DRUŠTVO
LIJEPE VIJESTI
Berane: Ski centar Lokve počinje sa radom posle tri godine
Ukoliko vremenske prilike budu išle na ruku i bijelog pokrivača bude u dovoljnim količinama, skijalište će biti spremno za sezonu

Skijališta Ski centra Lokve kod Berana poslije tri godine pauze, biće spremna za skijašku sezonu, ukoliko vremenske prilike budu išle na ruku i bijelog pokrivača bude u dovoljnim količinama.
Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ovaj ski centar za koji su Beranci posebno vezani, kupili prije više godina, kazao je portalu RTCG da su odlučili da ove godine, uprkos neriješenim administrativnim barijerama, stave skijališta u funkciju.
“Mnogo građana nas zove i interesuje se hoće li ovo popularno skijalište raditi. Pošto Hotel Lokve još nismo u potpunosti rekonstruisali, imamo odličnu saradnju sa ugostiteljima koji su na Lokvama izgradili solidne kapacitete, tako da ćemo pokušati da svima izađemo u susret i da ove sezone radimo“, kazao je Guberinić.

Foto: D. Jovović (Dan)
On je rekao da će u funkciji biti žičara dvosjedežnica i glavna staza, ski lift na stazi u takozvanoj Skrivena, kao bebi lift.
“Odradili smo sve pripreme. Dugo smo brat i ja razmišljali i odlučili da poslije tri godine pauze, stavimo skijališta u funkciju“, kazao je Guberinić.
Braća Guberinić očekuju da se pored skijaške sezone uporedo konačno rješavaju neke administrativne barijere.
Dejan Guberinić, ipak, očekuje od resornog ministarstva i Direkcije za nekretnine da im omoguće takozvano upisivanje službenosti na parcelama, kako ne bi morali da čekaju i pojedinačno skupljaju saglasnosti za pripremu staza od dvadesetak vlasnika zemljišta na kojima se nalaze skijaške staze.
“Mi u principu imamo korektne odnose sa vlasnicima zemljišta, ali skijalište je javno dobro, a njih je dvadesetak i ne možemo ići od jednog do drugog da tražimo saglasnaost za pripreme za sezonu“, objasnio je Guberinić za RTCG.
On je kazao da od sudbine skijališta zavise i dalji radovi na rekonstrukciji istoimenog hotela.
“Negdje se, da li slučajno, zagubila papirologija vezana za ovo skijalište, i ono trenutno kao da ne postoji. Kako je to moguće, i kako ga je bilo moguće izgraditi u vrijeme SFRJ a da sada nema dokumentacije, to je posebno pitanje. Nešto od dokumentacije u međuvremenu smo našli“, kazao je Guberinić.
Poslije deceniju i po propadanja Ski centar Lokve sa istoimenim hotelom, koji je nekada radio u sklopu najboljeg hotelsko turističkog preduzeća u regionu, HTP „Berane“, kupili su braća Guberinić iz Berana, sa velikim planovima za njegovu i zimsku i ljetnju valorizaciju. Ovaj ski centar nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1350 do 1800 metara.
Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana. Otvoren je u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka i to je bilo vrijeme pravog procvata. Tada je predstavljao tek otkriveni biser, posebno za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.
Uspijevao je da radi i devedestih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu, kada su u hotel smještene izbjeglice. Istina, od novca dobijenog izdavanjem hotela na Cmiljevici i u Andrijevici, u teškim i siromašnim godinama, preživljavalo je kompletno hotelsko-turističko preduzeće.
Zato je 2003. godine privatizacija ove kompanije dočekana sa velikim nadama, ali se ispostavilo da društvo okupljeno oko firme “Euroturist GMBH” nije bilo ozbiljno. Sve je vrlo brzo otišlo na doboš i pod bankarske zapljene.
Ski centra “Lokve” je poslije toga, 2006. godine, još jednom promijenio vlasnika, izvjensog Rusa Alena Alikova, ali ni on nije ispunio bajkolika obećanja.
Lokal-patriotski vezani za Berane i ovo skijalište, Guberinići su u startu imali velike planove, ali su se pojavili problemi sa vlasnicima zemljišta na kojima se nalaze staze. Oni ne žele nikom da uskrate pravo na imovinu, samo traže da država po Zakonu o skijalištima upiše službenost nad tim stazama, da bi oni zimi mogli da ih koriste.
Ski centar Lokve ima značajne prednosti u odnosu na druge zimske centre, prije svega zbog svog mjesta, odmah uz magistralni put Berane – Rožaje, i dalje prema Srbiji, koji nikada nije zatvoren za saobraćaj.
Do njega se iz Berana stiže za 15 minuta, koliko je potrebno i iz pravca Rožaja. Ovaj ski centar za sada je opremljen žičarom koja se na vrhu nastavlja sa dva ski lifta, ukupnog kapaciteta hiljadu skijaša na sat.
Dužina postojećih staza je oko pet kilometara. Novi vlasnici imaju mogućnosti da šire kapacitete i otvaraju nove ski staze i uspinjače, ako se posao u koji su ušli pokaže rentabilnim i riješe administrativne barijere.
Ono što je najbitnije braća Guberinić iz Berana hotel Lokve i istoimeni ski centar nijesu, kako tvrde, uzeli za preprodaju, kao što su to činili kupci prije njih. Njihovi planovi za turističku valorizaciju planine Cmiljevice djeluju ubjedljivo i nijesu nerealni.
DRUŠTVO
Protest u Ulcinju: „Spajiću, ovo nije tvoj emirat“
Ulcinj danas nije slavio Dan opštine već protestovao

U Ulcinju je danas na platou na Pristanu održan protest građana povodom namjere Vlade premijera Milojka Spajića da kompaniji iza koje stoji arapski kapital izda pod zakup Veliku plažu na 99 godina.
Ulcinj je danas trebalo da svečanom sjednicom Skupštine opštine(SO) obilježi Dan Opštine, prvu subotu u aprilu koja simbolizuje odlazak pomoraca na brodove, početak sezone i kraj berbe maslina ali je predsjednik Opštine Genci Nimanbegu poručio da nema razloga za slavlje.
Otkazane su sve svečanosti planirane povodom Dana Opštine, osim onih koji se tiču najmlađih.
Predsjednica Skupštine Opštine Ulcinja Ivana Jančić Popović kazala je da, umjesto svečane sjednice povodom dana Opštine, „danas otvara protest“.
„Imamo kvorum, tu su odbornici, vi ste ovdje, narod je ovdje. To je kvorum koji daje smisla svemu što radimo. Otvaram ovaj protest jer nema svečanosti tamo gdje se ignoriše volja građana. Nema svečanosti gdje se odluke donose mimo javnog interesa“, poručila je Jančić Popović.

Plato na Pristanu bio je ispunjen do poslednjeg mjesta a prisutni su nosili parole „Ulcinj nije tvoj emirat, Spajiću“, „Ulcinj nije na prodaju“, „Ovdje smo odrasli, ovdje će i naša djeca“, „Naša plaža, naš ponos“…
Predsjednica SO navela je da se odluke ne donose za druge, već zajedno sa drugim. Nijedan grad, dodala je ne postoji samo u sadašnjosti.
„Prošlost svakog grada je njegov temelj a budućnost obaveza. Glas građana mora se čuti, a odluke biti isključivo vođene javnim interesom“, kazala je Jančić Popović.
Predsjednik SDP Naser Resulbegović poručio je Spajiću da ne vrijeđa zdrav razum građana.
„Zaustavite se na vrijeme. Dosta nam je više onih koji su dobili mandat da štite interese građana ali umjesto toga, štite investitore i privatnike“, kazao je Resulbegović.
Predsjednik ulcinjskih Socijaldemokrata Ćazim Hodžić kazao je da da to što predlaže Spajić, nije razvoj.
„Umjesto da završavamo pripreme za sezonu, mi smo primorani da se borimo za slobodu i branimo naš identitet“, kazao je Hodžić.
Predsjednik i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da Ulcinj danas ne slavi Dan opštine „jer je pod opsadom“.
„Poručujem prevarantu Spajiću – dalje ruke od Velike plaže. Ni zrno pijeska nećete ponijeti“, kazao je Abazović.Pozvao je manjinske partije koje podržavaju i učestvuju u Vladi da odluče na koju će stranu i rekao da ne mogu sjedjeti na dvije stolice.
„Ili ste sa Ulcinjem i građanima, ili ste sa lopovima. Nema sjedenja na dve stolice“, kazao je Abazović.
Predsjednik DUA Mehmed Zenka kazao je da se Ulcinj nalazi pred provalijom zbog jednog čovjeka.
„On zamišlja Ulcinj kao da smo na berzi ia da na brzinu može da proda i rasproda sve što može“, kazao je Zenka. Naveo je da Spajić nije svjestan da je Velika plaža život Ulcinja i njegov opstanak.
Poručio je Spajiću da su Ulcinjani sve naslijedili od svojih predaka.
„Ne moj nas ćеrati do krajnje granice izdržljivosti. Znaćemo da branimо ovaj grad, makar nas to i života koštalo“, kazao je Zenka.
Predsjednik Opštine Genci Nimanbegu ocijenio je da se Ulcinj nalazi pred najvećim izazovom u istoriji.
„Neko želi da otuđi našu imovinu i da ustupi nekom investitoru na 90 godina. Mi to ne dozvoljavamo“, kazao je Nimanbegu.
Kazao je da je odluka koju je donio da umjesto slavljeničkog obiležavanja, bude održan protest iznuđena jer grad nikad nije bio ugroženijiu istoriji.
„I zbog toga ovaj skup je samo jedan od primjera na koji način ćemo braniti ono što nam pripada, ono što su nam ostavili preci, ono što moramo ostaviti našim pokolenjima. Ovaj grad ćemo odbraniti ma koliko nas to bude koštalo“, kazao je Nimanbegu.
Ponovio je da Spajić manipuliše sa zaključcima SO Ulcinj.
„Usvojili su dio zaključaka. Zaključke koji govore da ne prihvatamo megaprojekat u opštini Ulcinj, nijesu ni razmatrali. O zaključcima koji govore da ne prihvatamo da se daje naša zemlja nekom drugom, nisu ni raspravljali. Stoga, pozivam političare u Podgorici da konačno svate. Spajić je uspio okrenuti čitav jedan grad protiv sebe. Ali poruka odavde ide. Ulcinj je jedinstven. Ulcinj danas nije sam. Svi Crnogorci su uz nas. Ovo treba da stigne do političara koji žele odlučiti bez stručne javnosti, bez analize, bez toga da mi imamo pravo na odlučivanje“, kazao je Nimanbegu.
Na skupu su govorili još predsjednik OO Demokratske partije socijalista Arjan Ljamović, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Saubih Mehmeti, Damir Raščić iz Bošnjačke stranke, poslanik Artan Čobi i NVO aktivisti Džemal Perović, Aleksandar Dragićević i Jovana Janjušević.
Na tenderu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JP), kompanija „Eagle Hills Properties“, iza koje stoji arapski kapital, pobijedila je u nadmetanju za devet uglavnom vezanih kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju. Osnivač čuvene kompanije „Emaar Properties“ i predsjednik firme „Eagle Hills Properties“ je milijarder Mohamed Alabar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Zenka je krajem prošlog mjeseca objelodanio da je premijer Milojko Spajić na sastanku sa čelnicima Opštine i Skupštine Ulcinj, poslanicima iz tog grada i šefovima partija i odborničkih klubova pojasnio namjeru arapskih investitora da zakupe cijelu Veliku plažu na 99 godina – od Port Milene do ušća Bojane.
Đeka: Ako predlog prođe, više neću biti dio Vlade
Ministar u Vladi Milojka Spajića i predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kazao je da, ako predlog prođe, više neće biti dio Vlade.
On se zahvalio svim odbornicima koji su u dva navrata jednoglasno usvojili zaključke o namjeri Vlade da Veliku plažu izda na 99 godina.
„Ako me pitate, pošto čujem danas da izlazimo iz Vlade, reći ću vam. Ostaćemo tu da sa argumentima i sa svim ovim što se čulo na skupu pokušamo da našu viziju koju mi imamo, ispoštuju do kraja. To nam je prioritet. A ako stvari krenu po zlu, normalno da Fatimir Đeka neće biti dio te Vlade“, kazao je Đeka.
Čapuni: Nećemo biti sluge u zemlji naših prađedova
Poslanik Force Ilir Čapuni kazao je da je poruka sa skupa jasna.
“Neka svi čuju da nismo bili, niti smo, niti ćemo biti ni nezreli, ni nedorasli, ni naivni, a nećemo biti ni sluge ni izmećari u zemlji naših prađedova, “, poručio je Čapuni.
DRUŠTVO
Grupa „Kamo śutra“ objavila: Prestajemo sa djelovanjem
Kažu da su, zbog „svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora“, došli u situaciju da sa brojem aktivnih članova više nisu mogli da garantuju da mogu organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan

Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“, koja je organizovala proteste nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, objavila je da prestaje sa djelovanjem.
Kažu da su, zbog „svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora“, došli u situaciju da sa brojem aktivnih članova više nisu mogli da garantuju da mogu organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan.
Ističu da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice, te da je jedini cilj njihovog djelovanja bilo suzbijanje nasilja.
Ta grupa je, između ostalog, tražila i smjene potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Rekli su da su se trudili da skrenu pažnju na to da dva zločina u kojima su stradale 23 osobe, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da „kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi ponovilo“.
„Uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi, veliki dio javnosti, uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio nama. Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela, međutim, smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama“, piše u objavi na Iksu.
Kažu da borba njihovog kolektiva nije uspjela, „jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločin, za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća“. Naprotiv, kako su rekli, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u Crnoj Gori se tumači kao lični napad.
„Organizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudsko i zahtijeva vrijeme. Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nismo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan“, kazali su.
Kako navode, saopštenje je trebalo da objave prije mjesec, ali da su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.
„Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja. Ovo ne znači da je borba za pravedeniju i bezbjedniju Crnu Goru sa nama završena. Na Cetinju građanke i građani organizuju bloakde već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15:20 do 18:26. Pozivamo sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama tog dana. Stoga vas, dragi građani i građanke, pozivamo na kolektivnu odgovornost suzbijanja nasilja“, piše u objavi.
DRUŠTVO
Potpuna obustava saobraćaja kroz tunel Tifran na 24 sata zbog radova
„Obustava će trajati od sjutra 6. aprila od 7 sati do ponedjeljka 7. aprila do 7 sati“, naveli su iz Uprave policije

Saobraćaj na putu Berane – Ribarevine biće u potpunosti obustavljen na 24 sata zbog izvođenja radova, saopšteno je iz Uprave policije.
“Obustava će trajati od sjutra 6. aprila od 7 sati do ponedjeljka 7. aprila do 7 sati“, naveli su u saopštenju.
Kako su kazali, saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila zbog radova na tunelu Tifran u sklopu rekonstrukcije magistranog puta M-2, dionica Poda-Berane.
„Za vrijeme totalne obustave saobraćaja na predmetnoj dionici magistralnog puta, putnička vozila i autobusi mogu koristiti alternativne putne pravce“, dodali su u saopštenju.
Podsjećaju da je na ovom putnom pravcu do kraja mjesca na snazi privremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila u vremenskom intervalu od 8 do 11 sati i od 14 do 17 sati.
„Radovi na rekonstrukciji puta Lepenac-Ribarevine-Poda-Berane počeli su 31. jula 2023. godine. Vrijednost radova je oko 36 miliona eura bez PDV-a“, zaključuju u saopštenju.
- HRONIKA22 сата ranije
Beranska policija uhapsila osumnjičenog za nedozvoljene polne radnje: Krio se u Andrijevici
- HRONIKA2 дана ranije
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
- DRUŠTVO2 дана ranije
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
- HRONIKA3 дана ranije
Pronađeno tijelo Podgoričanke nakon tri nedjelje
- HRONIKA5 сати ranije
Udes u Nikšiću: Tri osobe teško povrijeđene, dvije životno ugrožene
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšena dvojica mladića iz Plava: Osumnjičeni da su maloljetnici iz Gusinja dali na uživanje marihuanu