POLITIKA
LIDER DEMOKRATA
Bečić o Zakonu o predsjedniku: „Saslušaćemo Venecijansku komisiju, ali samo su odluke Ustavnog suda obavezujuće“
„Gdje su bili mnogi pravnici kad je bivša većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine, kad se usvajao neustavni zakon ‘o odlaganju izbora’… Sjećamo se istovjetne političke histerije kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu, a vrijeme je potvrdilo opravdanost tih reformi“
Vraćanje procedure izbora sudija Ustavnog suda (US) na početak predstavljalo bi apsolutno nepotrebno gubljenje vremena i guranje države u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada – ocijenio je predsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić.
On je u intervjuu “Vijestima”, govoreći o trenutnoj političkoj i institucionalnoj krizi, rekao da je motiv njegove partije da glasa za izmjene Zakona o predsjedniku, za koje dio pravnika tvrdi da su neustavne, bio pokušaj da se stvore pravne pretpostavke da se odredi mandatar za sastav Vlade.
Upitan da li bi njegova partija bila spremna da glasa ponovo za izmjene ako bi prije toga Venecijanska komisija (VK), kojoj je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu, Bečić odgovara da će njihov klub poslanika razmotriti svako mišljenje, pa i ono od VK kad se upozna s njim, ali napominje da je Ustavni sud jedina institucija čije su odluke pravno obavezujuće.
”Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka Ustavni sud. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim?”, navodi on.
Na pitanje da li predstavnici međunarodne zajednice njemu i Demokratama sugerišu da ne glasaju opet za Zakon koji je Đukanović vratio parlamentu, Bečić odgovara da su razgovori s međunarodinim partnerima uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u odluke njegove stranke.
Kako partije mogu izvući državu iz političke i institucionalne krize, s obzirom na to da ni nakon drugog sastanka u okviru parlamentarnog dijaloga koji je pokrenula šefica Skupštine Danijela Đurović, nema pomaka na planu postizanja dogovora o izboru sudija US, pitanju izmjena Zakona o predsjedniku, vanrednim izborima…?
Rješenje je vrlo jednostavno i za njega je potrebno samo nekoliko minuta glasanja o predloženim kandidatima za sudije US. Funkcionalan US je rješenje ili put ka rješenju svih otvorenih pitanja. Samo takav US može u kratkom roku dati svoj sud o Zakonu o predsjedniku, odbijanju predsjednika da odredi mandatara i svim drugim otvorenim pitanjima. I samo takav US je i garant pravilnosti budućih izbornih procesa. Tako da su svi ciljevi, zahtjevi, uslovi opozicije (ako iskreno njima teže), zapravo sadržani u izboru sudija US.
Zašto ne žele funkcionalan US, zašto odbijaju da glasaju za nesporne kandidate, zašto neće da daju snagu jedinoj instituciji koja može da iznese mjerodavan sud o ustavnosti dilema koje postoje? Zašto opstruiraju ostvarenje izborne volje građana i uspostavljanje lokalnih vlasti i mnogo čega drugog? To su pitanja na koja nikako da čujemo valjan odgovor…
Zašto tridesetoavgustovska parlamentarna većina, čiji je Vaša partija dio, smatra da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku – za koje dio pravnika, uključujući i jednog bivšeg sudija US, tvrdi da su neustavne – rješenje problema, a ne njegovo produbljivanje? Da li je neodgovorno ponovo glasati za izmjene Zakona, ako mnogo stvari ukazuje na to da će zbog toga kriza biti još veća?
Prije odgovora na vaše pitanje pitao bih gdje su bili mnogi pravnici, a pritom ne mislim na bivšeg uglednog sudiju US, kad je bivša parlamentarna većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine po sistemu “ko može više, može i manje” i suprotno Ustavu i Poslovniku sazvala sjednicu Skupštine na Cetinju? Gdje su bili kad se usvajao neustavni zakon “o odgađanju izbora”? Šta im je motiv bio tada, a šta sada?
Naš motiv da glasamo za pomenuti zakon je zapravo bio pokušaj da se razradom pravnih normi stvore neophodne pravne pretpostavke za predsjednika države da odredi mandatara za sastav Vlade. On sam je tvrdio da mu ustavne praznine onemogućavaju da ispoštuje volju pobjedničke parlamentarne većine. Tako da su motivi Demokrata krajnje iskreni i čisti.
Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka US. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim? Zašto bježite od funkcionalnog US? U čemu je problem? Tako da neodgovorni za to mogu biti samo oni koji umjesto institucionalnog puta i funkcionalnosti institucija, biraju put opstrukcije, blokade i produbljivanja krize. Mi smo uvijek birali institucionalni put, bez obzira na ulogu u kojoj smo se nalazili.
Podsjetiću vas, kad su se neustavno birali Vlada, predsjednica Skupštine, određeni gradonačelnici i predsjednici opština, ili usvajali zakoni o “odgađanju izbora” i “zetski” zakoni, mi smo se isto ponašali kao i danas. Osporavali smo sve pred Ustavnim i Upravnim sudom, i čekali njihov sud. Za nas je odgovornost dati doprinos institucionalnim rješenjima, a ne institucionalnim blokadama.
Da li predstavnici međunarodne zajednice Vama i vašoj partiji sugerišu da ne glasate ponovo za izmjene Zakona?
Naši razgovori s međunarodinim partnerima su uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u naše političke odluke. I kad čujem kritike na račun međunarodne zajednice o njihovom navodnom miješanju u rad političkih subjekata, ja moram istaći da to nije tačno. Meni se to nikad nije desilo. Uvijek smo imali i imamo ravnopravan i partnerski odnos. Predstavnici međunarodne zajednice imaju pravo da prate procese, analiziraju situaciju i imaju dileme o političkim pitanjima kao i svi mi, ali čini mi se da je svima jasno da je funkcionalan US i poštovanje njegovih odluka jedini put za razrješenje ove krize. Zato ste mogli i da čujete jasna očekivanja da parlament izabere sudije US u drugom krugu glasanja.
Da li biste bili spremni da glasate za izmjene ako bi prije toga VK, kojoj je šef države Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu?
Svi se sjećamo istovjetne političke histerije od dijela domaćih političkih elita i bojkota parlamenta kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu. I tada se tražilo savjetodavno mišljenje VK, koje je ipak bilo drugačije od političkih najava. Određene rezerve, koje su i tada ispoljene, nijesu se potvrdile u praksi i primjeni samog Zakona. Naprotiv. Vrijeme je potvrdilo opravdanost reformi u Tužilaštvu, čije rezultate danas svi pohvaljujemo. I ne samo mi, nego i pravna struka i zdrav razum.
Naš klub poslanika će, naravno, kao i uvijek sagledati i razmotriti sve stručne analize i domaćih i međunarodnih partnera i mišljenje VK kad se upozna s njim, i zauzeti svoj stav, podsjećajući još jednom da je US jedina institucija čije su odluke i mišljenja pravno obavezujuća.
Da li bi, i ako bi – pod kojim uslovima, Demokratama bilo prihvatljivo da se iznova otpočne procedura izbora sudija US, što zahtijevaju DPS i bivši partneri te partije?
To je apsolutuno nepotrebno gubljenje nekoliko mjeseci, odnosno ogromnog vremena i guranje zemlje u totalnu blokadu. S druge strane, to bi značilo i poigravanje s predloženim kandidatima i demotivisanje kredibilnih kandidata da se kandiduju. Prema mom sudu, imamo idealan scenario. Očito prvi put imamo kandidate koji nijesu ni “naši” ni “njihovi”, već svoji. Upravo zato niko nije osporen. Izvolite da odblokiramo sistem, a ne da ga gurnemo u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada. Osim ako baš to želite?
Šta mislite o ideji koju zagovara dio partija bivše vlasti, da se u dijalog o rješavanju krize uključi i Delegacija EU u Crnoj Gori?
Zahtjev da se u dijalog o razrješenju političke krize uključi i Delegacija EU nije iskren politički zahtjev. To je samo pijesak u oči javnosti. I njihova želja da pošalju političke poruke o dramatičnosti političke krize.
Svakako, svi naši partneri su dobrodošli da zajedno rješavamo probleme s kojima se suočavamo.
Šta će Demokrate preduzeti da bi se okončao izborni proces u Podgorici, pošto predsjednik Izborne komisije (IK) Glavnog grada ne dozvoljava članovima IK da glasaju o proširenju dnevnog reda sjednice, kako bi u njega uvrstili utvrđivanje konačnih rezultata izbora?
Proces utvrđivanja konačnih rezultata izbora pokazuje zapravo svu “demokratičnost” i “evropejstvo” gubitnika izbora. Za razliku od nas, koji nijesmo podnosili farsične žalbe u Baru i Bijelom Polju jer nijesmo pobijedili na izborima, već smo omogućili nesmetano odvijanje procesa, partije bivšeg režima na jedan vrlo jeftin način sapliću narodnu volju i uspostavljanje novih organa lokalnih vlasti. Međutim, volja naroda je jača od opstrukcija.
U Podgorici su partije opozicije ubjedljivo pobijedile partije dosadašnje vlasti, osvojivši čak 62 odsto glasova, tako da dileme nema ko su ubjedljivi pobjednici, i to su svi priznali. Predstavnici pobjedničkih izbornih lista i partija u IK-u Glavnog grada su vrsni pravnici i ne sumnjam da će u saradnji s Državnom izbornom komisijom (DIK) naći način da omoguće poštovanje izborne volje građana. Vjerujem da većinski i u IK-u Glavnog grada i u DIK-u sjede ljudi koji nijesu spremni da suspenduju volju naroda i obesmisle izborne procese.
Vlast da bude po volji pravih, a ne fiktivnih Šavničana
Šta je stvarni razlog jednomjesečne borbe partija za vlast u Šavniku? Da li je to samo pitanje vlasti ili pak nešto drugo?
Kad je u pitanju Šavnik, tamo je na sceni klasičan primjer najprovidnijeg i najjeftinijeg mogućeg izbornog inžinjeringa. Tamo biračko pravo pokušavaju da ostvare građani koji nemaju bilo kakve veze s tom opštinom. Dakle, postoji jasna namjera da se prijavljivanjem lažnih prebivališta drastično promijeni struktura biračkog tijela i direktno prekroji izborna volja građana.
Nadam se da će prevladati razum, mir i suzdržanost, da će pobijediti pravo, pravda i istina, ali i da će se stvoriti pretpostavke da se nova lokalna vlast u Šavniku uspostavi na bazi izborne volje istinskih, a ne fiktivnih Šavničana i Šavničanki, jer to jeste suština demokratije. U suprotnom, uveo bi se opasan presedan kojim bi se na svim narednim lokalnim izbornim procesima obesmišljavala volja naroda i suspendovalo pravo građana na lokalnu samoupravu. To bi bio direktan put u anarhiju. Ko je želi, nek istupi i to javno kaže.
POLITIKA
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“
Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.
„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.
Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.
„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.
Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:
„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.
POLITIKA
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.
Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.
„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.
Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.
„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.
Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.
Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.
„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.
POLITIKA
Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!
„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.
Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.
„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.
Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.
„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.
Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.
„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.
Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA17 сати ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA10 сати ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA2 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET15 сати ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO1 дан ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama