POLITIKA
LIDER DEMOKRATA
Bečić o Zakonu o predsjedniku: „Saslušaćemo Venecijansku komisiju, ali samo su odluke Ustavnog suda obavezujuće“
„Gdje su bili mnogi pravnici kad je bivša većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine, kad se usvajao neustavni zakon ‘o odlaganju izbora’… Sjećamo se istovjetne političke histerije kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu, a vrijeme je potvrdilo opravdanost tih reformi“
Vraćanje procedure izbora sudija Ustavnog suda (US) na početak predstavljalo bi apsolutno nepotrebno gubljenje vremena i guranje države u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada – ocijenio je predsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić.
On je u intervjuu “Vijestima”, govoreći o trenutnoj političkoj i institucionalnoj krizi, rekao da je motiv njegove partije da glasa za izmjene Zakona o predsjedniku, za koje dio pravnika tvrdi da su neustavne, bio pokušaj da se stvore pravne pretpostavke da se odredi mandatar za sastav Vlade.
Upitan da li bi njegova partija bila spremna da glasa ponovo za izmjene ako bi prije toga Venecijanska komisija (VK), kojoj je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu, Bečić odgovara da će njihov klub poslanika razmotriti svako mišljenje, pa i ono od VK kad se upozna s njim, ali napominje da je Ustavni sud jedina institucija čije su odluke pravno obavezujuće.
”Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka Ustavni sud. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim?”, navodi on.
Na pitanje da li predstavnici međunarodne zajednice njemu i Demokratama sugerišu da ne glasaju opet za Zakon koji je Đukanović vratio parlamentu, Bečić odgovara da su razgovori s međunarodinim partnerima uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u odluke njegove stranke.
Kako partije mogu izvući državu iz političke i institucionalne krize, s obzirom na to da ni nakon drugog sastanka u okviru parlamentarnog dijaloga koji je pokrenula šefica Skupštine Danijela Đurović, nema pomaka na planu postizanja dogovora o izboru sudija US, pitanju izmjena Zakona o predsjedniku, vanrednim izborima…?
Rješenje je vrlo jednostavno i za njega je potrebno samo nekoliko minuta glasanja o predloženim kandidatima za sudije US. Funkcionalan US je rješenje ili put ka rješenju svih otvorenih pitanja. Samo takav US može u kratkom roku dati svoj sud o Zakonu o predsjedniku, odbijanju predsjednika da odredi mandatara i svim drugim otvorenim pitanjima. I samo takav US je i garant pravilnosti budućih izbornih procesa. Tako da su svi ciljevi, zahtjevi, uslovi opozicije (ako iskreno njima teže), zapravo sadržani u izboru sudija US.
Zašto ne žele funkcionalan US, zašto odbijaju da glasaju za nesporne kandidate, zašto neće da daju snagu jedinoj instituciji koja može da iznese mjerodavan sud o ustavnosti dilema koje postoje? Zašto opstruiraju ostvarenje izborne volje građana i uspostavljanje lokalnih vlasti i mnogo čega drugog? To su pitanja na koja nikako da čujemo valjan odgovor…
Zašto tridesetoavgustovska parlamentarna većina, čiji je Vaša partija dio, smatra da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku – za koje dio pravnika, uključujući i jednog bivšeg sudija US, tvrdi da su neustavne – rješenje problema, a ne njegovo produbljivanje? Da li je neodgovorno ponovo glasati za izmjene Zakona, ako mnogo stvari ukazuje na to da će zbog toga kriza biti još veća?
Prije odgovora na vaše pitanje pitao bih gdje su bili mnogi pravnici, a pritom ne mislim na bivšeg uglednog sudiju US, kad je bivša parlamentarna većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine po sistemu “ko može više, može i manje” i suprotno Ustavu i Poslovniku sazvala sjednicu Skupštine na Cetinju? Gdje su bili kad se usvajao neustavni zakon “o odgađanju izbora”? Šta im je motiv bio tada, a šta sada?
Naš motiv da glasamo za pomenuti zakon je zapravo bio pokušaj da se razradom pravnih normi stvore neophodne pravne pretpostavke za predsjednika države da odredi mandatara za sastav Vlade. On sam je tvrdio da mu ustavne praznine onemogućavaju da ispoštuje volju pobjedničke parlamentarne većine. Tako da su motivi Demokrata krajnje iskreni i čisti.
Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka US. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim? Zašto bježite od funkcionalnog US? U čemu je problem? Tako da neodgovorni za to mogu biti samo oni koji umjesto institucionalnog puta i funkcionalnosti institucija, biraju put opstrukcije, blokade i produbljivanja krize. Mi smo uvijek birali institucionalni put, bez obzira na ulogu u kojoj smo se nalazili.
Podsjetiću vas, kad su se neustavno birali Vlada, predsjednica Skupštine, određeni gradonačelnici i predsjednici opština, ili usvajali zakoni o “odgađanju izbora” i “zetski” zakoni, mi smo se isto ponašali kao i danas. Osporavali smo sve pred Ustavnim i Upravnim sudom, i čekali njihov sud. Za nas je odgovornost dati doprinos institucionalnim rješenjima, a ne institucionalnim blokadama.
Da li predstavnici međunarodne zajednice Vama i vašoj partiji sugerišu da ne glasate ponovo za izmjene Zakona?
Naši razgovori s međunarodinim partnerima su uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u naše političke odluke. I kad čujem kritike na račun međunarodne zajednice o njihovom navodnom miješanju u rad političkih subjekata, ja moram istaći da to nije tačno. Meni se to nikad nije desilo. Uvijek smo imali i imamo ravnopravan i partnerski odnos. Predstavnici međunarodne zajednice imaju pravo da prate procese, analiziraju situaciju i imaju dileme o političkim pitanjima kao i svi mi, ali čini mi se da je svima jasno da je funkcionalan US i poštovanje njegovih odluka jedini put za razrješenje ove krize. Zato ste mogli i da čujete jasna očekivanja da parlament izabere sudije US u drugom krugu glasanja.
Da li biste bili spremni da glasate za izmjene ako bi prije toga VK, kojoj je šef države Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu?
Svi se sjećamo istovjetne političke histerije od dijela domaćih političkih elita i bojkota parlamenta kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu. I tada se tražilo savjetodavno mišljenje VK, koje je ipak bilo drugačije od političkih najava. Određene rezerve, koje su i tada ispoljene, nijesu se potvrdile u praksi i primjeni samog Zakona. Naprotiv. Vrijeme je potvrdilo opravdanost reformi u Tužilaštvu, čije rezultate danas svi pohvaljujemo. I ne samo mi, nego i pravna struka i zdrav razum.
Naš klub poslanika će, naravno, kao i uvijek sagledati i razmotriti sve stručne analize i domaćih i međunarodnih partnera i mišljenje VK kad se upozna s njim, i zauzeti svoj stav, podsjećajući još jednom da je US jedina institucija čije su odluke i mišljenja pravno obavezujuća.
Da li bi, i ako bi – pod kojim uslovima, Demokratama bilo prihvatljivo da se iznova otpočne procedura izbora sudija US, što zahtijevaju DPS i bivši partneri te partije?
To je apsolutuno nepotrebno gubljenje nekoliko mjeseci, odnosno ogromnog vremena i guranje zemlje u totalnu blokadu. S druge strane, to bi značilo i poigravanje s predloženim kandidatima i demotivisanje kredibilnih kandidata da se kandiduju. Prema mom sudu, imamo idealan scenario. Očito prvi put imamo kandidate koji nijesu ni “naši” ni “njihovi”, već svoji. Upravo zato niko nije osporen. Izvolite da odblokiramo sistem, a ne da ga gurnemo u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada. Osim ako baš to želite?
Šta mislite o ideji koju zagovara dio partija bivše vlasti, da se u dijalog o rješavanju krize uključi i Delegacija EU u Crnoj Gori?
Zahtjev da se u dijalog o razrješenju političke krize uključi i Delegacija EU nije iskren politički zahtjev. To je samo pijesak u oči javnosti. I njihova želja da pošalju političke poruke o dramatičnosti političke krize.
Svakako, svi naši partneri su dobrodošli da zajedno rješavamo probleme s kojima se suočavamo.
Šta će Demokrate preduzeti da bi se okončao izborni proces u Podgorici, pošto predsjednik Izborne komisije (IK) Glavnog grada ne dozvoljava članovima IK da glasaju o proširenju dnevnog reda sjednice, kako bi u njega uvrstili utvrđivanje konačnih rezultata izbora?
Proces utvrđivanja konačnih rezultata izbora pokazuje zapravo svu “demokratičnost” i “evropejstvo” gubitnika izbora. Za razliku od nas, koji nijesmo podnosili farsične žalbe u Baru i Bijelom Polju jer nijesmo pobijedili na izborima, već smo omogućili nesmetano odvijanje procesa, partije bivšeg režima na jedan vrlo jeftin način sapliću narodnu volju i uspostavljanje novih organa lokalnih vlasti. Međutim, volja naroda je jača od opstrukcija.
U Podgorici su partije opozicije ubjedljivo pobijedile partije dosadašnje vlasti, osvojivši čak 62 odsto glasova, tako da dileme nema ko su ubjedljivi pobjednici, i to su svi priznali. Predstavnici pobjedničkih izbornih lista i partija u IK-u Glavnog grada su vrsni pravnici i ne sumnjam da će u saradnji s Državnom izbornom komisijom (DIK) naći način da omoguće poštovanje izborne volje građana. Vjerujem da većinski i u IK-u Glavnog grada i u DIK-u sjede ljudi koji nijesu spremni da suspenduju volju naroda i obesmisle izborne procese.
Vlast da bude po volji pravih, a ne fiktivnih Šavničana
Šta je stvarni razlog jednomjesečne borbe partija za vlast u Šavniku? Da li je to samo pitanje vlasti ili pak nešto drugo?
Kad je u pitanju Šavnik, tamo je na sceni klasičan primjer najprovidnijeg i najjeftinijeg mogućeg izbornog inžinjeringa. Tamo biračko pravo pokušavaju da ostvare građani koji nemaju bilo kakve veze s tom opštinom. Dakle, postoji jasna namjera da se prijavljivanjem lažnih prebivališta drastično promijeni struktura biračkog tijela i direktno prekroji izborna volja građana.
Nadam se da će prevladati razum, mir i suzdržanost, da će pobijediti pravo, pravda i istina, ali i da će se stvoriti pretpostavke da se nova lokalna vlast u Šavniku uspostavi na bazi izborne volje istinskih, a ne fiktivnih Šavničana i Šavničanki, jer to jeste suština demokratije. U suprotnom, uveo bi se opasan presedan kojim bi se na svim narednim lokalnim izbornim procesima obesmišljavala volja naroda i suspendovalo pravo građana na lokalnu samoupravu. To bi bio direktan put u anarhiju. Ko je želi, nek istupi i to javno kaže.
POLITIKA
Novi ministar za razvoj sjevera, Damjan Ćulafić se obratio građanima: „Cilj je ekonomski osnažiti sjever Crne Gore“
„Razvoj sjevera je stub na kojem ćemo graditi bolju i prosperitetniju Crnu Goru“, poručuje ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
Novoimenovani ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić obratio se saopštenjem građanima Crne Gore.
Saopštenje prenosimo integralno:
„Poštovani građani Crne Gore,
Čast mi je i zadovoljstvo da vam se obratim kao novoimenovani ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Preuzimajući ovu odgovornu funkciju, osjećam duboku zahvalnost – istovremeno svjestan svih izazova koji su pred nama. Ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera su stubovi na kojima ćemo graditi bolju i prosperitetniju budućnost Crne Gore.
Odmah po preuzimanju dužnosti, održao sam konstruktivne razgovore sa svojim saradnicima u Ministarstvu. Zajedno ćemo se, u narednom periodu, posvetiti ispunjavanju ambicioznih ciljeva koje smo postavili pred nama. Naš prioritet je realizacija svih obaveza u razumnim rokovima, uz osiguranje najvišeg nivoa kvaliteta i efikasnosti u svim segmentima rada.
Posvećen sam tome da nijedan resor unutar ministarstva ne bude zapostavljen. Naš pristup će biti sveobuhvatan – ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera su međusobno povezane oblasti koje zahtijevaju sinergijski pristup kako bismo postigli najbolje rezultate.
Razumijem da postoje određene nedefinisane nadležnosti u pogledu resora razvoja sjevera. U najskorijem roku ćemo raditi na artikulisanju ovih nadležnosti, uz maksimalno poštovanje nadležnosti koje drugi ministri imaju na istom teritorijalnom dijelu naše zemlje. Saradnja i koordinacija među resorima su ključne za postizanje ciljeva.
Uvaženi građani, uspjeh nije nešto što se dostiže preko noći, već rezultat marljivog rada, predanosti i zajedničkih napora. Naša misija je jasna: zaštititi našu prirodu, osigurati održivi razvoj i ekonomski osnažiti sjever Crne Gore. To je izazov, ali i prilika da pokažemo koliko možemo postići kada radimo zajedno.
Taj put neće uvijek biti lak, ali svaki korak koji napravimo biće prema svjetlijoj, održivijoj i prosperitetnijoj budućnosti. Naša Crna Gora može i mora biti primjer harmonije između čovjeka i prirode, razvoja i očuvanja!“.
POLITIKA
Predsjednik Bošnjačkog saveza u Americi: Ibrahimoviću, šta je bilo s parama za kampanju iz Njujorka?
Rastoder rekao da će u nedjelju objaviti koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao. Iz BS saopšteno da neće da komentarišu“nebuloze i neistine raznih dušebrižnika”
Jedan od lidera Bošnjaka iz Crne Gore u dijaspori Esad Rastoder pitao je javno predsjednika Bošnjačke stranke (BS) šta se desilo sa novcem koji je Ervin Ibrahimović navodno dobio od zemljaka u Njujorku za kampanju u prošlogodišnjim parlamentarnim izborima i pozvao ga da to obznani ili će te podatke on objaviti.
Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama je “Vijestima” rekao da je on napravio snimak koji kruži društvenim mrežama, i poručio da će u nedjelju u 20 časova objaviti drugi u kome će pojasniti detalje o tome koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao.
Na video snimku on kritikuje Bošnjačku stranku zbog ulaska u Vladu sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i poziva Ibrahimovića da saopšti gdje je novac koji je sakupljen za kampanju.
“Kad su bili izbori prije godinu dana, da kaže narodu i članstvu koliko se skupilo para u Njujorku u Bošnjačkom centru, a te su pare koje su se skupile za finansiranje kampanje BS-a. Koliko para je odnio u Crnu Goru i kako ih je prenio”, saopštio je Rastoder i dodao da će, ako Ibrahimović to ne kaže, pozvati Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da utvrdi gdje je novac završio kao i da li je došao u blagajnu BS.
On je lideru najjače manjinske stranke u Crnoj Gori poručio da je “dosta laži i prevare”.
“Ima još neko familiju, oca, majku. Ima još neko ko bi zaposlio svoju rodbinu ili nekog svog, ne samo ti svoje. Ovo što si sad uradio, nisi ispred bošnjačkog naroda, već samo ispred tvojih poltrona i ulizica”, poručio je Rastoder.
Iz Bošnjačke stranke nisu odgovorili na pitanja da li je Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka donirao novac za kampanju za parlamentarne izbore prošle godine, niti da li su primali donacije iz inostranstva.
“Nebuloze i neistine raznih dušebrižnika, koji se svaki dan, po zadatku, javljaju da blate BS i predsjednika Ibrahimovića, ne želimo ni komentarisati. Čeka nas puno posla, da pomognemo bošnjačkom narodu, zbog čega smo i postali dio 44. Vlade. Ovakve i slične gluposti su skretanje pažnje javnosti sa suštinskih tema”, poručili su u odgovorima koje su dostavili listu.
U Izvještaju o troškovima izborne kampanje za parlamentarne izbore u junu 2023. godine koji je BS podnijela ASK-u nisu prijavljene donacije iz privatnih izvora, dok su iz javnih potrošili nešto više od 40.000 eura, dok su iz sopstvenih sredstava prenijeli 6.000 eura. Ibrahimovićeva partija je izvještaj podnijela 7. jula prethodne godine.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjuje učesnicima na izborima da primaju materijalnu, finansijsku pomoć i nenovčanih priloga od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca…
Prema podacima sa sajta stranke, njihovi predstavnici su bili u posjeti dijaspori u najvećem američkom gradu, u aprilu prošle godine, kao pokrovitelji iftara u Bošnjačkom Islamskom kulturnom centru Plav-Gusinje. Prisutnima su tom prilikom u ime BS obratili potpredsjednik Damir Gutić i portparol Adel Omeragić.
Ovo nije prvi put da predstavnici te stranke idu u posjete dijaspori uoči izbora.
Ibrahimović je bio u posjeti Zavičajnom klubu “Bihor” iz Luksemburga 1. maja prošle godine, nešto više od mjesec dana prije parlamentarnih izbora, dok je u istu državu išao i 13. jula 2020, takođe uoči izbora za državni parlament.
U predsjedničkoj kampanji 2023. godine bivši šef države Milo Đukanović i lider BS su se sastali sa crnogorskim iseljenicima u Hanoveru.
Takođe, krajem septembra 2022. godine, uoči lokalnih izbora u više opština, lider BS i tadašnji ministar kapitalnih investicija, kao i državni sekretar u tom resoru Admir Šahmanović, sastali su se sa predstavnicima udruženja dijaspore u Njujorku, dok je u posjetu iseljenicima u Frankfurtu Ibrahimović putovao u tandemu sa predsjednikom rožajskog odbora stranke Mirsadom Nurkovićem.
Uoči predsjedničkih izbora 2018. godine, na kojim je BS podržala kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, politička konkurencija ih je optuživala da dobija novac od iseljenika i da “na nečastan način nagovaraju dijasporu da dođe na glasanje”. Tada je ove tvrdnje iznio član rožajskog odbora Građanskog pokreta URA Hajruš Kalač, ali ni tada “Vijestima” nije odgovoreno li se u inostranstvu skupljao novac za kampanju.
Ibrahimović je nekoliko puta i pozivao da se građanima Crne Gore koji žive u inostranstvu omogući da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a dijasporu je nazivao “najvećim investitorom” i “razvojnim resursom”.
Nekoliko puta je lider BS govorio u ime crnogorskih iseljenika, pa je tako prije dvije godine kazao da je “dijaspora zabrinuta zbog statusa pripadnika nacionalnih manjina”, a 2020. godine u njihovo ime govorio kako žele da rekonstruišu Dom zdravlja u Rožajama i u parlamentu pitao tadašnjeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića da li taj resor prihvata doniranje sredstava.
BS je do sredine oktobra važio za izvjesnog konstituenta budućeg kabineta, ali je mandatar za sastav vlade i predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tada iznenada odustao od aranžmana s njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji čine partije nekadašnejg DF-a.
Iz PES-a su tada “Vijestima” rekli da je BS odbio da bude u vlasti sa ZBCG i da je tražio da se u nju ubace Socijaldemokrate (SD), dok su iz BS-a naveli da nisu ni stigli da se izjasne o Spajićevoj ponudi o manjinskoj vladi sa ZBCG, a neki izvori iz BS su tvrdili da nisu ni dobili formalnu ponudu.
Tokom pregovora se spekulisalo da bi BS-u mogla da pripadnu četiri resora i jedno potpredsjedničko mjesto u vladi.
BS: Projekti prelomili ulazak u Vladu
Bošnjačka stranka juče je saopštila da je sporazumom o ulasku u rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića predviđeno da kapitalni projekti u mjestima gdje žive Bošnjaci budu prioritet u narednom periodu, kao i da je Ibrahimović u sporazumu sa premijerom Spajićem definisao o kojim se projektima radi.
U saopštenju koje potpisuje najjača manjinska stranka u Crnoj Gori se kao strateški ciljevi njihovog ulaska u izvršnu vlast navode: obezbjeđivanje finansija za završetak skijališta Štedim, aktuelizacija otvaranja tunela Rožaje-Peć, otvaranje puta Plav-Dečani, obezbjeđivanje sredstava za revitalizaciju Plavskog jezera, rekonstrukciju puta Gusinje-Grebaje, završetak puta Plav-Gusinje preko Kruševa, put Petnjica-Bioče, valorizacija Đalovića pećine, skijalište Cmiljača, put Sveti Ivan-Mrkojevići-Sukobin, bulevar kroz naselja Čeluga i Zaljevo u Baru.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je na današnoj sjednici Skupštine da predlaže Vladi da ne uvodi i ne preduzima nikakve recipročne mjere, povodom odluke zvaničnog Zagreba da Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića proglasi za persone non grata.
„To je Vladina nadležnost, a ne nadležnost Predsjendika Skupštine. Ona vodi unutaršnju i spoljnu politiku“, pojasnio je Mandić.
Istakao je da Crna Gora ostaje posvećena dobrosusjedskim odnosima.
„A razumijem i da Hrvatska želi da vodi politiku kakvu ona hoće. Žao mi je samo što ovog ljeta neću ljetovati na Korčuli. To jeste nezgodno, ali snaći ću se i na našem primorju“, kazao je Mandić.
Mandić je dodao da se od čitave povike sve na kraju svelo na reakciju koja se odnosi na samo tri političara.
„Nijedan dobronamjerni čovjek nije mogao ni naslutiti da će se u 2024. godini moderna Hrvatska poistovjećivati sa Nezavisnom Državnom Hrvatskom na način što će na način što će liderima tri stranke zabraniti ulazak u Hrvatsku“, poručio je on.
Mandić je podsjetio da je nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu pozvao delegaciju Hrvatskog sabora da posjeti Crnu Goru.
„Taj taj poziv i daje stoji. Oni su naši prijatelji i ponovo ih pozivam u Crnu Goru da dođu. Želimo da razgovaramo i da otklonimo sve nedoumice“, poručio je Mandić.
Ipak, kako je naveo, ostaje pri stavu da je Rezolucija o jasenovcu „mjera naše pripadnosrti narodima koji baštine tekovine slobode, istine, pravde i mira“.
„U 21. vijeku ne smije postojati politika koja revitalizuje mračne ideologije nacizma i fašizma“, smatra Mandić.
Prema njegovim riječima, crnogorski poslanici su sa Rezolucijom o Jasenovcu napravili veliki civilizacijski iskorak.
„Zadovoljan sam što su svi poslanici saopšptili da ono što se desilo u Jasenovcu jeste genocid, bez obzira jesu li glasali za nju ili ne“, zaključio je Mandić.
Mandić DPS-u: Rezolucija nema nikakve veze sa Vučićem, ali ne potcjenjujte ga
Mandić je poslaniku DPS-a Andriji Nikoliću poručio da rezolucija o Jasenovcu nema nikakve veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nioti je on inicirao.
„Ono što usvoji parlament Srbije ima veze sa Vučićem. Nemojte predstavljati na to da je Vučić nema hrabrosti da rezoluciju usvoji u Srbiji, pa je riješio da to učini u Crnoj Gori. Nemojte da potcjenjujete predsjednika Srbije. Ovo je naša akcija, smišljena i odrađena u Crnoj Gori“, kazao je Mandić.
Spajić u Parizu: "Sanjamo medalje"
Milatović sa suprugom na otvaranju Olimpijskih igara u Parizu: "Crna Gora je jedan tim"
Novi ministar za razvoj sjevera, Damjan Ćulafić se obratio građanima: "Cilj je ekonomski osnažiti sjever Crne Gore"
Predsjednik Bošnjačkog saveza u Americi: Ibrahimoviću, šta je bilo s parama za kampanju iz Njujorka?
Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi
Herceg Novi: U nesreći poginuo 22-godišnji mladić
Državljanka Srbije podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće u Herceg Novom
Veliki uspjeh talentovanog košarkaša iz Berana: 19-godišnji Miloš Joksimović potpisao za KK "Virtus Siena" iz Italije
Milatovićevi odbornici sa DPS-om izglasali skraćenje mandata u Glavnom gradu: Podgorica ide na izbore
Knežević: Znači moj đed zalud je poginuo na Đurđevdan oslobađajući Karlovac od ustaša i nacista
HRONIKA3 дана ranijeHerceg Novi: U nesreći poginuo 22-godišnji mladić
POLITIKA4 дана ranijePogledajte ko su novi ministri, a ko više neće biti u Vladi Milojka Spajića
POLITIKA4 дана ranijeDosadašnji ministar Vladimir Martinović napustio Demokrate
POLITIKA4 дана ranijeIzglasan novi sastav Vlade: Novi ministri iz nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke…
POLITIKA4 дана ranijeAbazović: Ne može se doć‘ do plaže, sve su straže, sve su straže Ibrahimović Draže
HRONIKA19 сати ranijeDržavljanka Srbije podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće u Herceg Novom
