Pozivam sve mlade ljude koji su zainteresovani za posao u policiji da se jave na konkurs koji će biti raspisan do kraja mjeseca.

To je ekskluzivno u intervjuu za Portal Berane online kazao ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović.

„Koristim priliku da obavijestim sve mlade ljude koji su zainteresovani za posao u policiji da do kraja ovog mjeseca mogu očekivati raspisivanje javnog poziva za prijem novih policijskih službenika.

Tako da u skladu sa tim pozivam sve mlade ljude, sve mlade visokoškolce koji su zainteresovani za rad u policiji da putem sredstava javnog informisanja prate ono o čemu će ih Ministarstvo unutrašnjih poslova obavještavati i da se spremaju, popunjavanjem tražene aplikacije, za posao u policiji“, poručio je ministar Šaranović.

Piše: Berane online

Na Odboru za bezbjednost i odbranu poslanici raspravljaju o Predlogu zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu sa Izvještajem o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu u dijelu koji se odnosi na potrošačke jedinice: Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agenciju za nacionalnu bezbjednost; Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu u dijelu koji se odnosi na potrošačke jedinice: Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agenciju za nacionalnu bezbjednost.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević pitao je ministra odbrane Dragana Krapovića koji su troškovi angažmana Vojske Crne Gore u potrazi za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Zirojević je od Krapovića tražio informacije o tome da li su im isplaćivane dnevnice, prekovremeni sati, koji su troškovi hrane…

„Po Ustavu Crne Gore, članu 129, vojska brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore. Ne traži bjegunce. Dakle, vojska nije organ zadužen za potragu za bjeguncima“, kazao je Zirojević.

Zirojevića takođe zanima da li su budžetno predvidjeli troškove za nabavku tamjana, s obzirom na to da, kako kaže, ima informaciju da se u Vojno-medicinskom centru svako jutro kade prostorije i da to radi jedan major.

„Da li je to tačno, ako je tačno, zašto se to dozvoljava, mislim da trebamo uzeti u obzir da u Vojsci Crne Gore rade i pripadnici drugih vera i nacija, iako možda vama lijepo miriše, kako ste kazali, da možda rade i ljudi koji su takođe pravoslavni vjernici, ali im ne mireše lijepo“, poručio je poslanik SD-a.

MUP tražio da pomognemo u potrazi za Balijagićem

“Nama se Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) obratilo sa molbom da pomognemo našim kapacitetima u potrazi za bjeguncem i naravno odluku nisam donio ja, nego shodno Zakonu o odbranu Savjet za odbranu i bezbjednost i oni apsolutno imaju pravo na tako nešto”, istakao je ministar odbrane Dragan Krapović.

Ministar Krapović je kazao poslaniku SD-a da je obmanuo javnost kada su u pitanju bespilotne letjelice jer je, kako kaže, iznio samo dio stvari.

„Te stvari moraju biti podobno ispitane, utvrđene sa činjenicama a nakon toga donijeti sud. I sad ću da vam kažem čija je krivica vezana za dronove. Dakle, 28. oktobra načelnik Generalštaba odlučio je da uvede dronove, odnosno bespilotne letjelice u potragu za Balijagićem, 30. oktobra i nakon toga desila su se tri incidenta. Kada sam tražio smjene u vojsci Crne Gore mislite da sam to ja slučajno tražio?“, kazao je Krapović i dodaje:

„Nakon što su se desila dva incidenta sa letjelicom načelnik Generalštaba izdaje novo naređenje prvog novembra. Drugi incident se dešava odmah 2. novembra i ovaj incident je registrovan u dnevnom operativnom izvještaju, a vi nemate tu službenu zabilješku a nijesu ovo jedine dvije zabilješke ima još tri, četiri. Polako dolazimo do tačnog saznanja ko je odgovoran za ovo. Do ovih informacija sam ja morao da dolazim ne na osnovu informacija načelnika generalštaba, nego informacija obavještajnog bezbjednosnog direktorata i još nekih drugih komponenti“, poručio je Krapović.

Zirojević je kazao da je Krapović u problemu, jer kao ministar odbrane, kako kaže, nije bio informisan šta se dešava sa letjelicama i sa opremom.

Poslanik SD-a je takođe pitao ministra o vodkinji Vojne policije koja, prema saznanjima Zirojevića, štiti njegovu porodicu.

„Neću dozvoliti da ulazite u ono što je bezbjednost moje porodice“, poručio je Krapović.

Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović optužio je pravosudni sistem da njihove greške „koštaju ljudskih života“.

On je kazao i da „ako su sudije koje ne donose presude sposobne mirno spavati, da mi kao društvo nemamo pravo ćutati“.Bogdanović je kazao da je Janko Vukadinović, „već šest godina simbol neefikasnosti i nesposobnosti institucija da donesu presudu za dvostruko ubistvo u Podgorici“.

„Janko Vukadinović je uhapšen 3. aprila 2018. zbog sumnje da je učestvovao u dvostrukom ubistvu u centru Podgorice. Tog dana, u kafiću Forum, metak namijenjen Milošu Šakoviću pogodio je i nevinu žrtvu, Radivoja Jovanovića, slučajnog prolaznika. Šest godina kasnije, pravosudni sistem nije donio ni prvostepenu presudu. Šest godina, pravda nije stigla ni porodicama žrtava ni crnogorskoj javnosti. A onda, kao da je izostanak presude bio poziv na dalji zločin, Vukadinović je tri godine nakon ubistva ponovo osumnjičen, ovog puta za planiranje atentata na Veljka Belivuka, Marka Miljkovića u Tivtu i Slobodana Kašćelana. Ni u ovom slučaju sudovi nijesu donijeli presudu pune tri godine. Da li je zaista teško shvatiti koliko je opasno kada pravosudni sistem ne radi svoj posao efikasno i u zakonom utvrđenim rokovima“, naveo je Bogdanović u saopštenju.

Dodao je da je to „poraz sistema“.

„Dokazi u oba slučaja su jasni, detaljni i neosporni. Sigurnosne kamere i biološki tragovi pokazali su kako je vozilo koje je koristila kriminalna grupa iznajmljeno na ime Predraga Vukadinovića, Jankovog brata, koji ga je predao upravo njemu. Stan koji su koristili za planiranje zločina bio je epicentar organizacije, gdje su dijeljeni zadaci. Dok su kod članova grupe pronađeni 128 komada municije, 49 grama heroina, 551 gram marihuane, 290 tableta ekstazija, 210 grama druge sintetičke droge, 960 grama supstance za proizvodnju opojnih droga, tri vage za precizno mjerenje, tri puške, dva pištolja s izbrisanim serijskim brojevima, 25 komada pištoljske municije, okvir za automatsku pušku, eksploziv sa sporogorećim štapinom, tri detonatorske kapisle“.

Bogdanović je kazao da su svi ti dokazi, „ostali bez epiloga u sudskim spisima“.

„A da li je prvi put? Naravno da nije. Pogledajmo slučaj Vuka Lalatovića, čovjeka koji je priznao ubistvo, protiv kojeg su dokazi bili nesporni, a sud opet nije donio presudu. Taj isti čovjek, pušten na slobodu zbog propusta sistema, počinio je još jedno dvostruko ubistvo. Ovo nije neefikasnost. Ovo je opasna neodgovornost. Ono što najviše boli jeste pitanje: šta poručujemo porodicama žrtava? Šta poručujemo građanima? Kada zločinci, uprkos dokazima, ostaju nekažnjeni, poruka je jasna – pravda je spora, a ponekad potpuno nedostižna. Naša država ne može opstati bez funkcionalnog pravosudnog sistema. Ne može opstati ako sudovi ostaju nijemi na krivična djela koja razaraju našu sigurnost i povjerenje“, rekao je Bogdanović dodajući da „ovo nije samo problem pravne prirode – ovo je moralna kriza“.

„Pozivam sve nadležne da prestanu gledati na propuste pravosuđa kao na tehničke greške. Ovo su greške koje koštaju ljudskih života. Pravda ne može čekati šest godina. Pravda ne može čekati ni šest dana. Pravda je osnovni temelj svake slobodne i sigurne države. Ako su sudije koje ne donose presude sposobne mirno spavati, mi kao društvo nemamo pravo ćutati“, zaključio je Bogdanović.