DRUŠTVO
ZABRINJAVAJUĆI PODACI SA POPISA: 74 SELA U CG NEMAJU STANOVNIKA
Berane: Veliđe, selo bez stanovnika
Manje od deset stanovnika imaju još dva sela u beranskoj opštini – Vuča i Zagrad. Deset i manje stanovnika imaju ukupno 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju podaci Uprave za statistiku. Na prethodnom popisu iz 2011. godine bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stalnih stanovnika. Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje – u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika

Deset i manje stanovnika imaju 304 sela u Crnoj Gori, a 74 više nemaju nijednog stanovnika, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat sa popisa završenog u decembru.
Na prethodnom popisu iz 2011. godine, kako je “Vijestima” saopšteno iz Monstata, bilo je 120 sela sa 10 i manje stanovnika, od čega 43 nisu imala stanovnika koji u njima stalno žive.

Napuštenih sela sada ima i na primorju (ilustracija), Foto: Shutterstock
Najviše napuštenih sela je na teritoriji Cetinje – u 16 više niko ne živi, a 42 sela imaju od jednog do deset stanovnika. Na popisu iz 2011. godine U Prijestonici su bila 43 sela sa deset ili manje stanovnika, a tada u osam niko nije živio.
Sada više niko stalno ne živi u cetinjskim selima Đalci, Dubovo, Dujeva, Gađi, Lješev Stub, Majstori, Malošin Do, Mikulići, Pejovići, Poda, Prekornica, Proseni Do, Tomići, Uba, Vojkovići i Žanjev Do.
Popisivači u ovim selima popisali su samo napuštene kuće ili one u kojima neko ponekad dođe. Tako u Prekornici ima 45 kuća, u Mikulićima 29, u Dubovom 21…
Istorijsko Čevo, centar Katunske nahije, palo je u ovom popisu na svega deset stanovnika u osam domaćinstava. Prema prvom popisu nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine u ovom mjestu su živjela 424 stanovnika.

Najveće selo na Cetinju su Bajice sa 777 popisanih stanovnika.
Prema Monstatovoj metodologiju postoje naselja u urbanoj (gradskoj) i ostaloj (seoskoj) sredini. “Vijestima” su kazali da trenutno ne raspolaže podacima o broju stanovnika koji žive u gradskim i u seoskim naseljima, odnosno da ti podaci još nisu sabrani.
Napuštenih sela ima i na primorju. U barskoj opštini osam sela je ostalo bez stanovnika – Dedići, Gornja Poda, Gurza, Lukići, Mali Mikulići, Marstjepovići, Sozina i Turčini, a u još 14 ima manje od deset žitelja.
Budva ima šest sela bez stanovnika – Čami Do, Čučuci, Dapkovići, Grabovica, Kamenovo i Sveti Nikola, a 14 sa manje od deset stanovnika. Ova opština je specifična po tome što ima naselja sa značajno većim brojem stambenih jedinica nego stanovnika i domaćinstava, tako da u mjestu Zavala živi 76 u 30 domaćinstava a imaju 343 stana.
Ulcinj ima tri sela bez stanovnika – Međreč, Možura i Salč, kao i jedno sa manje od deset stanovnika Kaliman.
Tivat nema sela bez stanovnika, a samo jedno ispod deset žitelja – Gornju Lastvu. Ni hercegnovska opština nema sela bez stanovnika, a samo dva imaju manje od deset – Ubli i Žljebi.
U kotorskoj opštini je 11 sela bez stanovnika – Čavori, Han, Knež do, Mali Zalazi, Malov Do, Pištet, Trešnjica, Ukropci, Unijerina, Veliki Zalazi i Zvečava, kao i osam sa manje od deset.
Zeta nema nenastanjenih sela, a najmanje je Gostilj sa 76 stanovnika. U Tuzima samo u Prifti niko ne živi, dok u još dva sela Nikmarašu i Zatrijepču ima manje od deset žitelja.
Glavni grad Podgorica ima četiri sela u kojima nika stalno ne živi – Gornje Stravče, Lutovo, Seoca i Stupovi, dok u 22 ima manje od deset stanovnika.

foto: Shutterstock
Danilovgrad ima sedam praznih sela – Brijestovo, Dolovi, Gornji Rsojevići, Krivače, Međeđe jedan, Međeđe dva i Rova, kao i 14 sa manje od deset stanovnika. Selo Studeno, poznato izletničko mjesto, ima manje od deset domaćinstava koji u njemu stalno žive, a popisivači su izbrojali 172 stambene jedinice.
Nikšić ima četiri sela bez stanovnika – Bogmilovići, Gradačka Poljana, Gvozd i Međeđe, dok je 25 sa manje od deset.
U Kolašinu je samo selo Izlasci ostalo bez stanovnika, a 17 ih je sa manje od deset.
U Beranama je Veliđe bez stanovnika, a još dva sela imaju manje od deset – Vuča i Zagrad. Plav nema sela bez stanovnika, a jedino je Babino Polje ispod deset žitelja. U Rožajama je slična situacija, a ispod deset stanovnika je Zaglavlje.
I u Bijelom Polju su prema popisu sva sela nastanjena, a samo Ujnice imaju manje od deset stanovnika.
U Pljevljima ima osam sela bez stanovnika – Burići, Durutovići, Kotlajići, Madžari, Moćevići, Plakala, Tatarovina i Vukšići, dok je čak 31 sa manje od deset žitelja.
Žabljak ima dva prazna sela – Dobri Nugo i Gomile, a četiri sa manje od deset stanovnika. Mala Crna Gora, koje se smatra najizolovanijim selom u Crnoj Gori, na popisu je imalo sedam domaćinstava sa ukupno 13 stanovnika, ali i 106 stambenih jedinica.
Plužine imaju dva sela bez žitelja Jeriniće i Poljanu, kao i 11 sa manje od deset. Najmanja crnogorska opština Šavnik nema nenaseljenih sela, a jedino ispod deset stanovnika je Provalija.

Sela opustjela, Rudinice, foto: Svetlana Mandić
Mojkovac, Andrijevica, Petnjica i Gusinje zvanično nemaju pustih sela ili sa manje od deset žitelja.
Opštine odlučivale o granicama naselja, objedinjavale i više sela u jedno
Šta je gradsko a šta seosko naselje, definiše se odlukama opština. Lokalne samouprave mogu mijenjati granice naselja, spajati više sela u jedno naseljeno mjesto, ili sela u blizini grada odlukom pretvoriti u gradska naselja. Tako da je moguće da ima još i više sela bez stanovnika, ali ih popis, zbog opštinskih odluka nije prepoznao kao posebna naselja.
Neki od takvih primjera su da je Opština Herceg Novi sva sela u njenom dijelu poluostrva Luštica administrativno objedinila u jedno naselje “Luštica”, iako tamo postoje odvojena sela Klinci, Rose, Merdari, Eraci, Mrkovi,… tako da za njih ne postoje odvojeni podaci već samo za “Lušticu” koja broji 231 stanovnika.
Mojkovac je tako svojom odlukom objedinio više sela u jedne geografske i popisne cjeline, tako da ova nerazvijena opština ima ukupno 15 urbanih i seoskih naselja, a nijedno nije nenaseljeno. Tako da je Dobrilovina sa 45 stanovnika najmanje selo u ovoj opštini.
Slično su uradili i u Gusinju, koje sada zvanično ima devet naseljenih mjesta, a najmanje je Višnjevo sa 66 stanovnika. Ni Andrijevica nema nenaseljenih sela, a najmanja su Kuti i Slatina sa po 20 žitelja.
Na teritoriji glavnog grada mnoga bivša sela su postala gradska naselja i njihov broj stanovnika se broji u naseljeno mjesto “Podgorica”. Na primjer Donja Gorica je statistički dio naselja Podgorica, a susjedni Farmaci su odvojeno seosko naselje sa 522 stanovnika.
“Shodno Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, teritorija Crne Gore je podijeljena na jedinice lokalne samouprave, koje su shodno istom Zakonu kao i posebnim odlukama opštine definisale naselja. Dakle, za naselja i njihove granice odgovorne su jedinice lokalnih samouprava i sva pitanja u vezi sa naseljima nepohodno je uputiti njima. Uprava za statistiku za potrebe pripreme i organizacije popisa, kao i iskazivanja rezultata sarađuje sa jedinicama lokalnih samouprava po pitanju poštovanja granica naselja pri izradi prostornog registra u skladu sa dostupnim elaboratima o granicama naselja”, naveli su iz Monstata na pitanja “Vijesti” ko je definisao granice naselja i da li su u nekim opštinama popisivane mjesne zajednica sa više sela a ne pojedinačna sela.
Dvije petlje sa auto-puta za sto stanovnika
Prilikom izgradnje prve dionice auto-puta Podgorica – Mateševo napravljene su i dvije petlje ka selima Pelev Brijeg, Lijeva Rijeka i Veruša.
Podaci sa popisa pokazuju da na Pelevom Brijegu živi šest domaćinstava sa ukupno 15 stanovnika, u Lijevoj Rijeci 21 stanovnik u 10 domaćinstava i na Veruši 13 stanovnika u šest domaćinstava.
Sa ostalim obližnjim selima ovo područje, za koje su izgrađene tri petlje a treba da se grade i pristupni putevi, ima oko sto stalnih stanovnika.
Ova sela sa obližnjim katunima i izletištima tek treba da se razvijaju kako bi ulaganje države u petlje i buduće prilazne puteve imalo smisla. Na Veruši su popisivači izbrojali 417 stambenih jedinica, u Lijevoj Rijeci 63, a na Pelevom Brijegu 15.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
HRONIKA10 сати ranijeUbijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
HRONIKA9 сати ranijePoginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
HRONIKA11 сати ranijePetar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
HRONIKA13 сати ranijeMasovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
POLITIKA2 дана ranijeNovi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
POLITIKA1 дан ranijeRekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre








