Connect with us

DRUŠTVO

ZABRINJAVAJUĆI PODACI SA POPISA: 74 SELA U CG NEMAJU STANOVNIKA

Berane: Veliđe, selo bez stanovnika

Manje od deset stanovnika imaju još dva sela u beranskoj opštini – Vuča i Zagrad. Deset i manje stanovnika imaju ukupno 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju podaci Uprave za statistiku. Na prethodnom popisu iz 2011. godine bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stalnih stanovnika. Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje – u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika

Veliđe, Foto: Raco Došljak

Deset i manje stanovnika imaju 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat sa popisa završenog u decembru.

Na prethodnom popisu iz 2011. godine, kako je “Vijestima” saopšteno iz Monstata, bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stanovnika koji u njima stalno žive.

Napuštenih sela sada ima i na primorju (ilustracija), Foto: Shutterstock

Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje – u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika. Na popisu iz 2011. godine U Prijestonici su bila 43 sela sa deset ili manje stanovnika, a tada u osam niko nije živio.

Sada više niko stalno ne živi u cetinjskim selima Đalci, Dubovo, Dujeva, Gađi, Lješev Stub, Majstori, Malošin Do, Mikulići, Pejovići, Poda, Prekornica, Proseni Do, Tomići, Uba, Vojkovići i Žanjev Do.

Popisivači u ovim selima popisali su samo napuštene kuće ili one u kojima neko ponekad dođe. Tako u Prekornici ima 45 kuća, u Mikulićima 29, u Dubovom 21…

Istorijsko Čevo, centar Katunske nahije, palo je u ovom popisu na svega deset stanovnika u osam domaćinstava. Prema prvom popisu nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine u ovom mjestu su živjela 424 stanovnika.

Najveće selo na Cetinju su Bajice sa 777 popisanih stanovnika.

Prema Monstatovoj metodologiju postoje naselja u urbanoj (gradskoj) i ostaloj (seoskoj) sredini. “Vijestima” su kazali da trenutno ne raspolaže podacima o broju stanovnika koji žive u gradskim i u seoskim naseljima, odnosno da ti podaci još nisu sabrani.

Napuštenih sela ima i na primorju. U barskoj opštini osam sela je ostalo bez stanovnika – Dedići, Gornja Poda, Gurza, Lukići, Mali Mikulići, Marstjepovići, Sozina i Turčini, a u još 14 ima manje od deset žitelja.

Budva ima šest sela bez stanovnika – Čami Do, Čučuci, Dapkovići, Grabovica, Kamenovo i Sveti Nikola, a 14 sa manje od deset stanovnika. Ova opština je specifična po tome što ima naselja sa značajno većim brojem stambenih jedinica nego stanovnika i domaćinstava, tako da u mjestu Zavala živi 76 u 30 domaćinstava a imaju 343 stana.

Ulcinj ima tri sela bez stanovnika – Međreč, Možura i Salč, kao i jedno sa manje od deset stanovnika Kaliman.

Tivat nema sela bez stanovnika, a samo jedno ispod deset žitelja – Gornju Lastvu. Ni hercegnovska opština nema sela bez stanovnika, a samo dva imaju manje od deset – Ubli i Žljebi.

U kotorskoj opštini je 11 sela bez stanovnika – Čavori, Han, Knež do, Mali Zalazi, Malov Do, Pištet, Trešnjica, Ukropci, Unijerina, Veliki Zalazi i Zvečava, kao i osam sa manje od deset.

Zeta nema nenastanjenih sela, a najmanje je Gostilj sa 76 stanovnika. U Tuzima samo u Prifti niko ne živi, dok u još dva sela Nikmarašu i Zatrijepču ima manje od deset žitelja.

Glavni grad Podgorica ima četiri sela u kojima nika stalno ne živi – Gornje Stravče, Lutovo, Seoca i Stupovi, dok u 22 ima manje od deset stanovnika.

foto: Shutterstock

Danilovgrad ima sedam praznih sela – Brijestovo, Dolovi, Gornji Rsojevići, Krivače, Međeđe jedan, Međeđe dva i Rova, kao i 14 sa manje od deset stanovnika. Selo Studeno, poznato izletničko mjesto, ima manje od deset domaćinstava koji u njemu stalno žive, a popisivači su izbrojali 172 stambene jedinice.

Nikšić ima četiri sela bez stanovnika – Bogmilovići, Gradačka Poljana, Gvozd i Međeđe, dok je 25 sa manje od deset.

U Kolašinu je samo selo Izlasci ostalo bez stanovnika, a 17 ih je sa manje od deset.

U Beranama je Veliđe bez stanovnika, a još dva sela imaju manje od deset – Vuča i Zagrad. Plav nema sela bez stanovnika, a jedino je Babino Polje ispod deset žitelja. U Rožajama je slična situacija, a ispod deset stanovnika je Zaglavlje.

I u Bijelom Polju su prema popisu sva sela nastanjena, a samo Ujnice imaju manje od deset stanovnika.

U Pljevljima ima osam sela bez stanovnika – Burići, Durutovići, Kotlajići, Madžari, Moćevići, Plakala, Tatarovina i Vukšići, dok je čak 31 sa manje od deset žitelja.

Žabljak ima dva prazna sela – Dobri Nugo i Gomile, a četiri sa manje od deset stanovnika. Mala Crna Gora, koje se smatra najizolovanijim selom u Crnoj Gori, na popisu je imalo sedam domaćinstava sa ukupno 13 stanovnika, ali i 106 stambenih jedinica.

Plužine imaju dva sela bez žitelja Jeriniće i Poljanu, kao i 11 sa manje od deset. Najmanja crnogorska opština Šavnik nema nenaseljenih sela, a jedino ispod deset stanovnika je Provalija.

Sela opustjela, Rudinice, foto: Svetlana Mandić

Mojkovac, Andrijevica, Petnjica i Gusinje zvanično nemaju pustih sela ili sa manje od deset žitelja.

Opštine odlučivale o granicama naselja, objedinjavale i više sela u jedno

Šta je gradsko a šta seosko naselje, definiše se odlukama opština. Lokalne samouprave mogu mijenjati granice naselja, spajati više sela u jedno naseljeno mjesto, ili sela u blizini grada odlukom pretvoriti u gradska naselja. Tako da je moguće da ima još i više sela bez stanovnika, ali ih popis, zbog opštinskih odluka nije prepoznao kao posebna naselja.

Neki od takvih primjera su da je Opština Herceg Novi sva sela u njenom dijelu poluostrva Luštica administrativno objedinila u jedno naselje “Luštica”, iako tamo postoje odvojena sela Klinci, Rose, Merdari, Eraci, Mrkovi,… tako da za njih ne postoje odvojeni podaci već samo za “Lušticu” koja broji 231 stanovnika.

Mojkovac je tako svojom odlukom objedinio više sela u jedne geografske i popisne cjeline, tako da ova nerazvijena opština ima ukupno 15 urbanih i seoskih naselja, a nijedno nije nenaseljeno. Tako da je Dobrilovina sa 45 stanovnika najmanje selo u ovoj opštini.

Slično su uradili i u Gusinju, koje sada zvanično ima devet naseljenih mjesta, a najmanje je Višnjevo sa 66 stanovnika. Ni Andrijevica nema nenaseljenih sela, a najmanja su Kuti i Slatina sa po 20 žitelja.

Na teritoriji glavnog grada mnoga bivša sela su postala gradska naselja i njihov broj stanovnika se broji u naseljeno mjesto “Podgorica”. Na primjer Donja Gorica je statistički dio naselja Podgorica, a susjedni Farmaci su odvojeno seosko naselje sa 522 stanovnika.

“Shodno Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, teritorija Crne Gore je podijeljena na jedinice lokalne samouprave, koje su shodno istom Zakonu kao i posebnim odlukama opštine definisale naselja. Dakle, za naselja i njihove granice odgovorne su jedinice lokalnih samouprava i sva pitanja u vezi sa naseljima nepohodno je uputiti njima. Uprava za statistiku za potrebe pripreme i organizacije popisa, kao i iskazivanja rezultata sarađuje sa jedinicama lokalnih samouprava po pitanju poštovanja granica naselja pri izradi prostornog registra u skladu sa dostupnim elaboratima o granicama naselja”, naveli su iz Monstata na pitanja “Vijesti” ko je definisao granice naselja i da li su u nekim opštinama popisivane mjesne zajednica sa više sela a ne pojedinačna sela.

Dvije petlje sa auto-puta za sto stanovnika

Prilikom izgradnje prve dionice auto-puta Podgorica – Mateševo napravljene su i dvije petlje ka selima Pelev Brijeg, Lijeva Rijeka i Veruša.

Podaci sa popisa pokazuju da na Pelevom Brijegu živi šest domaćinstava sa ukupno 15 stanovnika, u Lijevoj Rijeci 21 stanovnik u 10 domaćinstava i na Veruši 13 stanovnika u šest domaćinstava.

Sa ostalim obližnjim selima ovo područje, za koje su izgrađene tri petlje a treba da se grade i pristupni putevi, ima oko sto stalnih stanovnika.

Ova sela sa obližnjim katunima i izletištima tek treba da se razvijaju kako bi ulaganje države u petlje i buduće prilazne puteve imalo smisla. Na Veruši su popisivači izbrojali 417 stambenih jedinica, u Lijevoj Rijeci 63, a na Pelevom Brijegu 15.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Đoković: Srećan sam zbog pobjede Studentske liste

„Odajem najdublje poštovanje studentima. Stvorili su osjećaj ponosa“, poručio je najbolji teniser svih vremena

Srpski teniser Novak Đoković izjavio je danas da je srećan zbog pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u nedjelju u Srbiji.

„Srećan sam. Odajem najdublje poštovanje studentima i mladim ljudima koji su se borili i pokazali dostojanstvo i nevjerovatnu upornost u posljednje dvije godine pod ogromnim pritiskom. Uspjeli su da stvore osjećaj ponosa u svim ljudima ne samo u Srbiji, već u inostranstvu“, rekao je Đoković na konferenciji za medije pred početak turnira u Bazelu.

On je istakao da se studentima „divi zbog toga šta su uradili i kako su se ponašali“.

„Pobjeda je osigurana i sada se svi nadamo da će naša zemlja biti prosperitetna i da ćemo uživati u budućnosti koja dolazi“, zaključio je Đoković.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Jokić traži da se bazen nazove „Zimski bazen Kotor“: Odluka da se nazove po Njegošu greška

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
„Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je ministru sporta i mladih Zoranu Jojiću zahtjev za davanje saglasnosti da se gradski bazen, koji je odlukom Vlade Crne Gore nazvan po Petru II Petroviću Njegošu, preimenuje u „Zimski bazen Kotor“. Jokić je poručio da je prethodni naziv bazena, po Zoranu Džimiju Gopčeviću, izazvao međudržavne probleme i mogao usporiti evropski put Crne Gore, ali da odluka da se objekat nazove po Njegošu predstavlja grešku i dodatno bi produbila nezadovoljstvo u Kotoru.

Jokić je u otvorenom pismu ministru naveo da je, osim formalnog zahtjeva za promjenu naziva, smatrao svojom obavezom da kotorskoj i crnogorskoj javnosti obrazloži razloge takvog predloga.


Kako je istakao, ime Zorana Džimija Gopčevića, koje je bazen ranije nosio, bez opravdanja u istorijskim činjenicama, prema njegovoj ocjeni, postalo je povod za međudržavne probleme, dok je jedan od najvećih kotorskih sportista doveden u situaciju da se o njegovom životu i djelu javno sudi bez mogućnosti odbrane.


“Naša mukom stečena i obnovljena prijateljstva su, ne našom voljom, nakon imenovanja bazena razvrgnuta, naše pravo da donosimo odluke zasnovane na činjenicama dovedeno u pitanje i što je najbolnije od svega, najveći vaterpolista našeg grada i zasigurno jedan od najprimjerenijih građana izveden na javno suđenje bez prava na odbranu i istinu. Takav položaj je bio vrlo delikatan za grad poput Kotora, koji je oduvijek predstavljao vrata Crne Gore prema Evropi i svijetu“, naveo je Jokić.

Prema njegovim riječima, lokalna uprava je, iako teška srca, prihvatila da se naziv bazena promijeni, imajući u vidu značaj evropskih integracija za Crnu Goru.

Zbog toga je, kako je objasnio, 19. oktobra ministru dostavio predlog da objekat ubuduće nosi naziv „Zimski bazen Kotor“, očekujući da će Ministarstvo uvažiti specifičnost situacije i omogućiti da se pitanje konačno riješi.

Međutim, Jokić tvrdi da je bio neprijatno iznenađen kada je saznao da je ministar predložio da bazen nosi ime Petra II Petrovića Njegoša, što je Vlada prihvatila.

„Najneprijatnije sam bio iznenađen kada sam pročitao u medijima najavu da ćete za ime bazena u Kotoru predložiti ime Petra II Petrovića Njegoša, vjerujući da je u pitanju neprovjerena informacija. Činjenicom da ste ipak, formalno Vladi predložili ovaj naziv, što je i prihvaćeno, ostali smo svi zatečeni. Ovakav postupak predstavlja, ubijeđen sam nesvjesno, sipanje soli na našu ranu“, poručio je Jokić.

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.

Podsjetio je i da je Njegoš 1850. godine na Prčanju napisao testament, kao i na njegove riječi iz 1848. godine da su Boka i Crna Gora spojene „kao duša i tijelo“.

Jokić je ukazao i na to da se u neposrednoj blizini bazena već nalaze Osnovna škola „Petar II Petrović Njegoš“ i Njegoševa ulica, te da grad na brojne načine čuva uspomenu na crnogorskog vladiku.


Ipak, smatra da imenovanje bazena po Njegošu nije doprinijelo produbljivanju te istorijske veze, već da je izazvalo suprotan efekat.


“Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić.


U formalnom zahtjevu dostavljenom Ministarstvu sporta i mladih, Opština Kotor navela je da je predloženi naziv „Zimski bazen Kotor“ u skladu sa članom 106a Zakona o sportu, koji omogućava imenovanje sportskih objekata prema nazivu lokalne samouprave ili naselja na čijoj se teritoriji nalaze.

Kako je obrazloženo, naziv neposredno izražava pripadnost objekta gradu i lokalnoj zajednici, kao i značaj plivanja i vaterpola za sportski identitet Kotora.

Iz Opštine smatraju da činjenica da je postojeći naziv utvrđen odlukom Vlade ne predstavlja zakonsku prepreku za njegovu naknadnu promjenu.

Jokić je zatražio da Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema zahtjeva dostavi saglasnost na predloženi naziv, nakon čega bi odluka bila upućena Skupštini opštine Kotor na razmatranje i odlučivanje.


Predsjednik Opštine pozvao je ministra da zahtjev razmotri u najkraćem mogućem roku, kako bi se, kako je poručio, konačno zatvorilo pitanje koje je izazvalo brojne polemike i nezadovoljstvo u Kotoru.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije