Connect with us

POLITIKA

LIDER DEMOKRATA

Bečić o Zakonu o predsjedniku: „Saslušaćemo Venecijansku komisiju, ali samo su odluke Ustavnog suda obavezujuće“

„Gdje su bili mnogi pravnici kad je bivša većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine, kad se usvajao neustavni zakon ‘o odlaganju izbora’… Sjećamo se istovjetne političke histerije kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu, a vrijeme je potvrdilo opravdanost tih reformi“

Bečić

Vraćanje procedure izbora sudija Ustavnog suda (US) na početak predstavljalo bi apsolutno nepotrebno gubljenje vremena i guranje države u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada – ocijenio je predsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić.

On je u intervjuu “Vijestima”, govoreći o trenutnoj političkoj i institucionalnoj krizi, rekao da je motiv njegove partije da glasa za izmjene Zakona o predsjedniku, za koje dio pravnika tvrdi da su neustavne, bio pokušaj da se stvore pravne pretpostavke da se odredi mandatar za sastav Vlade.

Upitan da li bi njegova partija bila spremna da glasa ponovo za izmjene ako bi prije toga Venecijanska komisija (VK), kojoj je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu, Bečić odgovara da će njihov klub poslanika razmotriti svako mišljenje, pa i ono od VK kad se upozna s njim, ali napominje da je Ustavni sud jedina institucija čije su odluke pravno obavezujuće.

”Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka Ustavni sud. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim?”, navodi on.

Na pitanje da li predstavnici međunarodne zajednice njemu i Demokratama sugerišu da ne glasaju opet za Zakon koji je Đukanović vratio parlamentu, Bečić odgovara da su razgovori s međunarodinim partnerima uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u odluke njegove stranke.

Kako partije mogu izvući državu iz političke i institucionalne krize, s obzirom na to da ni nakon drugog sastanka u okviru parlamentarnog dijaloga koji je pokrenula šefica Skupštine Danijela Đurović, nema pomaka na planu postizanja dogovora o izboru sudija US, pitanju izmjena Zakona o predsjedniku, vanrednim izborima…?

Rješenje je vrlo jednostavno i za njega je potrebno samo nekoliko minuta glasanja o predloženim kandidatima za sudije US. Funkcionalan US je rješenje ili put ka rješenju svih otvorenih pitanja. Samo takav US može u kratkom roku dati svoj sud o Zakonu o predsjedniku, odbijanju predsjednika da odredi mandatara i svim drugim otvorenim pitanjima. I samo takav US je i garant pravilnosti budućih izbornih procesa. Tako da su svi ciljevi, zahtjevi, uslovi opozicije (ako iskreno njima teže), zapravo sadržani u izboru sudija US.

Zašto ne žele funkcionalan US, zašto odbijaju da glasaju za nesporne kandidate, zašto neće da daju snagu jedinoj instituciji koja može da iznese mjerodavan sud o ustavnosti dilema koje postoje? Zašto opstruiraju ostvarenje izborne volje građana i uspostavljanje lokalnih vlasti i mnogo čega drugog? To su pitanja na koja nikako da čujemo valjan odgovor…

Zašto tridesetoavgustovska parlamentarna većina, čiji je Vaša partija dio, smatra da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku – za koje dio pravnika, uključujući i jednog bivšeg sudija US, tvrdi da su neustavne – rješenje problema, a ne njegovo produbljivanje? Da li je neodgovorno ponovo glasati za izmjene Zakona, ako mnogo stvari ukazuje na to da će zbog toga kriza biti još veća?

Prije odgovora na vaše pitanje pitao bih gdje su bili mnogi pravnici, a pritom ne mislim na bivšeg uglednog sudiju US, kad je bivša parlamentarna većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine po sistemu “ko može više, može i manje” i suprotno Ustavu i Poslovniku sazvala sjednicu Skupštine na Cetinju? Gdje su bili kad se usvajao neustavni zakon “o odgađanju izbora”? Šta im je motiv bio tada, a šta sada?

Naš motiv da glasamo za pomenuti zakon je zapravo bio pokušaj da se razradom pravnih normi stvore neophodne pravne pretpostavke za predsjednika države da odredi mandatara za sastav Vlade. On sam je tvrdio da mu ustavne praznine onemogućavaju da ispoštuje volju pobjedničke parlamentarne većine. Tako da su motivi Demokrata krajnje iskreni i čisti.

Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka US. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim? Zašto bježite od funkcionalnog US? U čemu je problem? Tako da neodgovorni za to mogu biti samo oni koji umjesto institucionalnog puta i funkcionalnosti institucija, biraju put opstrukcije, blokade i produbljivanja krize. Mi smo uvijek birali institucionalni put, bez obzira na ulogu u kojoj smo se nalazili.

Podsjetiću vas, kad su se neustavno birali Vlada, predsjednica Skupštine, određeni gradonačelnici i predsjednici opština, ili usvajali zakoni o “odgađanju izbora” i “zetski” zakoni, mi smo se isto ponašali kao i danas. Osporavali smo sve pred Ustavnim i Upravnim sudom, i čekali njihov sud. Za nas je odgovornost dati doprinos institucionalnim rješenjima, a ne institucionalnim blokadama.

Da li predstavnici međunarodne zajednice Vama i vašoj partiji sugerišu da ne glasate ponovo za izmjene Zakona?

Naši razgovori s međunarodinim partnerima su uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u naše političke odluke. I kad čujem kritike na račun međunarodne zajednice o njihovom navodnom miješanju u rad političkih subjekata, ja moram istaći da to nije tačno. Meni se to nikad nije desilo. Uvijek smo imali i imamo ravnopravan i partnerski odnos. Predstavnici međunarodne zajednice imaju pravo da prate procese, analiziraju situaciju i imaju dileme o političkim pitanjima kao i svi mi, ali čini mi se da je svima jasno da je funkcionalan US i poštovanje njegovih odluka jedini put za razrješenje ove krize. Zato ste mogli i da čujete jasna očekivanja da parlament izabere sudije US u drugom krugu glasanja.

Da li biste bili spremni da glasate za izmjene ako bi prije toga VK, kojoj je šef države Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu?

Svi se sjećamo istovjetne političke histerije od dijela domaćih političkih elita i bojkota parlamenta kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu. I tada se tražilo savjetodavno mišljenje VK, koje je ipak bilo drugačije od političkih najava. Određene rezerve, koje su i tada ispoljene, nijesu se potvrdile u praksi i primjeni samog Zakona. Naprotiv. Vrijeme je potvrdilo opravdanost reformi u Tužilaštvu, čije rezultate danas svi pohvaljujemo. I ne samo mi, nego i pravna struka i zdrav razum.

Naš klub poslanika će, naravno, kao i uvijek sagledati i razmotriti sve stručne analize i domaćih i međunarodnih partnera i mišljenje VK kad se upozna s njim, i zauzeti svoj stav, podsjećajući još jednom da je US jedina institucija čije su odluke i mišljenja pravno obavezujuća.

Da li bi, i ako bi – pod kojim uslovima, Demokratama bilo prihvatljivo da se iznova otpočne procedura izbora sudija US, što zahtijevaju DPS i bivši partneri te partije?

To je apsolutuno nepotrebno gubljenje nekoliko mjeseci, odnosno ogromnog vremena i guranje zemlje u totalnu blokadu. S druge strane, to bi značilo i poigravanje s predloženim kandidatima i demotivisanje kredibilnih kandidata da se kandiduju. Prema mom sudu, imamo idealan scenario. Očito prvi put imamo kandidate koji nijesu ni “naši” ni “njihovi”, već svoji. Upravo zato niko nije osporen. Izvolite da odblokiramo sistem, a ne da ga gurnemo u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada. Osim ako baš to želite?

Šta mislite o ideji koju zagovara dio partija bivše vlasti, da se u dijalog o rješavanju krize uključi i Delegacija EU u Crnoj Gori?

Zahtjev da se u dijalog o razrješenju političke krize uključi i Delegacija EU nije iskren politički zahtjev. To je samo pijesak u oči javnosti. I njihova želja da pošalju političke poruke o dramatičnosti političke krize.

Svakako, svi naši partneri su dobrodošli da zajedno rješavamo probleme s kojima se suočavamo.

Šta će Demokrate preduzeti da bi se okončao izborni proces u Podgorici, pošto predsjednik Izborne komisije (IK) Glavnog grada ne dozvoljava članovima IK da glasaju o proširenju dnevnog reda sjednice, kako bi u njega uvrstili utvrđivanje konačnih rezultata izbora?

Proces utvrđivanja konačnih rezultata izbora pokazuje zapravo svu “demokratičnost” i “evropejstvo” gubitnika izbora. Za razliku od nas, koji nijesmo podnosili farsične žalbe u Baru i Bijelom Polju jer nijesmo pobijedili na izborima, već smo omogućili nesmetano odvijanje procesa, partije bivšeg režima na jedan vrlo jeftin način sapliću narodnu volju i uspostavljanje novih organa lokalnih vlasti. Međutim, volja naroda je jača od opstrukcija.

U Podgorici su partije opozicije ubjedljivo pobijedile partije dosadašnje vlasti, osvojivši čak 62 odsto glasova, tako da dileme nema ko su ubjedljivi pobjednici, i to su svi priznali. Predstavnici pobjedničkih izbornih lista i partija u IK-u Glavnog grada su vrsni pravnici i ne sumnjam da će u saradnji s Državnom izbornom komisijom (DIK) naći način da omoguće poštovanje izborne volje građana. Vjerujem da većinski i u IK-u Glavnog grada i u DIK-u sjede ljudi koji nijesu spremni da suspenduju volju naroda i obesmisle izborne procese.

Vlast da bude po volji pravih, a ne fiktivnih Šavničana

Šta je stvarni razlog jednomjesečne borbe partija za vlast u Šavniku? Da li je to samo pitanje vlasti ili pak nešto drugo?

Kad je u pitanju Šavnik, tamo je na sceni klasičan primjer najprovidnijeg i najjeftinijeg mogućeg izbornog inžinjeringa. Tamo biračko pravo pokušavaju da ostvare građani koji nemaju bilo kakve veze s tom opštinom. Dakle, postoji jasna namjera da se prijavljivanjem lažnih prebivališta drastično promijeni struktura biračkog tijela i direktno prekroji izborna volja građana.

Nadam se da će prevladati razum, mir i suzdržanost, da će pobijediti pravo, pravda i istina, ali i da će se stvoriti pretpostavke da se nova lokalna vlast u Šavniku uspostavi na bazi izborne volje istinskih, a ne fiktivnih Šavničana i Šavničanki, jer to jeste suština demokratije. U suprotnom, uveo bi se opasan presedan kojim bi se na svim narednim lokalnim izbornim procesima obesmišljavala volja naroda i suspendovalo pravo građana na lokalnu samoupravu. To bi bio direktan put u anarhiju. Ko je želi, nek istupi i to javno kaže.

POLITIKA

Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori

„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.

Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.

„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.

Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.

„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.

Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.

Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.

“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.

Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.

„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.

U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.

„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.

To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.

„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.

Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.

Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.

„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.

Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.

Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.

Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.

Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti

Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).

„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.

Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.

„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.

Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.

U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.

Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.

Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije