Connect with us

DRUŠTVO

ZABRINJAVAJUĆI PODACI SA POPISA: 74 SELA U CG NEMAJU STANOVNIKA

Berane: Veliđe, selo bez stanovnika

Manje od deset stanovnika imaju još dva sela u beranskoj opštini – Vuča i Zagrad. Deset i manje stanovnika imaju ukupno 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju podaci Uprave za statistiku. Na prethodnom popisu iz 2011. godine bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stalnih stanovnika. Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje – u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika

Veliđe, Foto: Raco Došljak

Deset i manje stanovnika imaju 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat sa popisa završenog u decembru.

Na prethodnom popisu iz 2011. godine, kako je “Vijestima” saopšteno iz Monstata, bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stanovnika koji u njima stalno žive.

Napuštenih sela sada ima i na primorju (ilustracija), Foto: Shutterstock

Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje – u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika. Na popisu iz 2011. godine U Prijestonici su bila 43 sela sa deset ili manje stanovnika, a tada u osam niko nije živio.

Sada više niko stalno ne živi u cetinjskim selima Đalci, Dubovo, Dujeva, Gađi, Lješev Stub, Majstori, Malošin Do, Mikulići, Pejovići, Poda, Prekornica, Proseni Do, Tomići, Uba, Vojkovići i Žanjev Do.

Popisivači u ovim selima popisali su samo napuštene kuće ili one u kojima neko ponekad dođe. Tako u Prekornici ima 45 kuća, u Mikulićima 29, u Dubovom 21…

Istorijsko Čevo, centar Katunske nahije, palo je u ovom popisu na svega deset stanovnika u osam domaćinstava. Prema prvom popisu nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine u ovom mjestu su živjela 424 stanovnika.

Najveće selo na Cetinju su Bajice sa 777 popisanih stanovnika.

Prema Monstatovoj metodologiju postoje naselja u urbanoj (gradskoj) i ostaloj (seoskoj) sredini. “Vijestima” su kazali da trenutno ne raspolaže podacima o broju stanovnika koji žive u gradskim i u seoskim naseljima, odnosno da ti podaci još nisu sabrani.

Napuštenih sela ima i na primorju. U barskoj opštini osam sela je ostalo bez stanovnika – Dedići, Gornja Poda, Gurza, Lukići, Mali Mikulići, Marstjepovići, Sozina i Turčini, a u još 14 ima manje od deset žitelja.

Budva ima šest sela bez stanovnika – Čami Do, Čučuci, Dapkovići, Grabovica, Kamenovo i Sveti Nikola, a 14 sa manje od deset stanovnika. Ova opština je specifična po tome što ima naselja sa značajno većim brojem stambenih jedinica nego stanovnika i domaćinstava, tako da u mjestu Zavala živi 76 u 30 domaćinstava a imaju 343 stana.

Ulcinj ima tri sela bez stanovnika – Međreč, Možura i Salč, kao i jedno sa manje od deset stanovnika Kaliman.

Tivat nema sela bez stanovnika, a samo jedno ispod deset žitelja – Gornju Lastvu. Ni hercegnovska opština nema sela bez stanovnika, a samo dva imaju manje od deset – Ubli i Žljebi.

U kotorskoj opštini je 11 sela bez stanovnika – Čavori, Han, Knež do, Mali Zalazi, Malov Do, Pištet, Trešnjica, Ukropci, Unijerina, Veliki Zalazi i Zvečava, kao i osam sa manje od deset.

Zeta nema nenastanjenih sela, a najmanje je Gostilj sa 76 stanovnika. U Tuzima samo u Prifti niko ne živi, dok u još dva sela Nikmarašu i Zatrijepču ima manje od deset žitelja.

Glavni grad Podgorica ima četiri sela u kojima nika stalno ne živi – Gornje Stravče, Lutovo, Seoca i Stupovi, dok u 22 ima manje od deset stanovnika.

foto: Shutterstock

Danilovgrad ima sedam praznih sela – Brijestovo, Dolovi, Gornji Rsojevići, Krivače, Međeđe jedan, Međeđe dva i Rova, kao i 14 sa manje od deset stanovnika. Selo Studeno, poznato izletničko mjesto, ima manje od deset domaćinstava koji u njemu stalno žive, a popisivači su izbrojali 172 stambene jedinice.

Nikšić ima četiri sela bez stanovnika – Bogmilovići, Gradačka Poljana, Gvozd i Međeđe, dok je 25 sa manje od deset.

U Kolašinu je samo selo Izlasci ostalo bez stanovnika, a 17 ih je sa manje od deset.

U Beranama je Veliđe bez stanovnika, a još dva sela imaju manje od deset – Vuča i Zagrad. Plav nema sela bez stanovnika, a jedino je Babino Polje ispod deset žitelja. U Rožajama je slična situacija, a ispod deset stanovnika je Zaglavlje.

I u Bijelom Polju su prema popisu sva sela nastanjena, a samo Ujnice imaju manje od deset stanovnika.

U Pljevljima ima osam sela bez stanovnika – Burići, Durutovići, Kotlajići, Madžari, Moćevići, Plakala, Tatarovina i Vukšići, dok je čak 31 sa manje od deset žitelja.

Žabljak ima dva prazna sela – Dobri Nugo i Gomile, a četiri sa manje od deset stanovnika. Mala Crna Gora, koje se smatra najizolovanijim selom u Crnoj Gori, na popisu je imalo sedam domaćinstava sa ukupno 13 stanovnika, ali i 106 stambenih jedinica.

Plužine imaju dva sela bez žitelja Jeriniće i Poljanu, kao i 11 sa manje od deset. Najmanja crnogorska opština Šavnik nema nenaseljenih sela, a jedino ispod deset stanovnika je Provalija.

Sela opustjela, Rudinice, foto: Svetlana Mandić

Mojkovac, Andrijevica, Petnjica i Gusinje zvanično nemaju pustih sela ili sa manje od deset žitelja.

Opštine odlučivale o granicama naselja, objedinjavale i više sela u jedno

Šta je gradsko a šta seosko naselje, definiše se odlukama opština. Lokalne samouprave mogu mijenjati granice naselja, spajati više sela u jedno naseljeno mjesto, ili sela u blizini grada odlukom pretvoriti u gradska naselja. Tako da je moguće da ima još i više sela bez stanovnika, ali ih popis, zbog opštinskih odluka nije prepoznao kao posebna naselja.

Neki od takvih primjera su da je Opština Herceg Novi sva sela u njenom dijelu poluostrva Luštica administrativno objedinila u jedno naselje “Luštica”, iako tamo postoje odvojena sela Klinci, Rose, Merdari, Eraci, Mrkovi,… tako da za njih ne postoje odvojeni podaci već samo za “Lušticu” koja broji 231 stanovnika.

Mojkovac je tako svojom odlukom objedinio više sela u jedne geografske i popisne cjeline, tako da ova nerazvijena opština ima ukupno 15 urbanih i seoskih naselja, a nijedno nije nenaseljeno. Tako da je Dobrilovina sa 45 stanovnika najmanje selo u ovoj opštini.

Slično su uradili i u Gusinju, koje sada zvanično ima devet naseljenih mjesta, a najmanje je Višnjevo sa 66 stanovnika. Ni Andrijevica nema nenaseljenih sela, a najmanja su Kuti i Slatina sa po 20 žitelja.

Na teritoriji glavnog grada mnoga bivša sela su postala gradska naselja i njihov broj stanovnika se broji u naseljeno mjesto “Podgorica”. Na primjer Donja Gorica je statistički dio naselja Podgorica, a susjedni Farmaci su odvojeno seosko naselje sa 522 stanovnika.

“Shodno Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, teritorija Crne Gore je podijeljena na jedinice lokalne samouprave, koje su shodno istom Zakonu kao i posebnim odlukama opštine definisale naselja. Dakle, za naselja i njihove granice odgovorne su jedinice lokalnih samouprava i sva pitanja u vezi sa naseljima nepohodno je uputiti njima. Uprava za statistiku za potrebe pripreme i organizacije popisa, kao i iskazivanja rezultata sarađuje sa jedinicama lokalnih samouprava po pitanju poštovanja granica naselja pri izradi prostornog registra u skladu sa dostupnim elaboratima o granicama naselja”, naveli su iz Monstata na pitanja “Vijesti” ko je definisao granice naselja i da li su u nekim opštinama popisivane mjesne zajednica sa više sela a ne pojedinačna sela.

Dvije petlje sa auto-puta za sto stanovnika

Prilikom izgradnje prve dionice auto-puta Podgorica – Mateševo napravljene su i dvije petlje ka selima Pelev Brijeg, Lijeva Rijeka i Veruša.

Podaci sa popisa pokazuju da na Pelevom Brijegu živi šest domaćinstava sa ukupno 15 stanovnika, u Lijevoj Rijeci 21 stanovnik u 10 domaćinstava i na Veruši 13 stanovnika u šest domaćinstava.

Sa ostalim obližnjim selima ovo područje, za koje su izgrađene tri petlje a treba da se grade i pristupni putevi, ima oko sto stalnih stanovnika.

Ova sela sa obližnjim katunima i izletištima tek treba da se razvijaju kako bi ulaganje države u petlje i buduće prilazne puteve imalo smisla. Na Veruši su popisivači izbrojali 417 stambenih jedinica, u Lijevoj Rijeci 63, a na Pelevom Brijegu 15.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Upravni sud poništio odluku o razrješenju Jelene Perović sa funkcije direktorice ASK-a

Naložio donošenje nove odluke

Upravni sud Crne Gore poništio je odluku Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice ASK, saznaju Vijesti.

Taj sud je naložio ASK da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.

„Tuženi organ će u ponovnom postupku, vodeći računa o razlozima iz ove presude, saglasno Zakonu o upravnom sporu, donijeti novu, zakonitu odluku“, piše, prema informacijama Vijesti u presudi.

Perović je, nakon razrješenja u ljeto prošle godine, tužila Savjet ASK, tvrdeći da su tokom njene smjene povrijeđene odredbe upravnog postupka, pogrešno I nepotpuno utvrđeno stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta prošle godine. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu ASK objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena „politički motivisana“ i da „političke partije u čije ime većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela“.

Perović je pobrojala i povrede koje je, kako tvrdi, napravio novi Savjet ASK.

Navodi se da je Savjet morao da je poziva na sjednice, koje su sazivane mimo pravila, da nije smio da izabere zamjenika predsjednika…

U današnjem saopštenju Upravnog suda se navodi da je odlučujući po podnijetoj tužbi, ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke Perović nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razrješena dužnosti direktorice ASK.

„Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da istoj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti“, piše u saopštenju Upravnog suda.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije oslobođena optužbi za utaju poreza

Tužilaštvo najavilo žalbu

Jelena Perović, hapšenje (Foto: RTCG)

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović oslobođena je u slučaju utaje poreza i doprinosa tokom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima.

Prvostepenu presudu je danas saopštila sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda.

U obrazloženju presude koju je jutros izrekla Lubarda navodi se da iz dokaza koji su predloženi optužbom, Perović jeste prodala stan koji je dobila, koji joj je dodijeljen odlukom Sudskog savjeta da nepokretnost (stan u izgradnji) može kupiti pod povoljnim uslovima.

„Iz dokaza koji su provedeni, a to su prije svega vještačenja geodestske struke, vještačenja ekonomsko-finansijske struke, sud je utvrdio da je Jelena Perović u tom periodu samo imala tu nepokretnost kojom je raspolagala i kojom je imala pravo da raspolaže. Shodno Zakonu o porezu, Perović nije imala obavezu plaćanja ove vrste poreza, s obzirom da je na taj način riješila svoje stambeno pitanje i nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime kojima bi u tom periodu raspolagala. Ovakav zaključak proiziazi i od stava Poreske uprave koja je u ranijem postupku tj. inspekcijskom nadzoru izjasnila da nije postojala nijedna njena poreska obaveza“, objasnila je Lubarda.

Osnovno državno tužilaštvo ODT) u Podgorici saopštilo je da će uložiti žalbu iz svih zakonom propisanih razloga na presudu kojom je Perović oslobođena.

„Razlozi koje je prvostepeni sud naveo u oslobađajućoj presudi su po mišljenju ovog tužilaštva pogrešno i nepotpuno utvrđeni, a posebno činjenica da okrivljena navodno nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime, kojima bi u tom periodu raspolagala, iako iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, površine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom“, piše u saopštenju podgoričkog ODT.

Slučaj protiv Perović vodilo je ODT u Podgorici nakon što je Osnovni sud u ljeto prošle godine donio prvostepenu presudu po tužbi države da je bivša direktorica ASK dužna da u budžet vrati više od 58.000 eura sa kamatama, jer je stan po povoljnim uslovima dobila za nepunih 32.000 eura pa prodala za 73.000 eura.

Perović je to, stoji u prošlogodišnjoj presudi sudije Mirze Ademovića, učinila a da nije ispunila obaveze koje je potpisala sa cetinjskim Osnovnim sudom, a to je, u prvom redu, ostanak na sudijskoj funkciji još pet godina.

Tokom završnih riječi prošle sedmice, advokat bivše direktorice ASK Nikola Martinović je kazao da je „u dokaznom postupku provedena je odluka poreskog organa koji je utvrdio da Jelena Perović nema poresku obavezu po osnovu zaključenja ugovora UZZ 305/2019.“.

Perović je tada pred Lubardom ponovila da stan nije prodala već da je „ustupila prava na kupovinu stana“.

Prema njenim riječima, nije se radilo o prodaji nepokretnosti.

“Te samim tim nije ni ispunjen osnovni uslov za donošenje odluke o utvrđivanju kapitalne dobiti, odnosno poreza na kapitalnu dobit. Ovakvi navodi odbrane potvrđeni su zapisnikom poreske uprave PJ Podgorica o inspekcijskom nadzoru broj 16/01-3-244/1-2023 28. 6. 2023. godine u kome je utvrđeno da ne postoji obaveza plaćanja poreza na kapitalnu dobit. S tim u vezi ukazujem da je inspekcijski nadzor pokrenut po službenoj dužnosti i to aktom uprave prihoda i carina PJ Podgorica filijala za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza broj 16/01-2-82 od 29. 3. 2023. godine u kojem je napisano ‘na osnovu naših evidencija utvrdili smo da nijeste podnijeli godišnju poresku prijavu na dohodak fizičkih lica…’.

Prednje upućujem da je notar pred kojim je zaključen predmetni predugovor isti dostavio poreskim organima koji su na osnovu toga i pokrenuli postupak utvrđivanja poreske obaveze a kako je to propisano i članom 52 Zakona o poreskoj administraciji, sa zaključkom da ne postoji poreska obaveza”, tvrdila je Perović.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Beranska policija sprovodi kampanju „Pojas za sve“: Vozači i putnici obavezni da koriste pojas

Rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje se za 50 odsto

Foto: Berane online

Službenici Saobraćajne policije – Odjeljenja bezbjednosti Berane sprovode kampanju „Pojas za sve“.

Kampanja „Pojas za sve“ ima za cilj podizanje svijesti građana o važnosti korišćenja sigurnosnog pojasa u vozilima prilikom učešća u saobraćaju, što predstavlja zakonsku obavezu i čime se rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje za 50 odsto.

Foto: UP

Kampanja, kako je saopšteno iz beranske policije, ima preventivni i represivni cilj djelovanja i sastoji se od preventivno-edukativnog dijela i primjene represivnih mjera.

„Predmetna akcija obuhvata preventivno-edukativnu kampanju kroz koju službenici saobraćajne policije kroz redovnu kontrolu učesnika u saobraćaju dijele flajere gdje je ukazano na značaj korištenja sigurnosog pojasa.Takođe, službenici saobraćajne policije preduzimaju i represivne mjere gdje je evidentirano postojanje ovog prekršaja“, objasnili su za Berane online.

Foto: UP

Kampanja „Pojas za sve“ traje do 30. maja.

„Apelujemo na sve vozače i učesnike u saobraćaju da se pridržavaju saobraćajnih propisa“, zaključuju.

Piše: Berane online

Bonus video:

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije