EKONOMIJA
RAČUNICA NA OSNOVU PODATAKA IZ BAZE SVJETSKE BANKE
Crna Gora ako zapne, stiže Luksemburg za 115 godina
Luksemburg je na kraju prošle godine imao BDP po glavi stanovnika od 135.682 dolara, a Crna Gora 9.367. Vlada očekuje da će narednih godina BDP rasti prosječno po stopi od 3,8 odsto, ako dođe do snažne ekonomske aktivnosti

Ukoliko bi Crna Gora nastavila da ima visoke stope godišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od četiri odsto, a najrazvijenija evropska ekonomija Luksemburg sa svojom sadašnjom stopom rasta od 1,6 odsto, Crna Gora bi stigla ekonomiju ove države za 115 godina, pokazuje računica “Vijesti” zasnovana na podacima iz baze Svjetske banke (SB).
Prema podacima SB, Luksemburg je na kraju prošle godine ima BDP po glavi stanovnika od 135.682 dolara, a Crna Gora 9.367 dolara. To samo pokazuje koliko je Crna Gora izgubila u proteklih više od 30 godina tranzicije, propalih privatizacija i uništenja državnih resursa.
Iako su se iz svih Vlada proteklih godina najviše hvalili kada raste BDP, on je samo jedan od ekonomskih pokazatelja i ne mora da pokazuje rast standarda građana. Iako je stopa rasta višestruko veća u Crnoj Gori nego u Luksemburgu, zbog niske polazne osnove treba da prođe više od vijeka da bi se matematičke ti iznosi izjednačili, uz formalne uslove da inflacije jednako utiče na nominalnu stopu rasta u obje zemlje.
Prosječna plata u Luksemburgu je 4.910 eura a u Crnoj Gori 714, odnosno veća je za skoro sedam puta. Dok na primjer litar eurodizela u Crnoj Gori košta 1,56 eura a u Velikom vojvodstvu 1,69 eura, struja, stan i hrana mogu biti tri do četiri puta skuplji, ali je jasno da je standard građana znatno bolji bez obzira što sada imaju nižu stopu ekonomskog rasta.

U novim Vladinim Makroekonomskim projekcijama za period 2022-2025, objavljenim uz rebalans budžeta, navedeno je da će prosječna godišnja stopa ekonomskog rasta u tom periodu iznositi 3,8 odsto, i to samo ako se obistine prognoze o snažnoj ekspanziji izvoznih aktivnosti usluga (turizam) i roba (proizvodnja), rastu potrošnje, kreditne aktivnosti i stranih investicija.
”Sada je, prema preliminarnim procjenama Ministarstva finansija, za Crnu Goru projektovan nešto niži rast bruto domaćeg proizvoda od 4,7% u 2022. godini, što je pad od 1,7 procentnih poena u odnosu na prethodnu prognozu. Prema osnovnom scenariju, projektovani prosječni realni rast crnogorske ekonomije u narednom trogodišnjem periodu iznosiće 3,8%, sa stopama od 4,5% u 2023, 3,8% u 2024, i 3,1% u 2025. Prognoze ekonomskog rasta za naredni period uslovljene su snažnom ekspanzijom izvozne aktivnosti, po osnovu visokog rasta uslužnog sektora, ali i pojačane aktivnosti izvoza roba, dinamiziranjem privatne potrošnje usljed snažnog rasta zarada i ekspanzije kreditne aktivnosti, kao i otpočinjanjem novog investicionog ciklusa, koji će opredijeliti stvaranje veće dodate vrijednosti domaće privrede”, navedeno je u novim Makroekonomskim projekcijama.
Crna Gora bi morala baš da “zapne” da bi imala narednih godina prosječnu stopu rasta od oko četiri odsto, jer je osnovica za budući rast već skoro vraćena na nivo iz pred krizne 2019. godine. To bi značilo da investicije i potrošnja u buduće moraju biti znatno veće nego 2019. godine, kao i broj turista i prihodi od turizma kao glavne ekonomske grane.
Preduslov ekonomskog rasta je da država ima političku i bezbjednosnu stabilnost, i visok nivo vladavine prava. Međutim upravo su to glavne mane koje se decenijama pominju u izvještajima međunarodnih organizacija o Crnoj Gori (MMF, SB, Komisije EU, Vlade SAD-a…).
U situaciji kada je Vlada u tehničkom mandatu, a predsjednik države i Skupština se inate, ne može se govoriti o postojanju političke i institucionalne stabilnosti, niti da postoji vladavina prava ako nema Ustavnog suda. U takvoj situaciji ne može doći do rasta stranih investicija, povjerenja investitora i banaka u državne hartije od vrijednosti, već samo da bježanije i onih koji sada posluju i smanjenja investicija i kreditiranja razvojnih projekata.
Kada BDP raste, svi se hvale
Podatke Monstata o rastu BDP-a u drugom kvartalu za 12,7 odsto, što je formalno bio najveći rast u Evropi, političari su predstavili kao rezultat baš njihovih poteza.
Tako je bivši ministar ekonomskog razvoja i član pokreta “Evropa sad” Jakov Milatović na Tviteru napisao da je ovo “rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava”.
Slično je reagovao i njegov partijski kolega i bivši ministar finansija Milojko Spajić.
“Neki mrače i pričaju kako je država pred bankrotom, a mi imamo najveći realni rast u Evropi! Program Evropa Sad je podigao standard građana – bogatiji građani, bogatija država”, napisao je na Tviteru Spajić koji je u objavi umetnuo i emodži ispaljene rakete.
Da je rast BDP rezultat nečeg drugog smatra premijer Dritan Abazović, koji je, prema njegovim riječima, još ranije vjerovao u “malo ekonomsko čudo”.
“Ovo je samo jedan od podataka koji pokazuje ispravnost ekonomske politike Vlade kojom rukovodim… Naša beskopromisna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dovela je do malog ekonomskog čuda u koje sam vjerovao kada sam preuzeo poziciju premijera… Čeka nas još mnogo posla, tek smo počeli da udaramo hobotnicu i of šor predsjednika tamo gdje ih najviše boli – po džepu”, naveo je Abazović na Fejsbuk objavi.
Aktuelni ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović je naglasio da je BDP u drugom kvartalu bio veći za više od sedam odsto od rekordnog BDP-a 2019. godine.
“Crna Gora ima najveću stopu rasta i to garantuje stabilnost ekonomije. 43. Vlada je pokazala da zna upravljati ekonomijom. Idemo dalje još jače”, naveo je Đurović na Tviteru u objavi koja kroz emodžije sadrži šest crnogorskih zastava.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović na jučerašnjoj sjednici Vlade govoreći o katastrofalnom stanju državnih kompanija pomenuo je i BDP.
“Moraju se donositi odluke o Aerodromima, željezničkim kompanijama, o Crnogorskoj i Barskoj plovidbi kojima stalno prijete garancije, To Montenegru i spisku nikad kraja. I neko priča o rastu BDP-a od 13 odsto, a nama stotine miliona u dubiozi”, kazao je Damjanović.
BDP u drugom kvartalu porastao 12,7 odsto jer su noćenja turista povećana 138 odsto
Prema podacima Monstata, BDP je u drugom kvartalu (april, maj, jun) porastao za 12,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najznačajniji sadržalac BDP-a je takozvana lična potrošnja, gdje se računa ukupna potrošnja svih i građana i turista.
Prema podacima Monstata, u ova tri mjeseca 2021. godine u hotelima je ostvareno 453 hiljade noćenja turista, a u tom periodu ove godine bilo je 1,08 miliona noćenja. Odnosno ostvaren je rast od 138 odsto, pa je jasno da je to glavni razlog ekonomskog rasta, zbog niske polazne osnove u ovom tromjesječju prošle godine.
Problem će biti obračun rasta za naredno tromjesječje (jul, avgust, septembar) jer je prošle godine bio znatno veći broj turista nego u drugom tromjesječju, pa će procenat rasta biti znatno manji. Takođe u ova tri mjeseca ove godine Elektroprivreda je potrošila preko sto miliona eura za uvoz električne energije, što će takođe vrlo negativno uticati na mogući rast ekonomije.
Tako da se ukupno može očekivati minimalni rast ekonomije u trećem tromjesječju.
Izvor: Vijesti
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu


















