DRUŠTVO
IGUMANA MOJSIJA ZEČEVIĆA
Berane: Glavna gradska ulica promijenila osam imena (FOTO)
Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo

Priča o glavnoj gradskoj ulici u Beranama mogla bi početi na razne načine, ali je možda najbolji onaj koji stoji na turističkoj tabli koja kaže da sve priče o životu i istoriji Berana počinju i završavaju se u ovoj ulici. I njeno ime mijenjalo se u zavisnosti od istorijskih zbivanja i okolnosti.
„Tokom godina bila je Glavna čaršija, ulica Kralja Nikole, ulica Kralja Petra Oslobodioca, ulica Kralja Aleksandra Ujedinitelja, Via Viktoria Emanuela, Glavna ulica, Ulica Maršala Tita, da bi od 1994. do današnjih dana nosila ime Mojsija Zečevića“, stoji zapisano na tabli.
Podsjeća se i na to da je potpuno neuobičajenoa za osmanlijsko gradsko uređenje, glavna ulica u Beranama prava i široka.

Berane, glavna ulica (arhiva)
„Projektovao ju je, po ugledu na evropske metropole, Rizvan beg, čuveni arhitekta i pariski đak. Berane je tako dobilo najprostraniju i najširu ulicu među tadašnjim turskim gradskim naseobinama na ovom dijelu Balkana“, piše na turističkoj tabli.
Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo.
„Sredinom korza šetali bi polagano stariji i ozbiljniji Beranci, razmatrajući kako najnovija svjetska dešavanja, tako i ‘povjerljive’ gradske priče. Sa strane su išli oni mlađi, koji bi se šetajući korzom i po prvi put zaljubljivali“, kaže priča.
Svako je imao svoje utvrđeno mjesto i niko nije htio da propusti da napravi par krugova, „vidi i bude viđen“.
„Čak i kada je glavna ulica bila otvorena za saobraćaj, ona bi se u popodnevnim časovima zatvarala i korzo bi neometano nastavljao da živi“, piše na tabli.
Tabla u glavnoj ulici.

Tabla u glavnoj ulici
Glavna ulica, kako se podsjeća, bila je i centar kulturnog života koji je, posebno u periodu između dva svjetska rata, doživio puni procvat. Naročito je bio bogat muzički život. To je bio period kada nastaju tamburaški zborovi i muzička društva, uvode se novi instrumenti i rađaju gradske pjesme. Na tabli je zapisano i podsjećanje da je čuven bio beranski bleh orkestar i njegovo rivalstvo sa bleh orkestrom iz Bijelog Polja. Takmičenja su se održaval u Hotelu Evropa, a uspješniji su najčešće bili Beranci.
Novi kulturni sadržaji pojavili su se sa otvaranjem Doma trezvenosti.
Zaživjela je pozorišna scena na kojoj su amaterski ansambli izvodili djela Branislava Nušića i Koste Trifkovića. Tada su po prvi put u pozorištu zaigrale i djevojke. Značajnu ulogu u kulturnom životu imali su čuveni beranski hoteli u kojima su održavane mnoge zabavne i kulturne večeri.
„Pred Drugi svjetski rat Berane je imalo više hotela nego što ih ima danas. U samom centru postojala su četiri hotela i dva hana. Prvo je podignut hotel Danilović, na mjestu sadašnje zgrade Osnovnog suda, i tu je, kažu, uvijek bila najbiolja muzika. Odmah preko puta njega sagrađen je hotel Imperijal, koji je tokom Drugog svjetskog rata bio pretvoren u oficirsku menzu italijanske vojske“, podsjeća tekst na tabli.
Tada je, priča se, u Beranama bilo više italijasnkih vojnika, nego stanovnika.
„Prva tombola u gradu organizovana je u hotelu Amerika, podignutom u samoj glavnoj ulici. Na najboljem glasu bio je hotel Evropa, koji se nalazio odmah pored Amerike. Tu je tradicionalno bila najbolja kuhinja, i svako od Beranaca imao je svoj sto. Vlasnici hotela Evropa svakom gostu koji tu prespava poklanjali su po flašu domaće rakije koju su sami
Bleh orkestar.

Bleh orkestar
Na dnu glavne ulice, ostalo je zabilježeno na ovoj tabli, nalazila su se i dva hana, u kojima su putnici mogli prespavati i odmoriti konje.
„U hanovima se, osim kafe i čaja, mogao popiti i salep, nadaleko poznat orijentalni afrodizijak“, podsjeća nas tabla.
I danas se u glavnoj ulici u Beranama i njenoj neposrednoj blizini nalaze brojni restorani, kafići i poslastičarnice.
„Dok šetate ovim čuvenim korzom, zastanite i probajte neki od čuvenih beranskih specijaliteta – slatki kačamak, pastrmku sa roštilja, ili burek iz čuvenih beranskih buregdžinica“, stoji zapisano na tabli.

Hoteli Evropa i Amerika
Sve je manje onih Beranaca koji priče i detalje zapisane na turističkoj tabli u glavnoj ulici znaju i pamte. Sve je više mladih Beranaca kojima niko te priče nije prenio sa koljena na koljeno.
Zato ova turistička tabla ima značaj da i na tom mjestu ostane zabilježeno kakav je značaj za grad oduvijek imala glavna ulica.
Za podsjećanje mladima i turistima koji o Beranama ne znaju mnogo.
Piše: Tufik Softić
DRUŠTVO
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.
Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…
Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.
U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.
„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
HRONIKA4 дана ranijeUbijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
HRONIKA4 дана ranijePoginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
HRONIKA3 дана ranijeUlcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
HRONIKA4 дана ranijePetar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
HRONIKA4 дана ranije(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
HRONIKA3 дана ranijeUhapšena braća Ivanović zbog ubistva u Baru












