DRUŠTVO
LIJEPE VIJESTI
Berane: Ski centar Lokve počinje sa radom posle tri godine
Ukoliko vremenske prilike budu išle na ruku i bijelog pokrivača bude u dovoljnim količinama, skijalište će biti spremno za sezonu

Skijališta Ski centra Lokve kod Berana poslije tri godine pauze, biće spremna za skijašku sezonu, ukoliko vremenske prilike budu išle na ruku i bijelog pokrivača bude u dovoljnim količinama.
Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ovaj ski centar za koji su Beranci posebno vezani, kupili prije više godina, kazao je portalu RTCG da su odlučili da ove godine, uprkos neriješenim administrativnim barijerama, stave skijališta u funkciju.
“Mnogo građana nas zove i interesuje se hoće li ovo popularno skijalište raditi. Pošto Hotel Lokve još nismo u potpunosti rekonstruisali, imamo odličnu saradnju sa ugostiteljima koji su na Lokvama izgradili solidne kapacitete, tako da ćemo pokušati da svima izađemo u susret i da ove sezone radimo“, kazao je Guberinić.

Foto: D. Jovović (Dan)
On je rekao da će u funkciji biti žičara dvosjedežnica i glavna staza, ski lift na stazi u takozvanoj Skrivena, kao bebi lift.
“Odradili smo sve pripreme. Dugo smo brat i ja razmišljali i odlučili da poslije tri godine pauze, stavimo skijališta u funkciju“, kazao je Guberinić.
Braća Guberinić očekuju da se pored skijaške sezone uporedo konačno rješavaju neke administrativne barijere.
Dejan Guberinić, ipak, očekuje od resornog ministarstva i Direkcije za nekretnine da im omoguće takozvano upisivanje službenosti na parcelama, kako ne bi morali da čekaju i pojedinačno skupljaju saglasnosti za pripremu staza od dvadesetak vlasnika zemljišta na kojima se nalaze skijaške staze.
“Mi u principu imamo korektne odnose sa vlasnicima zemljišta, ali skijalište je javno dobro, a njih je dvadesetak i ne možemo ići od jednog do drugog da tražimo saglasnaost za pripreme za sezonu“, objasnio je Guberinić za RTCG.
On je kazao da od sudbine skijališta zavise i dalji radovi na rekonstrukciji istoimenog hotela.
“Negdje se, da li slučajno, zagubila papirologija vezana za ovo skijalište, i ono trenutno kao da ne postoji. Kako je to moguće, i kako ga je bilo moguće izgraditi u vrijeme SFRJ a da sada nema dokumentacije, to je posebno pitanje. Nešto od dokumentacije u međuvremenu smo našli“, kazao je Guberinić.
Poslije deceniju i po propadanja Ski centar Lokve sa istoimenim hotelom, koji je nekada radio u sklopu najboljeg hotelsko turističkog preduzeća u regionu, HTP „Berane“, kupili su braća Guberinić iz Berana, sa velikim planovima za njegovu i zimsku i ljetnju valorizaciju. Ovaj ski centar nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1350 do 1800 metara.
Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana. Otvoren je u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka i to je bilo vrijeme pravog procvata. Tada je predstavljao tek otkriveni biser, posebno za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.
Uspijevao je da radi i devedestih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu, kada su u hotel smještene izbjeglice. Istina, od novca dobijenog izdavanjem hotela na Cmiljevici i u Andrijevici, u teškim i siromašnim godinama, preživljavalo je kompletno hotelsko-turističko preduzeće.
Zato je 2003. godine privatizacija ove kompanije dočekana sa velikim nadama, ali se ispostavilo da društvo okupljeno oko firme “Euroturist GMBH” nije bilo ozbiljno. Sve je vrlo brzo otišlo na doboš i pod bankarske zapljene.
Ski centra “Lokve” je poslije toga, 2006. godine, još jednom promijenio vlasnika, izvjensog Rusa Alena Alikova, ali ni on nije ispunio bajkolika obećanja.
Lokal-patriotski vezani za Berane i ovo skijalište, Guberinići su u startu imali velike planove, ali su se pojavili problemi sa vlasnicima zemljišta na kojima se nalaze staze. Oni ne žele nikom da uskrate pravo na imovinu, samo traže da država po Zakonu o skijalištima upiše službenost nad tim stazama, da bi oni zimi mogli da ih koriste.
Ski centar Lokve ima značajne prednosti u odnosu na druge zimske centre, prije svega zbog svog mjesta, odmah uz magistralni put Berane – Rožaje, i dalje prema Srbiji, koji nikada nije zatvoren za saobraćaj.
Do njega se iz Berana stiže za 15 minuta, koliko je potrebno i iz pravca Rožaja. Ovaj ski centar za sada je opremljen žičarom koja se na vrhu nastavlja sa dva ski lifta, ukupnog kapaciteta hiljadu skijaša na sat.
Dužina postojećih staza je oko pet kilometara. Novi vlasnici imaju mogućnosti da šire kapacitete i otvaraju nove ski staze i uspinjače, ako se posao u koji su ušli pokaže rentabilnim i riješe administrativne barijere.
Ono što je najbitnije braća Guberinić iz Berana hotel Lokve i istoimeni ski centar nijesu, kako tvrde, uzeli za preprodaju, kao što su to činili kupci prije njih. Njihovi planovi za turističku valorizaciju planine Cmiljevice djeluju ubjedljivo i nijesu nerealni.
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
DRUŠTVO4 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeVučić ipak stiže u Crnu Goru: Reći ću im sve u lice
POLITIKA3 дана ranijeVučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore












