BALKAN I SVIJET
NAKON 45 DANA
Britanska premijerka Liz Tras podnijela ostavku
Ona je 6. septembra došla na čelo vlade i Konzervativne stranke umjesto Borisa Džonsona, koji je u julu odlučio da se povuče poslije višemjesečnog unutarpartijskog pritiska usljed više skandala
Britanska premijerka Liz Tras saopštila je danas u Londonu da podnosi ostavku poslije svega 45 dana na čelu vlade.
Tras je novinarima ispred sjedišta britanske vlade rekla da je kralju Čarlsu Trećem kazala da podnosi ostavku na mjesto lidera Konzervativne stranke, što podrazumijeva odlazak i sa čela vlade.
Navela je da je postignut dogovor da konzervativci do kraja sljedeće nedjelje izaberu novog lidera, koji će automatski postati premijer, umjesto tradicionalnog izbornog procesa u toj partiji koji traje nekoliko mjeseci, navodi BBC.
Tras je rekla da je preuzela dužnost premijerke u vrijeme velike ekonomske i međunarodne nestabilnosti, kada su građani i kompanije brinuli kako će da plate račune i kada ruski rat u Ukrajini ugrožava bezbjednost cijelog kontinenta.
„Konzervativna stranka mi je dala mandat da to promijenim. Predstavili smo viziju ekonomije sa visokim rastom i niskim porezima koja bi iskoristila prednosti sloboda stečenih Bregzitom. Međutim, s obzirom na situaciju, priznajem da ne mogu da ispunim ono zbog čega me je Konzervativna stranka izabrala“, navela je 47-godišnja Tras.
Tras, koja će ostati na čelu vlade do izbora novog lidera stranke, odlučila je da se povuče pošto je znatno povećan broja konzervativaca koji su tražili njenu ostavku.
Tras je podnijela ostavku posle burnog šestonedjeljnog mandata tokom kojeg su njene politike izazvale previranja na finansijskim tržištima, zbog čega se suočila sa pobunom u vlastitoj stranci i gubitkom autoriteta.
Ona se povukla sa čela vlade nekoliko dana pošto je, pod pritiskom partijskih saboraca, bila primorana da odustane od ekonomskog plana koji je predstavila 23. septembra.
U pokušaju da ostane na čelu vlade, Tras je prošle nedjelje rekla da će sprovesti planirano povećanje poreza na dobit kompanija, umjesto njegovog smanjenja koje je do tada obećavala.
Ekonomski plan Liz Tras, koji je podrazumijevao veliko smanjenje poreza kompanijama, izazvao je poremećaje na finansijskim tržištima, doveo do pada funte na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar i povećao troškove zaduživanja britanske vlade.
Britanska centralna banka bila je prinuđena da interveniše kako bi spriječila širenje ekonomske krize i ugrožavanje penzionih fondova.
Ministar finansija Džeremi Hant, kog je Tras prošle nedjelje imenovala umjesto smijenjenog Kvasija Kvartenga, odustao je od gotovo cjelokupnog smanjenja poreza koje je premijerka obećala, napravivši zaokret i od njene energetske politike.
Dosadašnja liderka konzervativaca je premijerka sa najkraćim mandatom u britanskoj istoriji, a rekord je do danas držao Džordž Kaning, koji je 119 dana bio na čelu vlade, 1827. godine.
Ona je 6. septembra došla na čelo vlade i Konzervativne stranke umjesto Borisa Džonsona, koji je u julu odlučio da se povuče poslije višemjesečnog unutarpartijskog pritiska usljed više skandala.
Lider opozicione Laburističke partije Kir Starmer zatražio je momentalno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora nakon što je Tras objavila da podnosi ostavku.
„Konzervativna stranka je pokazala da više nema mandat da upravlja zemljom. Poslije 12 godina neuspjeha torijevaca, britanski narod zaslužuje mnogo bolje od ovog haosa“, kazao je Starmer.
Konzervativci imaju komotnu većinu u britanskom parlamentu, a redovni izbori treba da budu održani krajem 2024. godine.
BALKAN I SVIJET
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Bivši ministar građevinarstva Srbije
Goran Vesić, bivši ministar građevinarstva Srbije, uhapšen je danas sa još 10 lica zbog nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Ovu informaciju su za Danas potvrdili izvori iz MUP-a.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je saopštilo u međuvremenu da je zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu uhapšeno 11 osoba.
Iz tužilaštva su saopštili da je, nakon prikupljanja i detaljne analize sve potrebne dokumentacije, obavljenih razgovora sa velikim brojem građana, a nakon vještačenja obavljenog radi utvrđivanja uzroka i okolnosti pod kojima je došlo njenog pada, koje je tužilaštvu dostavljeno dana 20. novembra 2024. godine, te upoznavanja sa nalazom i mišljenjem vještaka građevinske struke, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, danas uhapšeno i zadržano ukupno jedanaest lica.
Kako se u saopštenju navodi J. T, G. V, A. D. i N. Š. osumnjičeni su da su učinili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.S. N, M. J, Lj. M. M, M. S, D. J, M. G. i D. T. osumnjičeni su, kako se dodaje, da su izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika.
Za navedena krivična djela propisana je kazna zatvora od dvije do 12 godina, navode iz Tužilaštva.Podsjetimo, u padu nadstrešnice na ulazu u Železničku stanicu Novi Sad poginulo je 15 ljudi, dok su još dvije osobe povrijeđene i životno ugrožene.
Bonus video:
BALKAN I SVIJET
Bajden ukinuo zabranu Ukrajini da koristi američko oružje za napade unutar Rusije
Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih bezbjednosnih zabrinutosti
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozefa Bajdena ukinula je ograničenja koja su blokirala Ukrajinu da koristi oružje koje su obezbijedile SAD za napade duboko u rusku teritoriju, rekla su tri izvora upoznata sa ovim pitanjem, prenosi Rojters.
Ta agencija navodi da je to značajna promjena američke politike u sukobu između Ukrajine i Rusije.
Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih bezbjednosnih zabrinutosti.
Bijela kuća je odbila da komentariše.
Ovaj potez SAD dolazi nešto više od dva mjeseca prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, a uslijedio je nakon višemjesečnih zahtjeva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od svoje granice.
Promjena je uslijedila nakon ruskog raspoređivanja sjevernokorejskih kopnenih trupa kao dopunu sopstvenim snagama, što je izazvalo uzbunu u Vašingtonu i Kijevu.
Prvi duboki udari će vjerovatno biti izvedeni pomoću raketa ATACMS, koje imaju domet do 306 km, navode izvori Rojtersa.
Ta agencija navodi da dok su neki američki zvaničnici izrazili skepticizam da će dozvoljavanje dalekometnih udara promijeniti tok rata, ova odluka bi mogla da pomogne Ukrajini u trenutku kada ruske snage ostvaruju dobitke, te da se Kijev eventualno stavi u bolju pregovaračku poziciju kada i ako dođe do pregovora o prekidu vatre.
Nije jasno da li će Tramp poništiti Bajdenovu odluku kada preuzme dužnost.Tramp je dugo kritikovao razmjere američke finansijske i vojne pomoći Ukrajini i obećao da će brzo okončati rat, ne objašnjavajući kako.Ipak, neki republikanci u Kongresu pozvali su Bajdena da ublaži pravila o tome kako Ukrajina može da koristi oružje koje su obezbijedile SAD.
Rusija je upozorila da će potez za ublažavanje ograničenja na ukrajinsku upotrebu američkog oružja vidjeti kao veliku eskalaciju.
BALKAN I SVIJET
Vučić: Vjerujem u snažnije partnerstvo sa Amerikom pod vođstvom Trampa
Vučić je na Instagramu naveo da je sa Trampom imao „odličan razgovor, srdačan i sadržajan“
Vjerujem u snažnije partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama pod vođstvom Donalda Trampa, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 10. novembra, nakon telefonskog razgovora sa novoizabranim američkim predsjednikom.
Vučić je na Instagramu naveo da je sa Trampom imao „odličan razgovor, srdačan i sadržajan“.
Republikanac Tramp je na izborima 5. novembra pobijedio aktuelnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris. Trampu će ovo biti drugi mandat u Bijeloj kući.
Vučić je, kako je rekao, izrazio nadu da će Tramp posjetiti Srbiju, ocjenjujući da je Srbija bila zemlja gdje je podrška za njegov izbor na mjesto predsjednika SAD-a bila „najveća u Evropi“.
„I predsjednik Tramp se zahvalio na ogromnoj podršci koju je dobio od građana Srbije, od srpskog naroda“, naveo je Vučić.
Predsjednik Srbije je rekao da vjeruje da će sa zvaničnim Vašingtonom u narednom periodu moći da razgovara o unapređenju odnosa na svim poljima.
„Siguran sam da ćemo, i uz podršku naših prijatelja – a pod prijateljima računam kompletno okruženje predsjednika Trampa koji su i večeras bili sa njim tokom razgovora – da će on moći da napravi Ameriku velikom, a da ćemo mi moći da napravimo Srbiju pristojnom zemljom i zemljom koja će moći vrlo dobro da sarađuje sa SAD“, dodao je Vučić.
Nakon što Kongres potvrdi glasanje elektorskog koledža 6. januara, Tramp i njegov budući potpredsjednik, američki senator Džej Di Vens, trebalo bi da preuzmu dužnost 20. januara.
Nakon prvog Trampovog mandata, koji je završen nakon što je izgubio izbore 2020. godine, njega je na mjestu predsjednika SAD-a nasljedio demokrata Džo Bajden.
Za razliku od 2020, kada je vlast u Beogradu otvoreno podržala Trampa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom ove izborne kampanje u SAD-u poručivao da „ima preferencije“, ali da o tome neće javno da govori.
Provladini mediji u Srbiji otvoreno su pružali podršku Trampu.
Ocjene da se zvanični Beograd ponovo svrstao na stranu republikanskog kandidata, bile su praćene vijestima o posjetama Trampovih bliskih saradnika Srbiji uoči izbora u SAD.
U Beogradu je u septembru bio Donald Tramp Mlađi. Sin republikanskog kandidata je sa grupom biznismena iz Srbije razgovarao o potencijalnim investicijama.
Poslovne poduhvate u Beogradu već ima i Trampov zet Džared Kušner sa čijom je firmom u maju ugovorena izgradnja poslovno-stambenog kompleksa na mjestu nekadašnjeg Generalštaba čiji su djelovi porušeni u NATO intervenciji 1999. godine.
Vučić je u prisustvu Donalda Trampa, kao tadašnjeg američkog predsjednika, u septembru 2020. u Bijeloj kući sa tadašnjim premijerom Kosova Avdulahom Hotijem potpisao Sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova, poznat kao Vašingtonski sporazum.
Tramp je sporazum označio kao svoj uspjeh.
Projekti predviđeni Vašingtonskim sporazumom, poput izgradnje „auto-puta mira“ Niš (Srbija) – Priština (Kosovo), kao i željeznička linija, te podjela jezera Gazivode – tek da su započeti.
Izgrađeno je nekoliko kilometara puta od Niša prema kosovskoj granici.
- HRONIKA3 дана ago
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA15 сати ago
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA7 сати ago
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA1 дан ago
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET12 сати ago
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO1 дан ago
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama