POLITIKA
LIDER DEMOKRATA
Bečić o Zakonu o predsjedniku: „Saslušaćemo Venecijansku komisiju, ali samo su odluke Ustavnog suda obavezujuće“
„Gdje su bili mnogi pravnici kad je bivša većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine, kad se usvajao neustavni zakon ‘o odlaganju izbora’… Sjećamo se istovjetne političke histerije kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu, a vrijeme je potvrdilo opravdanost tih reformi“

Vraćanje procedure izbora sudija Ustavnog suda (US) na početak predstavljalo bi apsolutno nepotrebno gubljenje vremena i guranje države u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada – ocijenio je predsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić.
On je u intervjuu “Vijestima”, govoreći o trenutnoj političkoj i institucionalnoj krizi, rekao da je motiv njegove partije da glasa za izmjene Zakona o predsjedniku, za koje dio pravnika tvrdi da su neustavne, bio pokušaj da se stvore pravne pretpostavke da se odredi mandatar za sastav Vlade.
Upitan da li bi njegova partija bila spremna da glasa ponovo za izmjene ako bi prije toga Venecijanska komisija (VK), kojoj je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu, Bečić odgovara da će njihov klub poslanika razmotriti svako mišljenje, pa i ono od VK kad se upozna s njim, ali napominje da je Ustavni sud jedina institucija čije su odluke pravno obavezujuće.
”Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka Ustavni sud. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim?”, navodi on.
Na pitanje da li predstavnici međunarodne zajednice njemu i Demokratama sugerišu da ne glasaju opet za Zakon koji je Đukanović vratio parlamentu, Bečić odgovara da su razgovori s međunarodinim partnerima uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u odluke njegove stranke.
Kako partije mogu izvući državu iz političke i institucionalne krize, s obzirom na to da ni nakon drugog sastanka u okviru parlamentarnog dijaloga koji je pokrenula šefica Skupštine Danijela Đurović, nema pomaka na planu postizanja dogovora o izboru sudija US, pitanju izmjena Zakona o predsjedniku, vanrednim izborima…?
Rješenje je vrlo jednostavno i za njega je potrebno samo nekoliko minuta glasanja o predloženim kandidatima za sudije US. Funkcionalan US je rješenje ili put ka rješenju svih otvorenih pitanja. Samo takav US može u kratkom roku dati svoj sud o Zakonu o predsjedniku, odbijanju predsjednika da odredi mandatara i svim drugim otvorenim pitanjima. I samo takav US je i garant pravilnosti budućih izbornih procesa. Tako da su svi ciljevi, zahtjevi, uslovi opozicije (ako iskreno njima teže), zapravo sadržani u izboru sudija US.
Zašto ne žele funkcionalan US, zašto odbijaju da glasaju za nesporne kandidate, zašto neće da daju snagu jedinoj instituciji koja može da iznese mjerodavan sud o ustavnosti dilema koje postoje? Zašto opstruiraju ostvarenje izborne volje građana i uspostavljanje lokalnih vlasti i mnogo čega drugog? To su pitanja na koja nikako da čujemo valjan odgovor…
Zašto tridesetoavgustovska parlamentarna većina, čiji je Vaša partija dio, smatra da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku – za koje dio pravnika, uključujući i jednog bivšeg sudija US, tvrdi da su neustavne – rješenje problema, a ne njegovo produbljivanje? Da li je neodgovorno ponovo glasati za izmjene Zakona, ako mnogo stvari ukazuje na to da će zbog toga kriza biti još veća?
Prije odgovora na vaše pitanje pitao bih gdje su bili mnogi pravnici, a pritom ne mislim na bivšeg uglednog sudiju US, kad je bivša parlamentarna većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine po sistemu “ko može više, može i manje” i suprotno Ustavu i Poslovniku sazvala sjednicu Skupštine na Cetinju? Gdje su bili kad se usvajao neustavni zakon “o odgađanju izbora”? Šta im je motiv bio tada, a šta sada?
Naš motiv da glasamo za pomenuti zakon je zapravo bio pokušaj da se razradom pravnih normi stvore neophodne pravne pretpostavke za predsjednika države da odredi mandatara za sastav Vlade. On sam je tvrdio da mu ustavne praznine onemogućavaju da ispoštuje volju pobjedničke parlamentarne većine. Tako da su motivi Demokrata krajnje iskreni i čisti.
Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka US. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim? Zašto bježite od funkcionalnog US? U čemu je problem? Tako da neodgovorni za to mogu biti samo oni koji umjesto institucionalnog puta i funkcionalnosti institucija, biraju put opstrukcije, blokade i produbljivanja krize. Mi smo uvijek birali institucionalni put, bez obzira na ulogu u kojoj smo se nalazili.
Podsjetiću vas, kad su se neustavno birali Vlada, predsjednica Skupštine, određeni gradonačelnici i predsjednici opština, ili usvajali zakoni o “odgađanju izbora” i “zetski” zakoni, mi smo se isto ponašali kao i danas. Osporavali smo sve pred Ustavnim i Upravnim sudom, i čekali njihov sud. Za nas je odgovornost dati doprinos institucionalnim rješenjima, a ne institucionalnim blokadama.
Da li predstavnici međunarodne zajednice Vama i vašoj partiji sugerišu da ne glasate ponovo za izmjene Zakona?
Naši razgovori s međunarodinim partnerima su uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u naše političke odluke. I kad čujem kritike na račun međunarodne zajednice o njihovom navodnom miješanju u rad političkih subjekata, ja moram istaći da to nije tačno. Meni se to nikad nije desilo. Uvijek smo imali i imamo ravnopravan i partnerski odnos. Predstavnici međunarodne zajednice imaju pravo da prate procese, analiziraju situaciju i imaju dileme o političkim pitanjima kao i svi mi, ali čini mi se da je svima jasno da je funkcionalan US i poštovanje njegovih odluka jedini put za razrješenje ove krize. Zato ste mogli i da čujete jasna očekivanja da parlament izabere sudije US u drugom krugu glasanja.
Da li biste bili spremni da glasate za izmjene ako bi prije toga VK, kojoj je šef države Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu?
Svi se sjećamo istovjetne političke histerije od dijela domaćih političkih elita i bojkota parlamenta kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu. I tada se tražilo savjetodavno mišljenje VK, koje je ipak bilo drugačije od političkih najava. Određene rezerve, koje su i tada ispoljene, nijesu se potvrdile u praksi i primjeni samog Zakona. Naprotiv. Vrijeme je potvrdilo opravdanost reformi u Tužilaštvu, čije rezultate danas svi pohvaljujemo. I ne samo mi, nego i pravna struka i zdrav razum.
Naš klub poslanika će, naravno, kao i uvijek sagledati i razmotriti sve stručne analize i domaćih i međunarodnih partnera i mišljenje VK kad se upozna s njim, i zauzeti svoj stav, podsjećajući još jednom da je US jedina institucija čije su odluke i mišljenja pravno obavezujuća.
Da li bi, i ako bi – pod kojim uslovima, Demokratama bilo prihvatljivo da se iznova otpočne procedura izbora sudija US, što zahtijevaju DPS i bivši partneri te partije?
To je apsolutuno nepotrebno gubljenje nekoliko mjeseci, odnosno ogromnog vremena i guranje zemlje u totalnu blokadu. S druge strane, to bi značilo i poigravanje s predloženim kandidatima i demotivisanje kredibilnih kandidata da se kandiduju. Prema mom sudu, imamo idealan scenario. Očito prvi put imamo kandidate koji nijesu ni “naši” ni “njihovi”, već svoji. Upravo zato niko nije osporen. Izvolite da odblokiramo sistem, a ne da ga gurnemo u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada. Osim ako baš to želite?
Šta mislite o ideji koju zagovara dio partija bivše vlasti, da se u dijalog o rješavanju krize uključi i Delegacija EU u Crnoj Gori?
Zahtjev da se u dijalog o razrješenju političke krize uključi i Delegacija EU nije iskren politički zahtjev. To je samo pijesak u oči javnosti. I njihova želja da pošalju političke poruke o dramatičnosti političke krize.
Svakako, svi naši partneri su dobrodošli da zajedno rješavamo probleme s kojima se suočavamo.
Šta će Demokrate preduzeti da bi se okončao izborni proces u Podgorici, pošto predsjednik Izborne komisije (IK) Glavnog grada ne dozvoljava članovima IK da glasaju o proširenju dnevnog reda sjednice, kako bi u njega uvrstili utvrđivanje konačnih rezultata izbora?
Proces utvrđivanja konačnih rezultata izbora pokazuje zapravo svu “demokratičnost” i “evropejstvo” gubitnika izbora. Za razliku od nas, koji nijesmo podnosili farsične žalbe u Baru i Bijelom Polju jer nijesmo pobijedili na izborima, već smo omogućili nesmetano odvijanje procesa, partije bivšeg režima na jedan vrlo jeftin način sapliću narodnu volju i uspostavljanje novih organa lokalnih vlasti. Međutim, volja naroda je jača od opstrukcija.
U Podgorici su partije opozicije ubjedljivo pobijedile partije dosadašnje vlasti, osvojivši čak 62 odsto glasova, tako da dileme nema ko su ubjedljivi pobjednici, i to su svi priznali. Predstavnici pobjedničkih izbornih lista i partija u IK-u Glavnog grada su vrsni pravnici i ne sumnjam da će u saradnji s Državnom izbornom komisijom (DIK) naći način da omoguće poštovanje izborne volje građana. Vjerujem da većinski i u IK-u Glavnog grada i u DIK-u sjede ljudi koji nijesu spremni da suspenduju volju naroda i obesmisle izborne procese.
Vlast da bude po volji pravih, a ne fiktivnih Šavničana
Šta je stvarni razlog jednomjesečne borbe partija za vlast u Šavniku? Da li je to samo pitanje vlasti ili pak nešto drugo?
Kad je u pitanju Šavnik, tamo je na sceni klasičan primjer najprovidnijeg i najjeftinijeg mogućeg izbornog inžinjeringa. Tamo biračko pravo pokušavaju da ostvare građani koji nemaju bilo kakve veze s tom opštinom. Dakle, postoji jasna namjera da se prijavljivanjem lažnih prebivališta drastično promijeni struktura biračkog tijela i direktno prekroji izborna volja građana.
Nadam se da će prevladati razum, mir i suzdržanost, da će pobijediti pravo, pravda i istina, ali i da će se stvoriti pretpostavke da se nova lokalna vlast u Šavniku uspostavi na bazi izborne volje istinskih, a ne fiktivnih Šavničana i Šavničanki, jer to jeste suština demokratije. U suprotnom, uveo bi se opasan presedan kojim bi se na svim narednim lokalnim izbornim procesima obesmišljavala volja naroda i suspendovalo pravo građana na lokalnu samoupravu. To bi bio direktan put u anarhiju. Ko je želi, nek istupi i to javno kaže.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















