Connect with us

DRUŠTVO

IGUMANA MOJSIJA ZEČEVIĆA

Berane: Glavna gradska ulica promijenila osam imena (FOTO)

Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo

Glavna ulica u Beranama - Ulica Mojsija Zečevića, Foto: Berane online

Priča o glavnoj gradskoj ulici u Beranama mogla bi početi na razne načine, ali je možda najbolji onaj koji stoji na turističkoj tabli koja kaže da sve priče o životu i istoriji Berana počinju i završavaju se u ovoj ulici. I njeno ime mijenjalo se u zavisnosti od istorijskih zbivanja i okolnosti.

„Tokom godina bila je Glavna čaršija, ulica Kralja Nikole, ulica Kralja Petra Oslobodioca, ulica Kralja Aleksandra Ujedinitelja, Via Viktoria Emanuela, Glavna ulica, Ulica Maršala Tita, da bi od 1994. do današnjih dana nosila ime Mojsija Zečevića“, stoji zapisano na tabli.

Podsjeća se i na to da je potpuno neuobičajenoa za osmanlijsko gradsko uređenje, glavna ulica u Beranama prava i široka.

Berane, glavna ulica (arhiva)

„Projektovao ju je, po ugledu na evropske metropole, Rizvan beg, čuveni arhitekta i pariski đak. Berane je tako dobilo najprostraniju i najširu ulicu među tadašnjim turskim gradskim naseobinama na ovom dijelu Balkana“, piše na turističkoj tabli.

Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo.

„Sredinom korza šetali bi polagano stariji i ozbiljniji Beranci, razmatrajući kako najnovija svjetska dešavanja, tako i ‘povjerljive’ gradske priče. Sa strane su išli oni mlađi, koji bi se šetajući korzom i po prvi put zaljubljivali“, kaže priča.

Svako je imao svoje utvrđeno mjesto i niko nije htio da propusti da napravi par krugova, „vidi i bude viđen“.

„Čak i kada je glavna ulica bila otvorena za saobraćaj, ona bi se  u popodnevnim časovima zatvarala i korzo bi neometano nastavljao da živi“, piše na tabli.
Tabla u glavnoj ulici.

Tabla u glavnoj ulici

Glavna ulica, kako se podsjeća, bila je i centar kulturnog života koji je, posebno u periodu između dva svjetska rata, doživio puni procvat. Naročito je bio bogat muzički život. To je bio period kada nastaju tamburaški zborovi i muzička društva, uvode se novi instrumenti i rađaju gradske pjesme. Na tabli je zapisano i podsjećanje da je čuven bio beranski bleh orkestar i njegovo rivalstvo sa bleh orkestrom iz Bijelog Polja. Takmičenja su se održaval u Hotelu Evropa, a uspješniji su najčešće bili Beranci.

Novi kulturni sadržaji pojavili su se sa otvaranjem Doma trezvenosti.

Zaživjela je pozorišna scena na kojoj su amaterski ansambli izvodili djela Branislava Nušića i Koste Trifkovića. Tada su po prvi put u pozorištu zaigrale i djevojke. Značajnu ulogu u kulturnom životu imali su čuveni beranski hoteli u kojima su održavane mnoge zabavne i kulturne večeri.

„Pred Drugi svjetski rat Berane je imalo više hotela nego što ih ima danas. U samom centru postojala su četiri hotela i dva hana. Prvo je podignut hotel Danilović, na mjestu sadašnje zgrade Osnovnog suda, i tu je, kažu, uvijek bila najbiolja muzika. Odmah preko puta njega sagrađen je hotel Imperijal, koji je tokom Drugog svjetskog rata bio pretvoren u oficirsku menzu italijanske vojske“, podsjeća tekst na tabli.

Tada je, priča se, u Beranama bilo više italijasnkih vojnika, nego stanovnika.

„Prva tombola u gradu organizovana je u hotelu Amerika, podignutom u samoj glavnoj ulici. Na najboljem glasu bio je hotel Evropa, koji se nalazio odmah pored Amerike. Tu je tradicionalno bila najbolja kuhinja, i svako od Beranaca imao je svoj sto. Vlasnici hotela Evropa svakom gostu koji tu prespava  poklanjali su po flašu domaće rakije koju su sami
Bleh orkestar.

Bleh orkestar

Na dnu glavne ulice, ostalo je zabilježeno na ovoj tabli, nalazila su se i dva hana, u kojima su putnici mogli prespavati i odmoriti konje.

„U hanovima se, osim kafe i čaja, mogao popiti i salep, nadaleko poznat orijentalni afrodizijak“, podsjeća nas tabla.

I danas se u glavnoj ulici u Beranama i njenoj neposrednoj blizini nalaze brojni restorani, kafići i poslastičarnice.

„Dok šetate ovim čuvenim korzom, zastanite i probajte neki od čuvenih beranskih specijaliteta – slatki kačamak, pastrmku sa roštilja, ili burek iz čuvenih beranskih buregdžinica“, stoji zapisano na tabli.

Hoteli Evropa i Amerika

Sve je manje onih Beranaca koji priče i detalje zapisane na turističkoj tabli u glavnoj ulici znaju i pamte. Sve je više mladih Beranaca kojima niko te priče nije prenio sa koljena na koljeno.

Zato ova turistička tabla ima značaj da i na tom mjestu ostane zabilježeno kakav je značaj za grad oduvijek imala glavna ulica.

Za podsjećanje mladima i turistima koji o Beranama ne znaju mnogo.

Piše: Tufik Softić 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Uprava za saobraćaj naložila da se ukloni tabla u Murini na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji

„Zatražili smo izjašnjenje zbog table na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji“

Uprava za saobraćaj zatražila je hitno izjašnjenje od projektanta, revidenta, izvođača radova i nadzora zbog postavljanja table gdje je Peć označen kao grad u Srbiji, a ne na Kosovu, te naložila izvođaču da tablu ukloni, saopšteno je iz te institucije.

Kazali su da preduzimaju sve neophodne korake kako bi se okolnosti u vezi sa ovim slučajem u potpunosti razjasnile, kao i preduzele dalje aktivnosti ka utvrđivanju odgovornosti.

„Uprava za saobraćaj realizuje drugu fazu projekta ‘Unapređenje bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola na državnim putevima u Crnoj Gori’, koji obuhvata 10 osnovnih škola u državi. Cilj projekta je unapređenje uslova bezbjednog kretanja učenika i ostalih učesnika u saobraćaju u blizini školskih zona“, piše u saopštenju.

„Projekatnu dokumentaciju na osnovu koje se izvode radovi uradio je „VL Inženjering” DOO Budva, a koja je revidovana u maju 2024. godine od strane firme “Ding” DOO iz Podgorice. Radove izvodi Konzoreijum „Signal – Hill Construction – Geodeting- Via project“, a nadzor vrši “Projectman” DOO iz Podgorice“, rekli su iz Uprave za saobraćaj.

Navode da je projektom obuhvaćena i Osnovna škola „Petar Dedović“ u Murini (opština Plav), „na čijem je području prethodnih dana postavljen saobraćajni znak koji je izazvao uznemirenje javnosti.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Protest u Ulcinju: „Spajiću, ovo nije tvoj emirat“

Ulcinj danas nije slavio Dan opštine već protestovao

Protest u Ulcinju

U Ulcinju je danas na platou na Pristanu održan protest građana povodom namjere Vlade premijera Milojka Spajića da kompaniji iza koje stoji arapski kapital izda pod zakup Veliku plažu na 99 godina.

Ulcinj je danas trebalo da svečanom sjednicom Skupštine opštine(SO) obilježi Dan Opštine, prvu subotu u aprilu koja simbolizuje odlazak pomoraca na brodove, početak sezone i kraj berbe maslina ali je predsjednik Opštine Genci Nimanbegu poručio da nema razloga za slavlje.

Otkazane su sve svečanosti planirane povodom Dana Opštine, osim onih koji se tiču najmlađih.

Predsjednica Skupštine Opštine Ulcinja Ivana Jančić Popović kazala je da, umjesto svečane sjednice povodom dana Opštine, „danas otvara protest“.

„Imamo kvorum, tu su odbornici, vi ste ovdje, narod je ovdje. To je kvorum koji daje smisla svemu što radimo. Otvaram ovaj protest jer nema svečanosti tamo gdje se ignoriše volja građana. Nema svečanosti gdje se odluke donose mimo javnog interesa“, poručila je Jančić Popović.

foto: Samir Adrović

Plato na Pristanu bio je ispunjen do poslednjeg mjesta a prisutni su nosili parole „Ulcinj nije tvoj emirat, Spajiću“, „Ulcinj nije na prodaju“, „Ovdje smo odrasli, ovdje će i naša djeca“, „Naša plaža, naš ponos“…

Predsjednica SO navela je da se odluke ne donose za druge, već zajedno sa drugim. Nijedan grad, dodala je ne postoji samo u sadašnjosti.

„Prošlost svakog grada je njegov temelj a budućnost obaveza. Glas građana mora se čuti, a odluke biti isključivo vođene javnim interesom“, kazala je Jančić Popović.

Predsjednik SDP Naser Resulbegović poručio je Spajiću da ne vrijeđa zdrav razum građana.

„Zaustavite se na vrijeme. Dosta nam je više onih koji su dobili mandat da štite interese građana ali umjesto toga, štite investitore i privatnike“, kazao je Resulbegović.

Predsjednik ulcinjskih Socijaldemokrata Ćazim Hodžić kazao je da da to što predlaže Spajić, nije razvoj.

„Umjesto da završavamo pripreme za sezonu, mi smo primorani da se borimo za slobodu i branimo naš identitet“, kazao je Hodžić.

Predsjednik i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da Ulcinj danas ne slavi Dan opštine „jer je pod opsadom“.

„Poručujem prevarantu Spajiću – dalje ruke od Velike plaže. Ni zrno pijeska nećete ponijeti“, kazao je Abazović.Pozvao je manjinske partije koje podržavaju i učestvuju u Vladi da odluče na koju će stranu i rekao da ne mogu sjedjeti na dvije stolice.

„Ili ste sa Ulcinjem i građanima, ili ste sa lopovima. Nema sjedenja na dve stolice“, kazao je Abazović.

Predsjednik DUA Mehmed Zenka kazao je da se Ulcinj nalazi pred provalijom zbog jednog čovjeka.

„On zamišlja Ulcinj kao da smo na berzi ia da na brzinu može da proda i rasproda sve što može“, kazao je Zenka. Naveo je da Spajić nije svjestan da je Velika plaža život Ulcinja i njegov opstanak.

Poručio je Spajiću da su Ulcinjani sve naslijedili od svojih predaka.

„Ne moj nas ćеrati do krajnje granice izdržljivosti. Znaćemo da branimо ovaj grad, makar nas to i života koštalo“, kazao je Zenka.

Predsjednik Opštine Genci Nimanbegu ocijenio je da se Ulcinj nalazi pred najvećim izazovom u istoriji.

„Neko želi da otuđi našu imovinu i da ustupi nekom investitoru na 90 godina. Mi to ne dozvoljavamo“, kazao je Nimanbegu.

Kazao je da je odluka koju je donio da umjesto slavljeničkog obiležavanja, bude održan protest iznuđena jer grad nikad nije bio ugroženijiu istoriji.

„I zbog toga ovaj skup je samo jedan od primjera na koji način ćemo braniti ono što nam pripada, ono što su nam ostavili preci, ono što moramo ostaviti našim pokolenjima. Ovaj grad ćemo odbraniti ma koliko nas to bude koštalo“, kazao je Nimanbegu.

Ponovio je da Spajić manipuliše sa zaključcima SO Ulcinj.

„Usvojili su dio zaključaka. Zaključke koji govore da ne prihvatamo megaprojekat u opštini Ulcinj, nijesu ni razmatrali. O zaključcima koji govore da ne prihvatamo da se daje naša zemlja nekom drugom, nisu ni raspravljali. Stoga, pozivam političare u Podgorici da konačno svate. Spajić je uspio okrenuti čitav jedan grad protiv sebe. Ali poruka odavde ide. Ulcinj je jedinstven. Ulcinj danas nije sam. Svi Crnogorci su uz nas. Ovo treba da stigne do političara koji žele odlučiti bez stručne javnosti, bez analize, bez toga da mi imamo pravo na odlučivanje“, kazao je Nimanbegu.

Na skupu su govorili još predsjednik OO Demokratske partije socijalista Arjan Ljamović, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Saubih Mehmeti, Damir Raščić iz Bošnjačke stranke, poslanik Artan Čobi i NVO aktivisti Džemal Perović, Aleksandar Dragićević i Jovana Janjušević.

Na tenderu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JP), kompanija „Eagle Hills Properties“, iza koje stoji arapski kapital, pobijedila je u nadmetanju za devet uglavnom vezanih kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju. Osnivač čuvene kompanije „Emaar Properties“ i predsjednik firme „Eagle Hills Properties“ je milijarder Mohamed Alabar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Zenka je krajem prošlog mjeseca objelodanio da je premijer Milojko Spajić na sastanku sa čelnicima Opštine i Skupštine Ulcinj, poslanicima iz tog grada i šefovima partija i odborničkih klubova pojasnio namjeru arapskih investitora da zakupe cijelu Veliku plažu na 99 godina – od Port Milene do ušća Bojane.

Đeka: Ako predlog prođe, više neću biti dio Vlade

Ministar u Vladi Milojka Spajića i predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kazao je da, ako predlog prođe, više neće biti dio Vlade.

On se zahvalio svim odbornicima koji su u dva navrata jednoglasno usvojili zaključke o namjeri Vlade da Veliku plažu izda na 99 godina.

„Ako me pitate, pošto čujem danas da izlazimo iz Vlade, reći ću vam. Ostaćemo tu da sa argumentima i sa svim ovim što se čulo na skupu pokušamo da našu viziju koju mi imamo, ispoštuju do kraja. To nam je prioritet. A ako stvari krenu po zlu, normalno da Fatimir Đeka neće biti dio te Vlade“, kazao je Đeka.

Čapuni: Nećemo biti sluge u zemlji naših prađedova

Poslanik Force Ilir Čapuni kazao je da je poruka sa skupa jasna.

“Neka svi čuju da nismo bili, niti smo, niti ćemo biti ni nezreli, ni nedorasli, ni naivni, a nećemo biti ni sluge ni izmećari u zemlji naših prađedova, “, poručio je Čapuni.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Grupa „Kamo śutra“ objavila: Prestajemo sa djelovanjem

Kažu da su, zbog „svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora“, došli u situaciju da sa brojem aktivnih članova više nisu mogli da garantuju da mogu organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan

Reuters

Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“, koja je organizovala proteste nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, objavila je da prestaje sa djelovanjem.

Kažu da su, zbog „svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora“, došli u situaciju da sa brojem aktivnih članova više nisu mogli da garantuju da mogu organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan.

Ističu da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice, te da je jedini cilj njihovog djelovanja bilo suzbijanje nasilja.

Ta grupa je, između ostalog, tražila i smjene potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Rekli su da su se trudili da skrenu pažnju na to da dva zločina u kojima su stradale 23 osobe, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da „kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi ponovilo“.

„Uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi, veliki dio javnosti, uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio nama. Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela, međutim, smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama“, piše u objavi na Iksu.

Kažu da borba njihovog kolektiva nije uspjela, „jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločin, za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća“. Naprotiv, kako su rekli, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u Crnoj Gori se tumači kao lični napad.

„Organizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudsko i zahtijeva vrijeme. Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nismo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan“, kazali su.

Kako navode, saopštenje je trebalo da objave prije mjesec, ali da su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.

„Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja. Ovo ne znači da je borba za pravedeniju i bezbjedniju Crnu Goru sa nama završena. Na Cetinju građanke i građani organizuju bloakde već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15:20 do 18:26. Pozivamo sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama tog dana. Stoga vas, dragi građani i građanke, pozivamo na kolektivnu odgovornost suzbijanja nasilja“, piše u objavi.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije