Connect with us

DRUŠTVO

IGUMANA MOJSIJA ZEČEVIĆA

Berane: Glavna gradska ulica promijenila osam imena (FOTO)

Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo

Glavna ulica u Beranama - Ulica Mojsija Zečevića, Foto: Berane online

Priča o glavnoj gradskoj ulici u Beranama mogla bi početi na razne načine, ali je možda najbolji onaj koji stoji na turističkoj tabli koja kaže da sve priče o životu i istoriji Berana počinju i završavaju se u ovoj ulici. I njeno ime mijenjalo se u zavisnosti od istorijskih zbivanja i okolnosti.

„Tokom godina bila je Glavna čaršija, ulica Kralja Nikole, ulica Kralja Petra Oslobodioca, ulica Kralja Aleksandra Ujedinitelja, Via Viktoria Emanuela, Glavna ulica, Ulica Maršala Tita, da bi od 1994. do današnjih dana nosila ime Mojsija Zečevića“, stoji zapisano na tabli.

Podsjeća se i na to da je potpuno neuobičajenoa za osmanlijsko gradsko uređenje, glavna ulica u Beranama prava i široka.

Berane, glavna ulica (arhiva)

„Projektovao ju je, po ugledu na evropske metropole, Rizvan beg, čuveni arhitekta i pariski đak. Berane je tako dobilo najprostraniju i najširu ulicu među tadašnjim turskim gradskim naseobinama na ovom dijelu Balkana“, piše na turističkoj tabli.

Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo.

„Sredinom korza šetali bi polagano stariji i ozbiljniji Beranci, razmatrajući kako najnovija svjetska dešavanja, tako i ‘povjerljive’ gradske priče. Sa strane su išli oni mlađi, koji bi se šetajući korzom i po prvi put zaljubljivali“, kaže priča.

Svako je imao svoje utvrđeno mjesto i niko nije htio da propusti da napravi par krugova, „vidi i bude viđen“.

„Čak i kada je glavna ulica bila otvorena za saobraćaj, ona bi se  u popodnevnim časovima zatvarala i korzo bi neometano nastavljao da živi“, piše na tabli.
Tabla u glavnoj ulici.

Tabla u glavnoj ulici

Glavna ulica, kako se podsjeća, bila je i centar kulturnog života koji je, posebno u periodu između dva svjetska rata, doživio puni procvat. Naročito je bio bogat muzički život. To je bio period kada nastaju tamburaški zborovi i muzička društva, uvode se novi instrumenti i rađaju gradske pjesme. Na tabli je zapisano i podsjećanje da je čuven bio beranski bleh orkestar i njegovo rivalstvo sa bleh orkestrom iz Bijelog Polja. Takmičenja su se održaval u Hotelu Evropa, a uspješniji su najčešće bili Beranci.

Novi kulturni sadržaji pojavili su se sa otvaranjem Doma trezvenosti.

Zaživjela je pozorišna scena na kojoj su amaterski ansambli izvodili djela Branislava Nušića i Koste Trifkovića. Tada su po prvi put u pozorištu zaigrale i djevojke. Značajnu ulogu u kulturnom životu imali su čuveni beranski hoteli u kojima su održavane mnoge zabavne i kulturne večeri.

„Pred Drugi svjetski rat Berane je imalo više hotela nego što ih ima danas. U samom centru postojala su četiri hotela i dva hana. Prvo je podignut hotel Danilović, na mjestu sadašnje zgrade Osnovnog suda, i tu je, kažu, uvijek bila najbiolja muzika. Odmah preko puta njega sagrađen je hotel Imperijal, koji je tokom Drugog svjetskog rata bio pretvoren u oficirsku menzu italijanske vojske“, podsjeća tekst na tabli.

Tada je, priča se, u Beranama bilo više italijasnkih vojnika, nego stanovnika.

„Prva tombola u gradu organizovana je u hotelu Amerika, podignutom u samoj glavnoj ulici. Na najboljem glasu bio je hotel Evropa, koji se nalazio odmah pored Amerike. Tu je tradicionalno bila najbolja kuhinja, i svako od Beranaca imao je svoj sto. Vlasnici hotela Evropa svakom gostu koji tu prespava  poklanjali su po flašu domaće rakije koju su sami
Bleh orkestar.

Bleh orkestar

Na dnu glavne ulice, ostalo je zabilježeno na ovoj tabli, nalazila su se i dva hana, u kojima su putnici mogli prespavati i odmoriti konje.

„U hanovima se, osim kafe i čaja, mogao popiti i salep, nadaleko poznat orijentalni afrodizijak“, podsjeća nas tabla.

I danas se u glavnoj ulici u Beranama i njenoj neposrednoj blizini nalaze brojni restorani, kafići i poslastičarnice.

„Dok šetate ovim čuvenim korzom, zastanite i probajte neki od čuvenih beranskih specijaliteta – slatki kačamak, pastrmku sa roštilja, ili burek iz čuvenih beranskih buregdžinica“, stoji zapisano na tabli.

Hoteli Evropa i Amerika

Sve je manje onih Beranaca koji priče i detalje zapisane na turističkoj tabli u glavnoj ulici znaju i pamte. Sve je više mladih Beranaca kojima niko te priče nije prenio sa koljena na koljeno.

Zato ova turistička tabla ima značaj da i na tom mjestu ostane zabilježeno kakav je značaj za grad oduvijek imala glavna ulica.

Za podsjećanje mladima i turistima koji o Beranama ne znaju mnogo.

Piše: Tufik Softić 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije