Connect with us

DRUŠTVO

ZABRINJAVAJUĆI PODACI SA POPISA: 74 SELA U CG NEMAJU STANOVNIKA

Berane: Veliđe, selo bez stanovnika

Manje od deset stanovnika imaju još dva sela u beranskoj opštini – Vuča i Zagrad. Deset i manje stanovnika imaju ukupno 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju podaci Uprave za statistiku. Na prethodnom popisu iz 2011. godine bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stalnih stanovnika. Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje – u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika

Veliđe, Foto: Raco Došljak

Deset i manje stanovnika imaju 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat sa popisa završenog u decembru.

Na prethodnom popisu iz 2011. godine, kako je “Vijestima” saopšteno iz Monstata, bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stanovnika koji u njima stalno žive.

Napuštenih sela sada ima i na primorju (ilustracija), Foto: Shutterstock

Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje – u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika. Na popisu iz 2011. godine U Prijestonici su bila 43 sela sa deset ili manje stanovnika, a tada u osam niko nije živio.

Sada više niko stalno ne živi u cetinjskim selima Đalci, Dubovo, Dujeva, Gađi, Lješev Stub, Majstori, Malošin Do, Mikulići, Pejovići, Poda, Prekornica, Proseni Do, Tomići, Uba, Vojkovići i Žanjev Do.

Popisivači u ovim selima popisali su samo napuštene kuće ili one u kojima neko ponekad dođe. Tako u Prekornici ima 45 kuća, u Mikulićima 29, u Dubovom 21…

Istorijsko Čevo, centar Katunske nahije, palo je u ovom popisu na svega deset stanovnika u osam domaćinstava. Prema prvom popisu nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine u ovom mjestu su živjela 424 stanovnika.

Najveće selo na Cetinju su Bajice sa 777 popisanih stanovnika.

Prema Monstatovoj metodologiju postoje naselja u urbanoj (gradskoj) i ostaloj (seoskoj) sredini. “Vijestima” su kazali da trenutno ne raspolaže podacima o broju stanovnika koji žive u gradskim i u seoskim naseljima, odnosno da ti podaci još nisu sabrani.

Napuštenih sela ima i na primorju. U barskoj opštini osam sela je ostalo bez stanovnika – Dedići, Gornja Poda, Gurza, Lukići, Mali Mikulići, Marstjepovići, Sozina i Turčini, a u još 14 ima manje od deset žitelja.

Budva ima šest sela bez stanovnika – Čami Do, Čučuci, Dapkovići, Grabovica, Kamenovo i Sveti Nikola, a 14 sa manje od deset stanovnika. Ova opština je specifična po tome što ima naselja sa značajno većim brojem stambenih jedinica nego stanovnika i domaćinstava, tako da u mjestu Zavala živi 76 u 30 domaćinstava a imaju 343 stana.

Ulcinj ima tri sela bez stanovnika – Međreč, Možura i Salč, kao i jedno sa manje od deset stanovnika Kaliman.

Tivat nema sela bez stanovnika, a samo jedno ispod deset žitelja – Gornju Lastvu. Ni hercegnovska opština nema sela bez stanovnika, a samo dva imaju manje od deset – Ubli i Žljebi.

U kotorskoj opštini je 11 sela bez stanovnika – Čavori, Han, Knež do, Mali Zalazi, Malov Do, Pištet, Trešnjica, Ukropci, Unijerina, Veliki Zalazi i Zvečava, kao i osam sa manje od deset.

Zeta nema nenastanjenih sela, a najmanje je Gostilj sa 76 stanovnika. U Tuzima samo u Prifti niko ne živi, dok u još dva sela Nikmarašu i Zatrijepču ima manje od deset žitelja.

Glavni grad Podgorica ima četiri sela u kojima nika stalno ne živi – Gornje Stravče, Lutovo, Seoca i Stupovi, dok u 22 ima manje od deset stanovnika.

foto: Shutterstock

Danilovgrad ima sedam praznih sela – Brijestovo, Dolovi, Gornji Rsojevići, Krivače, Međeđe jedan, Međeđe dva i Rova, kao i 14 sa manje od deset stanovnika. Selo Studeno, poznato izletničko mjesto, ima manje od deset domaćinstava koji u njemu stalno žive, a popisivači su izbrojali 172 stambene jedinice.

Nikšić ima četiri sela bez stanovnika – Bogmilovići, Gradačka Poljana, Gvozd i Međeđe, dok je 25 sa manje od deset.

U Kolašinu je samo selo Izlasci ostalo bez stanovnika, a 17 ih je sa manje od deset.

U Beranama je Veliđe bez stanovnika, a još dva sela imaju manje od deset – Vuča i Zagrad. Plav nema sela bez stanovnika, a jedino je Babino Polje ispod deset žitelja. U Rožajama je slična situacija, a ispod deset stanovnika je Zaglavlje.

I u Bijelom Polju su prema popisu sva sela nastanjena, a samo Ujnice imaju manje od deset stanovnika.

U Pljevljima ima osam sela bez stanovnika – Burići, Durutovići, Kotlajići, Madžari, Moćevići, Plakala, Tatarovina i Vukšići, dok je čak 31 sa manje od deset žitelja.

Žabljak ima dva prazna sela – Dobri Nugo i Gomile, a četiri sa manje od deset stanovnika. Mala Crna Gora, koje se smatra najizolovanijim selom u Crnoj Gori, na popisu je imalo sedam domaćinstava sa ukupno 13 stanovnika, ali i 106 stambenih jedinica.

Plužine imaju dva sela bez žitelja Jeriniće i Poljanu, kao i 11 sa manje od deset. Najmanja crnogorska opština Šavnik nema nenaseljenih sela, a jedino ispod deset stanovnika je Provalija.

Sela opustjela, Rudinice, foto: Svetlana Mandić

Mojkovac, Andrijevica, Petnjica i Gusinje zvanično nemaju pustih sela ili sa manje od deset žitelja.

Opštine odlučivale o granicama naselja, objedinjavale i više sela u jedno

Šta je gradsko a šta seosko naselje, definiše se odlukama opština. Lokalne samouprave mogu mijenjati granice naselja, spajati više sela u jedno naseljeno mjesto, ili sela u blizini grada odlukom pretvoriti u gradska naselja. Tako da je moguće da ima još i više sela bez stanovnika, ali ih popis, zbog opštinskih odluka nije prepoznao kao posebna naselja.

Neki od takvih primjera su da je Opština Herceg Novi sva sela u njenom dijelu poluostrva Luštica administrativno objedinila u jedno naselje “Luštica”, iako tamo postoje odvojena sela Klinci, Rose, Merdari, Eraci, Mrkovi,… tako da za njih ne postoje odvojeni podaci već samo za “Lušticu” koja broji 231 stanovnika.

Mojkovac je tako svojom odlukom objedinio više sela u jedne geografske i popisne cjeline, tako da ova nerazvijena opština ima ukupno 15 urbanih i seoskih naselja, a nijedno nije nenaseljeno. Tako da je Dobrilovina sa 45 stanovnika najmanje selo u ovoj opštini.

Slično su uradili i u Gusinju, koje sada zvanično ima devet naseljenih mjesta, a najmanje je Višnjevo sa 66 stanovnika. Ni Andrijevica nema nenaseljenih sela, a najmanja su Kuti i Slatina sa po 20 žitelja.

Na teritoriji glavnog grada mnoga bivša sela su postala gradska naselja i njihov broj stanovnika se broji u naseljeno mjesto “Podgorica”. Na primjer Donja Gorica je statistički dio naselja Podgorica, a susjedni Farmaci su odvojeno seosko naselje sa 522 stanovnika.

“Shodno Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, teritorija Crne Gore je podijeljena na jedinice lokalne samouprave, koje su shodno istom Zakonu kao i posebnim odlukama opštine definisale naselja. Dakle, za naselja i njihove granice odgovorne su jedinice lokalnih samouprava i sva pitanja u vezi sa naseljima nepohodno je uputiti njima. Uprava za statistiku za potrebe pripreme i organizacije popisa, kao i iskazivanja rezultata sarađuje sa jedinicama lokalnih samouprava po pitanju poštovanja granica naselja pri izradi prostornog registra u skladu sa dostupnim elaboratima o granicama naselja”, naveli su iz Monstata na pitanja “Vijesti” ko je definisao granice naselja i da li su u nekim opštinama popisivane mjesne zajednica sa više sela a ne pojedinačna sela.

Dvije petlje sa auto-puta za sto stanovnika

Prilikom izgradnje prve dionice auto-puta Podgorica – Mateševo napravljene su i dvije petlje ka selima Pelev Brijeg, Lijeva Rijeka i Veruša.

Podaci sa popisa pokazuju da na Pelevom Brijegu živi šest domaćinstava sa ukupno 15 stanovnika, u Lijevoj Rijeci 21 stanovnik u 10 domaćinstava i na Veruši 13 stanovnika u šest domaćinstava.

Sa ostalim obližnjim selima ovo područje, za koje su izgrađene tri petlje a treba da se grade i pristupni putevi, ima oko sto stalnih stanovnika.

Ova sela sa obližnjim katunima i izletištima tek treba da se razvijaju kako bi ulaganje države u petlje i buduće prilazne puteve imalo smisla. Na Veruši su popisivači izbrojali 417 stambenih jedinica, u Lijevoj Rijeci 63, a na Pelevom Brijegu 15.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Požar koji je izbio blizu Manastira Ostrog pod kontrolom, očekuje se da će biti ugašen

Slavko Tadić, komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja je za portal Radio-televizije Nikšić (RTNK) kazao da su nikšićki vatrogasci sinoć uočili požar i odmah poslali jednu ekipu

Požar blizu Manastira Ostrog, jutros, Foto: Željko Vuksanović

Požar koji je sinoć izbio u neposrednoj blizini Manastira Ostrog trenutno je pod kontrolom i očekuje se da će jutros biti ugašen, rekao je Slavko Tadić, komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja.

On je za portal Radio-televizije Nikšić (RTNK) kazao da su nikšićki vatrogasci sinoć uočili požar i odmah poslali jednu ekipu.

„Ta ekipa je ostala sinoć čitavu noć, jutros je preventivno tamo. Sve je pod kontrolom, da niko ne brine. Jutros dolaze helikopteri Vojske Crne Gore, to su nam najavili za devet sati, tako da ćemo danas to da završimo i da se okrenemo drugim požarištima, koja nisu mala“, pojasnio je Tadić.

Prema njegovim riječima, pripadnici Službe zaštite i spašavanja će se, nakon rješavanja situacije kod Ostroga, fokusirati na ostale ugrožene lokalitete.

„Ekipe su nam i u Međeđu, Broćancu i na Mislovom dolu. To nam je prioritet jer je ova strana Budoša čitava opožarena. Takođe imamo požar u Pragi, ali i u Gradačkoj Poljani i Goliji. Ali nam je danas prioritet ova strana Budoša, Mislov Dol“, zaključio je Tadić.

Miloš Vukotić iz nikšićke Vatrogasne službe je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti kazao da je požar u pravcu Manastira Ostrog i jutros aktivan, ali da sam manastir nije ugrožen.

Zbog nepristupačnog terena u gašenju pomaže Vojska Crne Gore, dok će biti angažovana i aviohelikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Aktivni su i požari na Budošu, u pravcu Župe, Međužidja i Broćanca, kao i na Gradačkoj Poljani. Vatrogasci su angažovani na više lokacija, a situaciju dodatno otežavaju visoke temperature i dug period bez značajnijih padavina. Vukotić je kazao da je na terenu oko 63 do 64 operativca, koji su zbog višednevnih intervencija na izmaku snaga. Ocijenio je da bi, zbog velikog broja požara i lošeg kvaliteta vazduha, trebalo razmotriti proglašenje stanja elementarne nepogode.

„Obično u trenutku kada vidite, registrujete sami požar, počinilac se najvjerojatnije se udaljio sa mjesta na kome je požar. Tako da, jednostavno, vrlo je teško detektovati i ljude koji su to počinili, a jesu definitivno požari podmetnuti, jer izbog pozicija na kojima se javljaju, a izbog vremenskih uslova, nije moguće da se zapali sam. Nažalost, kao što ste rekli, postalo je prihvatljivo da je normalno i zapaliti, i otići, i uništiti nešto, a da za to ne odgovarate. Kao i za loš kvalitet vazduha uostalom. Svjesni smo da smo mjesec dana u jednom stanju elementarne nepogode, jer ovolika zadimljenost pretpostajam šteti i svim građanima Nikšića, naročito ovim osjetljivim kategorijama, kao što su djeca i ljudi koji imaju hronične bolesti, ali, nažalost, i to smo prihvatili kao našu normalnu svakodnevicu“, kazao je Vukotić.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Požar u neposrednoj blizini Manastira Ostrog, svetinja za sada nije ugrožena

Gori na nepristupačnom terenu, ekipe su na parkingu u blizini manastira i pratiće situaciju tokom noći

Foto: Privatna arhiva

Nikšićkim vatrogascima nešto iza 20 sati prijavljen je požar u neposrednoj blizini Manastira Ostrog, potvrdio je za TV Vijesti Goran Tripković iz Službe zaštite i spasavanja.

On je pojasnio da su vatrogaci na parkingu blizu manastira, te da smatra da vatra ne može da ugrozi sam manastir, ali da trenutno gori na nepristupačnom terenu gdje je nemoguće prići.

Najavio je da će ekipe dežurati i pokušati da zaustave vatru čim im bude pristupačno da gase, ističući da im noć dodatno otežava djelovanje.

Tripković je kazao da su aktivni požari na više lokacija na teritoriji nikšićke opštine, te da su danas intenzivne aktivnosti imali u selu Broćanac, ali da večeras nema ugroženih objekata.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bar: Djetetu od dvije godine data pogrešna vakcina, Direktorka Doma zdravlja: Pokrenut postupak za utvrđivanje eventualne odgovornosti

„Po nalogu pedijatra Doma zdravlja Bar, što je upisano u kartonu, moje dijete je trebalo da primi poslednju dozu pneumokoka, ali u knjižici vakcinacije iste zdravstvene ustanove je upisano da je primio MMR, tek naknadno vidjela sam i nalepnica za MMR“, kazala je majka dvogodišnjeg dječaka

Medicinska greška dogodila se 12.avgusta u Domu zdravlja Bar gdje je dječaku od nepune dvije godine data vakcina protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR), a majka je dovela dijete zbog vakcinacije protiv streptokoka pneumonije (pneumokoka).

Greška je otkrivena 1. septembra, slučajno, kada je majka tražila potvrdu o vakcinalnom status zbog boravka djece u vrtiću.

„U Dom zdravlja Bar sam pošla po potvrde. Moj stariji sin uredno je vakcinisan, primio je sve predviđene vakcine, uključujući i MMR. Takođe, tražila sam potvrdu i za mlađeg sina kojeg još nismo vodili da primi MMR. Međutim, doktorka mi je rekla da je moj sin primio MMR 12. avgusta ove godine. Nastaje konfuzija. Po nalogu pedijatra Doma zdravlja Bar, što je upisano u kartonu, moje dijete je trebalo da primi poslednju dozu pneumokoka, ali u knjižici vakcinacije iste zdravstvene ustanove je upisano da je primio MMR, tek naknadno vidjela sam i nalepnica za MMR“, kazala je majka dvogodišnjeg dječaka, piše Primorski portal.

Naljepnica je dokaz o porijeklu, ispravnosti i serijskom broju primljene doze.

Medicinske sestre prilikom vakcinacije obavezno je skidaju direktno sa bočice i lijepe u karton jer sadrži serijski broj vakcine i rok trajanja. Pored potpisa i pečata ljekara, nalepnica je dokaz da je djete zaista primilo MMR vakcinu. Prilikom izdavanja potvrda za upis u predškolske ustanove ili osnovnu školu pedijatri proveravaju upravo ove podatke u kartonu.

U haotičnoj situaciji, majka, kako navodi u razgovoru za Primorski portal, pita doktoru koja vakcina je data njenom djetetu kad su u njegovim kartonima različititi podaci, šta da radi?

Nevjerica, strepnja i strahovi obuzimaju mladu majku.

„Doktorka mi je rekla da se u laboratoriji provjere antitijela. Povela sam dijete u privatnu laboratoriju i uradila nalaze koje smo čekali dva dana koja su trajala kao vječnost. Vidim dijete je dobro što je najvažnije, ali sumnje ne jenjavaju. Neizvjesnost nije bila nimalo prijatna. Moje djete ima samo dvije godine“, kaže majka.

Prema laoboratorijskom nalazu antititijela su počela da se razvijaju što je ukazalo da je dijete primilo MMR. To je potvrdio i pedijatar u Domu zdravlja Bar kada je pogledala laboratorijski nalaz.

„Vakcinu protiv streptokoka pneumonije (pneumokoku) moje dijete nije primilo u predviđenom terminu, imunizacija nije sprovedena u predviđenom roku. Ne bih znala ni da je primio MMR da nisam pošla po potvrdu za vrtić. Nije uslijedilo ni jasnije objašnjenje o neželjenoj situaciji sa pedijatrije Doma zdravlja Bar. Najbitnije jeste da je moje dijete dobro, ali ne bih željela da bilo ko prođe kroz agoniju koju smo doživjeli. Zaista nije prijatna spoznaja da je djetetu nije data vakcina za koju je pedijatar napisao nalog. Cijenim zdravstvene radnike, uvažavam i poštujem, znam da rade izuzetno odgovoran posao. Moja majka je zdrvstveni radnik. Apelujem na više opreza, koncentracije da se propusti ne dešavaju pogotovo kada su naša djeca u pitanju, kazala je sagovornica Primorskog portala dodajući da je nije kontaktirala načelnica pedijatrije Doma zdravlja Bar kako bi objasnila nemilu situaciju, šta dalje da bi roditelji bili sigurni da je dijete zaštićeno i važi li kalendar vakcinacije djeteta u ovoj situaciji“, kazala je majka.

Da se dogodila medicinska greška u Domu zdravlja Bar majka je otkrila 1. septembra. a tri dana kasnije su je zvali iz kabineta direktorke ove zdravstvene ustanove.

Odgovarajući na pitanja Primorskog portala, direktorka Doma zdravlja Bar dr Bojana Vuković, specijalista ginekologije i akušerstva navodi:

”Menadžment Doma zdravlja Bar i ja kao direktorka upoznati smo sa slučajem koji se dogodio 12. avgusta 2026. godine. Pokrenut je postupak za utvrđivanje eventualne odgovornosti zaposlenih od kojih su tražena pisana izjašnjenja. Ukoliko se utvrdi da postoji odgovornost nekog od zaposlenih, protiv istih će biti preduzete odgovarajuće disciplinske mjere“, navela je direktorica dr Vuković.

Na pitanje Primorskog portala – Da li je neko iz Doma zdravlja kontaktirao roditelje da pitaju kako je dijete , direktorica je odgovorila:

„Dana 07. septembra 2026. godine, ja kao direktorka Doma zdravlja Bar obavila sam razgovor sa majkom djeteta koja mi je prenijela da se dijete dobro osjeća“, navela je Vuković.

Izostao je odgovor na pitanje – Kakve posledice može imati dijete u ovim situacijama?

Primorski portal je o medicinskoj grešci saznao od majke. Iz Doma zdravlja nisu pojasnili ni da li je medicinska greška prijavljena Institutu za javno zdravlje, Ministarstvu zdravlja i svim nadležnim institucijama.

Sigurnost pacijenata za vrijeme pružanja zdravstvene zaštite je važno pitanja u kreiranju zdravstvene politike države. Da li se medicinska greška desila usled nedovoljne vještine, nedovoljnog iskustva medicinske sestre, površnog čitanja naloga ljekara, žurbe, nehata… sve je to u biti greška sistema, opomena za bolje upravljanje zdravstvenim ustanovovama.

„Jasno je da je mom djetetu 12. avgusta data pogrešna vakcina, ali mi danas nije jasno da direktorica Doma zdravlja govori o ‘eventualnoj grešci’, kazala je majka dječaka.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije