DRUŠTVO
IGUMANA MOJSIJA ZEČEVIĆA
Berane: Glavna gradska ulica promijenila osam imena (FOTO)
Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2023/03/FB_IMG_1679828021516.jpg)
Priča o glavnoj gradskoj ulici u Beranama mogla bi početi na razne načine, ali je možda najbolji onaj koji stoji na turističkoj tabli koja kaže da sve priče o životu i istoriji Berana počinju i završavaju se u ovoj ulici. I njeno ime mijenjalo se u zavisnosti od istorijskih zbivanja i okolnosti.
„Tokom godina bila je Glavna čaršija, ulica Kralja Nikole, ulica Kralja Petra Oslobodioca, ulica Kralja Aleksandra Ujedinitelja, Via Viktoria Emanuela, Glavna ulica, Ulica Maršala Tita, da bi od 1994. do današnjih dana nosila ime Mojsija Zečevića“, stoji zapisano na tabli.
Podsjeća se i na to da je potpuno neuobičajenoa za osmanlijsko gradsko uređenje, glavna ulica u Beranama prava i široka.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2023/03/berane_glavna_ulica_675x900.jpeg)
Berane, glavna ulica (arhiva)
„Projektovao ju je, po ugledu na evropske metropole, Rizvan beg, čuveni arhitekta i pariski đak. Berane je tako dobilo najprostraniju i najširu ulicu među tadašnjim turskim gradskim naseobinama na ovom dijelu Balkana“, piše na turističkoj tabli.
Glavna ulica bila je i ostala centar svih dešavanja. Svako popodne ona bi se pretvarala u najljepše i najveće gradsko šetalište, čuveni beranski korzo.
„Sredinom korza šetali bi polagano stariji i ozbiljniji Beranci, razmatrajući kako najnovija svjetska dešavanja, tako i ‘povjerljive’ gradske priče. Sa strane su išli oni mlađi, koji bi se šetajući korzom i po prvi put zaljubljivali“, kaže priča.
Svako je imao svoje utvrđeno mjesto i niko nije htio da propusti da napravi par krugova, „vidi i bude viđen“.
„Čak i kada je glavna ulica bila otvorena za saobraćaj, ona bi se u popodnevnim časovima zatvarala i korzo bi neometano nastavljao da živi“, piše na tabli.
Tabla u glavnoj ulici.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2023/03/berane_tabla_u_glavnoj_ulici_675x900.jpeg)
Tabla u glavnoj ulici
Glavna ulica, kako se podsjeća, bila je i centar kulturnog života koji je, posebno u periodu između dva svjetska rata, doživio puni procvat. Naročito je bio bogat muzički život. To je bio period kada nastaju tamburaški zborovi i muzička društva, uvode se novi instrumenti i rađaju gradske pjesme. Na tabli je zapisano i podsjećanje da je čuven bio beranski bleh orkestar i njegovo rivalstvo sa bleh orkestrom iz Bijelog Polja. Takmičenja su se održaval u Hotelu Evropa, a uspješniji su najčešće bili Beranci.
Novi kulturni sadržaji pojavili su se sa otvaranjem Doma trezvenosti.
Zaživjela je pozorišna scena na kojoj su amaterski ansambli izvodili djela Branislava Nušića i Koste Trifkovića. Tada su po prvi put u pozorištu zaigrale i djevojke. Značajnu ulogu u kulturnom životu imali su čuveni beranski hoteli u kojima su održavane mnoge zabavne i kulturne večeri.
„Pred Drugi svjetski rat Berane je imalo više hotela nego što ih ima danas. U samom centru postojala su četiri hotela i dva hana. Prvo je podignut hotel Danilović, na mjestu sadašnje zgrade Osnovnog suda, i tu je, kažu, uvijek bila najbiolja muzika. Odmah preko puta njega sagrađen je hotel Imperijal, koji je tokom Drugog svjetskog rata bio pretvoren u oficirsku menzu italijanske vojske“, podsjeća tekst na tabli.
Tada je, priča se, u Beranama bilo više italijasnkih vojnika, nego stanovnika.
„Prva tombola u gradu organizovana je u hotelu Amerika, podignutom u samoj glavnoj ulici. Na najboljem glasu bio je hotel Evropa, koji se nalazio odmah pored Amerike. Tu je tradicionalno bila najbolja kuhinja, i svako od Beranaca imao je svoj sto. Vlasnici hotela Evropa svakom gostu koji tu prespava poklanjali su po flašu domaće rakije koju su sami
Bleh orkestar.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2023/03/berane_bleh_rokestar_675x900.jpeg)
Bleh orkestar
Na dnu glavne ulice, ostalo je zabilježeno na ovoj tabli, nalazila su se i dva hana, u kojima su putnici mogli prespavati i odmoriti konje.
„U hanovima se, osim kafe i čaja, mogao popiti i salep, nadaleko poznat orijentalni afrodizijak“, podsjeća nas tabla.
I danas se u glavnoj ulici u Beranama i njenoj neposrednoj blizini nalaze brojni restorani, kafići i poslastičarnice.
„Dok šetate ovim čuvenim korzom, zastanite i probajte neki od čuvenih beranskih specijaliteta – slatki kačamak, pastrmku sa roštilja, ili burek iz čuvenih beranskih buregdžinica“, stoji zapisano na tabli.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2023/03/berane_glavna_ulica_hoteli_evropa_i_amerika_675x900.jpeg)
Hoteli Evropa i Amerika
Sve je manje onih Beranaca koji priče i detalje zapisane na turističkoj tabli u glavnoj ulici znaju i pamte. Sve je više mladih Beranaca kojima niko te priče nije prenio sa koljena na koljeno.
Zato ova turistička tabla ima značaj da i na tom mjestu ostane zabilježeno kakav je značaj za grad oduvijek imala glavna ulica.
Za podsjećanje mladima i turistima koji o Beranama ne znaju mnogo.
Piše: Tufik Softić
DRUŠTVO
Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi
Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240726_105121_Gallery.jpg)
Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240726_110136_Instagram.jpg)
Foto: Screenshot
Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.
Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.
Piše: Berane online
DRUŠTVO
Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata
U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240724_133533_Chrome.jpg)
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.
U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.
Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.
Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.
Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.
DRUŠTVO
Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240723_113339_Instagram.jpg)
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.
Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.
Piše: Berane online
- HRONIKA3 дана ranije
Herceg Novi: U nesreći poginuo 22-godišnji mladić
- POLITIKA4 дана ranije
Pogledajte ko su novi ministri, a ko više neće biti u Vladi Milojka Spajića
- POLITIKA4 дана ranije
Dosadašnji ministar Vladimir Martinović napustio Demokrate
- POLITIKA4 дана ranije
Izglasan novi sastav Vlade: Novi ministri iz nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke…
- POLITIKA4 дана ranije
Abazović: Ne može se doć‘ do plaže, sve su straže, sve su straže Ibrahimović Draže
- HRONIKA20 сати ranije
Državljanka Srbije podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće u Herceg Novom