Connect with us

POLITIKA

LIDER DEMOKRATA

Bečić o Zakonu o predsjedniku: „Saslušaćemo Venecijansku komisiju, ali samo su odluke Ustavnog suda obavezujuće“

„Gdje su bili mnogi pravnici kad je bivša većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine, kad se usvajao neustavni zakon ‘o odlaganju izbora’… Sjećamo se istovjetne političke histerije kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu, a vrijeme je potvrdilo opravdanost tih reformi“

Bečić

Vraćanje procedure izbora sudija Ustavnog suda (US) na početak predstavljalo bi apsolutno nepotrebno gubljenje vremena i guranje države u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada – ocijenio je predsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić.

On je u intervjuu “Vijestima”, govoreći o trenutnoj političkoj i institucionalnoj krizi, rekao da je motiv njegove partije da glasa za izmjene Zakona o predsjedniku, za koje dio pravnika tvrdi da su neustavne, bio pokušaj da se stvore pravne pretpostavke da se odredi mandatar za sastav Vlade.

Upitan da li bi njegova partija bila spremna da glasa ponovo za izmjene ako bi prije toga Venecijanska komisija (VK), kojoj je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu, Bečić odgovara da će njihov klub poslanika razmotriti svako mišljenje, pa i ono od VK kad se upozna s njim, ali napominje da je Ustavni sud jedina institucija čije su odluke pravno obavezujuće.

”Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka Ustavni sud. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim?”, navodi on.

Na pitanje da li predstavnici međunarodne zajednice njemu i Demokratama sugerišu da ne glasaju opet za Zakon koji je Đukanović vratio parlamentu, Bečić odgovara da su razgovori s međunarodinim partnerima uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u odluke njegove stranke.

Kako partije mogu izvući državu iz političke i institucionalne krize, s obzirom na to da ni nakon drugog sastanka u okviru parlamentarnog dijaloga koji je pokrenula šefica Skupštine Danijela Đurović, nema pomaka na planu postizanja dogovora o izboru sudija US, pitanju izmjena Zakona o predsjedniku, vanrednim izborima…?

Rješenje je vrlo jednostavno i za njega je potrebno samo nekoliko minuta glasanja o predloženim kandidatima za sudije US. Funkcionalan US je rješenje ili put ka rješenju svih otvorenih pitanja. Samo takav US može u kratkom roku dati svoj sud o Zakonu o predsjedniku, odbijanju predsjednika da odredi mandatara i svim drugim otvorenim pitanjima. I samo takav US je i garant pravilnosti budućih izbornih procesa. Tako da su svi ciljevi, zahtjevi, uslovi opozicije (ako iskreno njima teže), zapravo sadržani u izboru sudija US.

Zašto ne žele funkcionalan US, zašto odbijaju da glasaju za nesporne kandidate, zašto neće da daju snagu jedinoj instituciji koja može da iznese mjerodavan sud o ustavnosti dilema koje postoje? Zašto opstruiraju ostvarenje izborne volje građana i uspostavljanje lokalnih vlasti i mnogo čega drugog? To su pitanja na koja nikako da čujemo valjan odgovor…

Zašto tridesetoavgustovska parlamentarna većina, čiji je Vaša partija dio, smatra da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku – za koje dio pravnika, uključujući i jednog bivšeg sudija US, tvrdi da su neustavne – rješenje problema, a ne njegovo produbljivanje? Da li je neodgovorno ponovo glasati za izmjene Zakona, ako mnogo stvari ukazuje na to da će zbog toga kriza biti još veća?

Prije odgovora na vaše pitanje pitao bih gdje su bili mnogi pravnici, a pritom ne mislim na bivšeg uglednog sudiju US, kad je bivša parlamentarna većina preuzela nadležnosti predsjednika Skupštine po sistemu “ko može više, može i manje” i suprotno Ustavu i Poslovniku sazvala sjednicu Skupštine na Cetinju? Gdje su bili kad se usvajao neustavni zakon “o odgađanju izbora”? Šta im je motiv bio tada, a šta sada?

Naš motiv da glasamo za pomenuti zakon je zapravo bio pokušaj da se razradom pravnih normi stvore neophodne pravne pretpostavke za predsjednika države da odredi mandatara za sastav Vlade. On sam je tvrdio da mu ustavne praznine onemogućavaju da ispoštuje volju pobjedničke parlamentarne većine. Tako da su motivi Demokrata krajnje iskreni i čisti.

Uvažavajući mišljenje svih aktera, posebno uglednih pravnika, jasno je da je u našem pravnom sistemu jedini mjerodavovan i obavezujući sud o ovom pitanju upravo odluka US. Valjda bi oni političari, koji su uvjereni da je nešto neustavno, trebalo da imaju najviši interes da se US učini funkcionalnim? Zašto bježite od funkcionalnog US? U čemu je problem? Tako da neodgovorni za to mogu biti samo oni koji umjesto institucionalnog puta i funkcionalnosti institucija, biraju put opstrukcije, blokade i produbljivanja krize. Mi smo uvijek birali institucionalni put, bez obzira na ulogu u kojoj smo se nalazili.

Podsjetiću vas, kad su se neustavno birali Vlada, predsjednica Skupštine, određeni gradonačelnici i predsjednici opština, ili usvajali zakoni o “odgađanju izbora” i “zetski” zakoni, mi smo se isto ponašali kao i danas. Osporavali smo sve pred Ustavnim i Upravnim sudom, i čekali njihov sud. Za nas je odgovornost dati doprinos institucionalnim rješenjima, a ne institucionalnim blokadama.

Da li predstavnici međunarodne zajednice Vama i vašoj partiji sugerišu da ne glasate ponovo za izmjene Zakona?

Naši razgovori s međunarodinim partnerima su uvijek na nivou međusobnog uvažavanja i poštovanja, a ne bilo kakvog miješanja u naše političke odluke. I kad čujem kritike na račun međunarodne zajednice o njihovom navodnom miješanju u rad političkih subjekata, ja moram istaći da to nije tačno. Meni se to nikad nije desilo. Uvijek smo imali i imamo ravnopravan i partnerski odnos. Predstavnici međunarodne zajednice imaju pravo da prate procese, analiziraju situaciju i imaju dileme o političkim pitanjima kao i svi mi, ali čini mi se da je svima jasno da je funkcionalan US i poštovanje njegovih odluka jedini put za razrješenje ove krize. Zato ste mogli i da čujete jasna očekivanja da parlament izabere sudije US u drugom krugu glasanja.

Da li biste bili spremni da glasate za izmjene ako bi prije toga VK, kojoj je šef države Milo Đukanović poslao Zakon na razmatranje, dala negativno mišljenje o aktu?

Svi se sjećamo istovjetne političke histerije od dijela domaćih političkih elita i bojkota parlamenta kad se usvajao Zakon o državnom tužilaštvu. I tada se tražilo savjetodavno mišljenje VK, koje je ipak bilo drugačije od političkih najava. Određene rezerve, koje su i tada ispoljene, nijesu se potvrdile u praksi i primjeni samog Zakona. Naprotiv. Vrijeme je potvrdilo opravdanost reformi u Tužilaštvu, čije rezultate danas svi pohvaljujemo. I ne samo mi, nego i pravna struka i zdrav razum.

Naš klub poslanika će, naravno, kao i uvijek sagledati i razmotriti sve stručne analize i domaćih i međunarodnih partnera i mišljenje VK kad se upozna s njim, i zauzeti svoj stav, podsjećajući još jednom da je US jedina institucija čije su odluke i mišljenja pravno obavezujuća.

Da li bi, i ako bi – pod kojim uslovima, Demokratama bilo prihvatljivo da se iznova otpočne procedura izbora sudija US, što zahtijevaju DPS i bivši partneri te partije?

To je apsolutuno nepotrebno gubljenje nekoliko mjeseci, odnosno ogromnog vremena i guranje zemlje u totalnu blokadu. S druge strane, to bi značilo i poigravanje s predloženim kandidatima i demotivisanje kredibilnih kandidata da se kandiduju. Prema mom sudu, imamo idealan scenario. Očito prvi put imamo kandidate koji nijesu ni “naši” ni “njihovi”, već svoji. Upravo zato niko nije osporen. Izvolite da odblokiramo sistem, a ne da ga gurnemo u novi začarani krug neizvjesnosti i blokada. Osim ako baš to želite?

Šta mislite o ideji koju zagovara dio partija bivše vlasti, da se u dijalog o rješavanju krize uključi i Delegacija EU u Crnoj Gori?

Zahtjev da se u dijalog o razrješenju političke krize uključi i Delegacija EU nije iskren politički zahtjev. To je samo pijesak u oči javnosti. I njihova želja da pošalju političke poruke o dramatičnosti političke krize.

Svakako, svi naši partneri su dobrodošli da zajedno rješavamo probleme s kojima se suočavamo.

Šta će Demokrate preduzeti da bi se okončao izborni proces u Podgorici, pošto predsjednik Izborne komisije (IK) Glavnog grada ne dozvoljava članovima IK da glasaju o proširenju dnevnog reda sjednice, kako bi u njega uvrstili utvrđivanje konačnih rezultata izbora?

Proces utvrđivanja konačnih rezultata izbora pokazuje zapravo svu “demokratičnost” i “evropejstvo” gubitnika izbora. Za razliku od nas, koji nijesmo podnosili farsične žalbe u Baru i Bijelom Polju jer nijesmo pobijedili na izborima, već smo omogućili nesmetano odvijanje procesa, partije bivšeg režima na jedan vrlo jeftin način sapliću narodnu volju i uspostavljanje novih organa lokalnih vlasti. Međutim, volja naroda je jača od opstrukcija.

U Podgorici su partije opozicije ubjedljivo pobijedile partije dosadašnje vlasti, osvojivši čak 62 odsto glasova, tako da dileme nema ko su ubjedljivi pobjednici, i to su svi priznali. Predstavnici pobjedničkih izbornih lista i partija u IK-u Glavnog grada su vrsni pravnici i ne sumnjam da će u saradnji s Državnom izbornom komisijom (DIK) naći način da omoguće poštovanje izborne volje građana. Vjerujem da većinski i u IK-u Glavnog grada i u DIK-u sjede ljudi koji nijesu spremni da suspenduju volju naroda i obesmisle izborne procese.

Vlast da bude po volji pravih, a ne fiktivnih Šavničana

Šta je stvarni razlog jednomjesečne borbe partija za vlast u Šavniku? Da li je to samo pitanje vlasti ili pak nešto drugo?

Kad je u pitanju Šavnik, tamo je na sceni klasičan primjer najprovidnijeg i najjeftinijeg mogućeg izbornog inžinjeringa. Tamo biračko pravo pokušavaju da ostvare građani koji nemaju bilo kakve veze s tom opštinom. Dakle, postoji jasna namjera da se prijavljivanjem lažnih prebivališta drastično promijeni struktura biračkog tijela i direktno prekroji izborna volja građana.

Nadam se da će prevladati razum, mir i suzdržanost, da će pobijediti pravo, pravda i istina, ali i da će se stvoriti pretpostavke da se nova lokalna vlast u Šavniku uspostavi na bazi izborne volje istinskih, a ne fiktivnih Šavničana i Šavničanki, jer to jeste suština demokratije. U suprotnom, uveo bi se opasan presedan kojim bi se na svim narednim lokalnim izbornim procesima obesmišljavala volja naroda i suspendovalo pravo građana na lokalnu samoupravu. To bi bio direktan put u anarhiju. Ko je želi, nek istupi i to javno kaže.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije