Connect with us

EKONOMIJA

RAČUNICA NA OSNOVU PODATAKA IZ BAZE SVJETSKE BANKE

Crna Gora ako zapne, stiže Luksemburg za 115 godina

Luksemburg je na kraju prošle godine imao BDP po glavi stanovnika od 135.682 dolara, a Crna Gora 9.367. Vlada očekuje da će narednih godina BDP rasti prosječno po stopi od 3,8 odsto, ako dođe do snažne ekonomske aktivnosti

Kolaž: Berane online

Ukoliko bi Crna Gora nastavila da ima visoke stope godišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od četiri odsto, a najrazvijenija evropska ekonomija Luksemburg sa svojom sadašnjom stopom rasta od 1,6 odsto, Crna Gora bi stigla ekonomiju ove države za 115 godina, pokazuje računica “Vijesti” zasnovana na podacima iz baze Svjetske banke (SB).

Prema podacima SB, Luksemburg je na kraju prošle godine ima BDP po glavi stanovnika od 135.682 dolara, a Crna Gora 9.367 dolara. To samo pokazuje koliko je Crna Gora izgubila u proteklih više od 30 godina tranzicije, propalih privatizacija i uništenja državnih resursa.

Iako su se iz svih Vlada proteklih godina najviše hvalili kada raste BDP, on je samo jedan od ekonomskih pokazatelja i ne mora da pokazuje rast standarda građana. Iako je stopa rasta višestruko veća u Crnoj Gori nego u Luksemburgu, zbog niske polazne osnove treba da prođe više od vijeka da bi se matematičke ti iznosi izjednačili, uz formalne uslove da inflacije jednako utiče na nominalnu stopu rasta u obje zemlje.

Prosječna plata u Luksemburgu je 4.910 eura a u Crnoj Gori 714, odnosno veća je za skoro sedam puta. Dok na primjer litar eurodizela u Crnoj Gori košta 1,56 eura a u Velikom vojvodstvu 1,69 eura, struja, stan i hrana mogu biti tri do četiri puta skuplji, ali je jasno da je standard građana znatno bolji bez obzira što sada imaju nižu stopu ekonomskog rasta.

U novim Vladinim Makroekonomskim projekcijama za period 2022-2025, objavljenim uz rebalans budžeta, navedeno je da će prosječna godišnja stopa ekonomskog rasta u tom periodu iznositi 3,8 odsto, i to samo ako se obistine prognoze o snažnoj ekspanziji izvoznih aktivnosti usluga (turizam) i roba (proizvodnja), rastu potrošnje, kreditne aktivnosti i stranih investicija.

”Sada je, prema preliminarnim procjenama Ministarstva finansija, za Crnu Goru projektovan nešto niži rast bruto domaćeg proizvoda od 4,7% u 2022. godini, što je pad od 1,7 procentnih poena u odnosu na prethodnu prognozu. Prema osnovnom scenariju, projektovani prosječni realni rast crnogorske ekonomije u narednom trogodišnjem periodu iznosiće 3,8%, sa stopama od 4,5% u 2023, 3,8% u 2024, i 3,1% u 2025. Prognoze ekonomskog rasta za naredni period uslovljene su snažnom ekspanzijom izvozne aktivnosti, po osnovu visokog rasta uslužnog sektora, ali i pojačane aktivnosti izvoza roba, dinamiziranjem privatne potrošnje usljed snažnog rasta zarada i ekspanzije kreditne aktivnosti, kao i otpočinjanjem novog investicionog ciklusa, koji će opredijeliti stvaranje veće dodate vrijednosti domaće privrede”, navedeno je u novim Makroekonomskim projekcijama.

Crna Gora bi morala baš da “zapne” da bi imala narednih godina prosječnu stopu rasta od oko četiri odsto, jer je osnovica za budući rast već skoro vraćena na nivo iz pred krizne 2019. godine. To bi značilo da investicije i potrošnja u buduće moraju biti znatno veće nego 2019. godine, kao i broj turista i prihodi od turizma kao glavne ekonomske grane.

Preduslov ekonomskog rasta je da država ima političku i bezbjednosnu stabilnost, i visok nivo vladavine prava. Međutim upravo su to glavne mane koje se decenijama pominju u izvještajima međunarodnih organizacija o Crnoj Gori (MMF, SB, Komisije EU, Vlade SAD-a…).

U situaciji kada je Vlada u tehničkom mandatu, a predsjednik države i Skupština se inate, ne može se govoriti o postojanju političke i institucionalne stabilnosti, niti da postoji vladavina prava ako nema Ustavnog suda. U takvoj situaciji ne može doći do rasta stranih investicija, povjerenja investitora i banaka u državne hartije od vrijednosti, već samo da bježanije i onih koji sada posluju i smanjenja investicija i kreditiranja razvojnih projekata.

Kada BDP raste, svi se hvale

Podatke Monstata o rastu BDP-a u drugom kvartalu za 12,7 odsto, što je formalno bio najveći rast u Evropi, političari su predstavili kao rezultat baš njihovih poteza.

Tako je bivši ministar ekonomskog razvoja i član pokreta “Evropa sad” Jakov Milatović na Tviteru napisao da je ovo “rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava”.

Slično je reagovao i njegov partijski kolega i bivši ministar finansija Milojko Spajić.

“Neki mrače i pričaju kako je država pred bankrotom, a mi imamo najveći realni rast u Evropi! Program Evropa Sad je podigao standard građana – bogatiji građani, bogatija država”, napisao je na Tviteru Spajić koji je u objavi umetnuo i emodži ispaljene rakete.

Da je rast BDP rezultat nečeg drugog smatra premijer Dritan Abazović, koji je, prema njegovim riječima, još ranije vjerovao u “malo ekonomsko čudo”.

“Ovo je samo jedan od podataka koji pokazuje ispravnost ekonomske politike Vlade kojom rukovodim… Naša beskopromisna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dovela je do malog ekonomskog čuda u koje sam vjerovao kada sam preuzeo poziciju premijera… Čeka nas još mnogo posla, tek smo počeli da udaramo hobotnicu i of šor predsjednika tamo gdje ih najviše boli – po džepu”, naveo je Abazović na Fejsbuk objavi.

Aktuelni ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović je naglasio da je BDP u drugom kvartalu bio veći za više od sedam odsto od rekordnog BDP-a 2019. godine.

“Crna Gora ima najveću stopu rasta i to garantuje stabilnost ekonomije. 43. Vlada je pokazala da zna upravljati ekonomijom. Idemo dalje još jače”, naveo je Đurović na Tviteru u objavi koja kroz emodžije sadrži šest crnogorskih zastava.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović na jučerašnjoj sjednici Vlade govoreći o katastrofalnom stanju državnih kompanija pomenuo je i BDP.

“Moraju se donositi odluke o Aerodromima, željezničkim kompanijama, o Crnogorskoj i Barskoj plovidbi kojima stalno prijete garancije, To Montenegru i spisku nikad kraja. I neko priča o rastu BDP-a od 13 odsto, a nama stotine miliona u dubiozi”, kazao je Damjanović.

BDP u drugom kvartalu porastao 12,7 odsto jer su noćenja turista povećana 138 odsto
Prema podacima Monstata, BDP je u drugom kvartalu (april, maj, jun) porastao za 12,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najznačajniji sadržalac BDP-a je takozvana lična potrošnja, gdje se računa ukupna potrošnja svih i građana i turista.

Prema podacima Monstata, u ova tri mjeseca 2021. godine u hotelima je ostvareno 453 hiljade noćenja turista, a u tom periodu ove godine bilo je 1,08 miliona noćenja. Odnosno ostvaren je rast od 138 odsto, pa je jasno da je to glavni razlog ekonomskog rasta, zbog niske polazne osnove u ovom tromjesječju prošle godine.

Problem će biti obračun rasta za naredno tromjesječje (jul, avgust, septembar) jer je prošle godine bio znatno veći broj turista nego u drugom tromjesječju, pa će procenat rasta biti znatno manji. Takođe u ova tri mjeseca ove godine Elektroprivreda je potrošila preko sto miliona eura za uvoz električne energije, što će takođe vrlo negativno uticati na mogući rast ekonomije.

Tako da se ukupno može očekivati minimalni rast ekonomije u trećem tromjesječju.

Izvor: Vijesti 

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije