u skladu sa Ustavom, da pokrenu pitanje povjerenja ove vlade. Znate zašto ga ne pokreću? Zato što bi se tada još jednom pokazao da lideri DF, koji žele da sruše ovu vladu, to ne mogu da urade bez zajedničkog kontakta sa DPS-om Mila Đukanovića.

Znam pouzdano da su određeni poslanici DF, a možda i njihovi lideri, pregovarali sa DPS o načinu kako da sruše Vladu Crne Gore i kako da se organizuju sledeći izbori. Stvari su vrlo jasne i ovo je godina kad maske moraju da spadnu, bez obzira koliko su se dobro prilijepile za obraze nekih političara.

Postoji li bojazan da DPS Mila Đukanovića ponovo dođe na vlast?

Mislim da je DPS partija prošlosti. Ja znam da oni pripremaju teren i da čak u institucijama sistema imaju ljude koji su zaduženi da prate aktivnosti pojedinih ministarstva i čitave vlade. Ali to ništa ne znači, jer je ova vlada potpuno transparentna. Mi nemamo problem sa tim da li neke informacije cure, kao što smo imali u početnoj fazi zbog velikih odluka koje smo donosili. Mislim da DPS teško može da se oporavi od izbornih poraza koje su doživjeli. Narod Crne Gore je prepoznao šta je briga o građanima i to je najvažnije.

Zbog čega do danas niko od najviših funkcionera bivše vlasti nije odgovarao, imajući u vidu da ste vi i vaši koalicioni partneri često isticali kriminalni karakter bivšeg režima?

Podsjetiću vas na aferu „Koverta“. Tad su svi građani imali priliku da svjedoče toj političkoj korupciji. Na kraju je sve završeno tako što je tužilaštvo tretiralo taj slučaj kao organizovani kriminal, a sud, naravno, dokazao da tu nema organizovanog kirminala. Treća grana vlasti u Crnoj Gori, pravosuđe, je u potpunosti zarobljena.

Uprkos velikoj priči koja se digla oko Tužilačkog savjeta, većina u parlamentu ne može da se dogovori oko promjene unutar njega. To čekanje odgovara DPS, ali i nekim drugim liderima koji ne žele da se ogole stvari. Znam da je sama vlada, iz jednog ministarstva, podnijela deset krivičnih prijava, kao što znam i da tužilaštvo ni na jednu nije reagovalo. S druge strane, oni reaguju na svaku izjavu premijera i govore kako treba da budem saslušavan. Onog trenutka kad se oslobodi tužilaštvo, oslobodiće se i sudstvo i tad će biti procesuriani.

Šta biste izdvojili kao najveći uspjeh Vlade Crne Gore?

Teško je izdvojiti samo jednu stvar. Najvažnije je da smo ispunili obećanje i usvojili Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Moram i za to da vam kažem jednu činjenicu koju sam saznao prije mjesec dana; određni poslanici iz DF su bili ti koji su željeli da odloži usvajanje Zakona o slobodi i vjeroispovijesti dok svoj stav o njemu ne da Ustavni sud. Dakle i tada je postojala jedna grupacija koja je vršila opstrukcije, zahtijevajući najprije stav Ustavnog suda po tom pitanju. Ja ne mogu da vjerujem, ali postoje određeni poslanici koji to mogu da posvjedoče. Dugo sam bio u čudu da li je to moguće.

Drugi uspjeh tiče se finansijskog efekta koji smo postigli lansirajući obveznice. Ne pamti se da je neko u kraćem vremenskom periodu, pod povoljnijim uslovima u odnosu na rejting, to uradio, To nam je dalo prostora za disanje i spriječilo odlazak države u bankrot.

Takođe, moram da istaknem kao značajan uspjeh i sinhronizovano djelovanje svih resora u vladi. Prevashodno Ministastva zdravlja i Ministarstva ekonomskog razvoja, ali i Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Zahvaljući tome uspjeli smo dobro da projektujemo budžet i turističku sezonu. Sve što smo projektovali je čak i prevaziđeno. To znači da ćemo, bez obzira na dešavanja, imati veoma dobru finansijsku situaciju i da ćemo s mirom dočekati 2022. godinu, koju smo proglasili godinom razvoja Crne Gore.

Zbog porasta broja oboljelih od koronavirusa u Crnoj Gori su donijete nove mjere. Imaju li turisti iz Srbije razloga za brigu? Hoće li se pooštravati uslovi za boravak i ulazak u vašu zemlju?

Ljudi iz Srbije su dobrodošli i nemaju razloga za brigu. Na vladi smo dugo raspravljali oko toga da li pooštrimo nivo ulaska u Crnu Goru za određene zemlje, ali smo se na kraju svi saglasili da to ne bi trebalo raditi i da granice ostanu otvorene. Digitalni sertifikat je jedina mjera. Koliko sam razumio, ova velika temperatura, more i otvorenost nisu mjesta od velikog rizika za prenos koronavirusa za razliku od zatvorenih objekata. Kako bismo imali koliko toliko kontrolisanu situaciju, mi smo se odlučili za digitalni sertifikat. To je podstaklo dio ljudi da se vakciniše i nadam da ćemo ovih dana dostići cifru od 40 odsto vakcinisanih, čime bismo spremniji dočekali novi talas epidemije. Mjere koje smo donijeli će biti na snazi do 20. avgusta, a promjene mogu da uslijede samo ako dođe do pogoršanja situacije.

Premijer je za kraj intervjua saopštio da ovogodišnja turistička sezona daleko uspješnija od one iz 2019. godine. 

„Uputio sam zahtjev Centralnoj banci i MONSTATU (Uprava za statistiku) da mi dostave metodoligiju kako vrše računaju broj turista i prihode od od njih. Nadam se da sam u pravu i da je ta metodoligija indirektna, a ne direktna. Podaci govore da je graničnim prelazima drugačije u odnosu na ono što je zvanična statistika“, zaključio je.