Connect with us

DRUŠTVO

IGUMANA MOJSIJA ZEČEVIĆA

Berane: Glavna gradska ulica promijenila osam imena (FOTO)

Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo

Glavna ulica u Beranama - Ulica Mojsija Zečevića, Foto: Berane online

Priča o glavnoj gradskoj ulici u Beranama mogla bi početi na razne načine, ali je možda najbolji onaj koji stoji na turističkoj tabli koja kaže da sve priče o životu i istoriji Berana počinju i završavaju se u ovoj ulici. I njeno ime mijenjalo se u zavisnosti od istorijskih zbivanja i okolnosti.

„Tokom godina bila je Glavna čaršija, ulica Kralja Nikole, ulica Kralja Petra Oslobodioca, ulica Kralja Aleksandra Ujedinitelja, Via Viktoria Emanuela, Glavna ulica, Ulica Maršala Tita, da bi od 1994. do današnjih dana nosila ime Mojsija Zečevića“, stoji zapisano na tabli.

Podsjeća se i na to da je potpuno neuobičajenoa za osmanlijsko gradsko uređenje, glavna ulica u Beranama prava i široka.

Berane, glavna ulica (arhiva)

„Projektovao ju je, po ugledu na evropske metropole, Rizvan beg, čuveni arhitekta i pariski đak. Berane je tako dobilo najprostraniju i najširu ulicu među tadašnjim turskim gradskim naseobinama na ovom dijelu Balkana“, piše na turističkoj tabli.

Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo.

„Sredinom korza šetali bi polagano stariji i ozbiljniji Beranci, razmatrajući kako najnovija svjetska dešavanja, tako i ‘povjerljive’ gradske priče. Sa strane su išli oni mlađi, koji bi se šetajući korzom i po prvi put zaljubljivali“, kaže priča.

Svako je imao svoje utvrđeno mjesto i niko nije htio da propusti da napravi par krugova, „vidi i bude viđen“.

„Čak i kada je glavna ulica bila otvorena za saobraćaj, ona bi se  u popodnevnim časovima zatvarala i korzo bi neometano nastavljao da živi“, piše na tabli.
Tabla u glavnoj ulici.

Tabla u glavnoj ulici

Glavna ulica, kako se podsjeća, bila je i centar kulturnog života koji je, posebno u periodu između dva svjetska rata, doživio puni procvat. Naročito je bio bogat muzički život. To je bio period kada nastaju tamburaški zborovi i muzička društva, uvode se novi instrumenti i rađaju gradske pjesme. Na tabli je zapisano i podsjećanje da je čuven bio beranski bleh orkestar i njegovo rivalstvo sa bleh orkestrom iz Bijelog Polja. Takmičenja su se održaval u Hotelu Evropa, a uspješniji su najčešće bili Beranci.

Novi kulturni sadržaji pojavili su se sa otvaranjem Doma trezvenosti.

Zaživjela je pozorišna scena na kojoj su amaterski ansambli izvodili djela Branislava Nušića i Koste Trifkovića. Tada su po prvi put u pozorištu zaigrale i djevojke. Značajnu ulogu u kulturnom životu imali su čuveni beranski hoteli u kojima su održavane mnoge zabavne i kulturne večeri.

„Pred Drugi svjetski rat Berane je imalo više hotela nego što ih ima danas. U samom centru postojala su četiri hotela i dva hana. Prvo je podignut hotel Danilović, na mjestu sadašnje zgrade Osnovnog suda, i tu je, kažu, uvijek bila najbiolja muzika. Odmah preko puta njega sagrađen je hotel Imperijal, koji je tokom Drugog svjetskog rata bio pretvoren u oficirsku menzu italijanske vojske“, podsjeća tekst na tabli.

Tada je, priča se, u Beranama bilo više italijasnkih vojnika, nego stanovnika.

„Prva tombola u gradu organizovana je u hotelu Amerika, podignutom u samoj glavnoj ulici. Na najboljem glasu bio je hotel Evropa, koji se nalazio odmah pored Amerike. Tu je tradicionalno bila najbolja kuhinja, i svako od Beranaca imao je svoj sto. Vlasnici hotela Evropa svakom gostu koji tu prespava  poklanjali su po flašu domaće rakije koju su sami
Bleh orkestar.

Bleh orkestar

Na dnu glavne ulice, ostalo je zabilježeno na ovoj tabli, nalazila su se i dva hana, u kojima su putnici mogli prespavati i odmoriti konje.

„U hanovima se, osim kafe i čaja, mogao popiti i salep, nadaleko poznat orijentalni afrodizijak“, podsjeća nas tabla.

I danas se u glavnoj ulici u Beranama i njenoj neposrednoj blizini nalaze brojni restorani, kafići i poslastičarnice.

„Dok šetate ovim čuvenim korzom, zastanite i probajte neki od čuvenih beranskih specijaliteta – slatki kačamak, pastrmku sa roštilja, ili burek iz čuvenih beranskih buregdžinica“, stoji zapisano na tabli.

Hoteli Evropa i Amerika

Sve je manje onih Beranaca koji priče i detalje zapisane na turističkoj tabli u glavnoj ulici znaju i pamte. Sve je više mladih Beranaca kojima niko te priče nije prenio sa koljena na koljeno.

Zato ova turistička tabla ima značaj da i na tom mjestu ostane zabilježeno kakav je značaj za grad oduvijek imala glavna ulica.

Za podsjećanje mladima i turistima koji o Beranama ne znaju mnogo.

Piše: Tufik Softić 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije