Connect with us

EKONOMIJA

Crna Gora među rekorderima u rastu cijena u Evropi

Stopa inflacije je skoro duplo veća nego u državama EU, a po nekim grupama proizvoda i usluga cijene u Crnoj Gori imaju i osam puta veće stope rasta Od 30 država obuhvaćenih Eurostatovim istraživanjem dvije imaju veće stope inflacije nego Crna Gora

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Godišnja stopa inflacije u julu u Crnoj Gori iznosila 4,7 odsto, odnosno za toliko su veće cijene u korpi roba i usluga u odnosu na isti mjesec prošle godine, i ona ima skoro konstantan rast od početka godine. Stopa inflacije je skoro duplo veća nego u državama EU, a po nekim grupama proizvoda i usluga cijene u Crnoj Gori imaju i osam puta veće stope rasta.

To su podaci Monstata mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji je u potpunosti uporediv s načinom obračuna inflacije u Evropi prema metodologiji Eurostata.

Prema istoj metodologiji prosječna godišnja stopa inflacije u 27 članica Evropske unije iznosi 2,4 odsto, dok je inflacija u euro zoni, državama koje koriste euro kao valutu, bila dva odsto. Ova statistika Eurostata obuhvata i evropske države iz šengen zone koje nisu članice EU poput Švajcarske, Norveške i Islanda.

Od ovih 30 država samo dvije imaju stope inflacije koje su veće nego u Crnoj Gori – to su Rumunija sa 6,6 odsto i Estonija sa 5,6 odsto.

Skoro konstantan rast stopa inflacije od septembra prošle godine, foto: Monstat

Najniže stope godišnje inflacije u julu imaju Kipar i Švajcarska sa po 0,1 odsto, a zatim slijede Francuska 0,9 odsto, Irska 1,6 odsto, Italija 1,7 odsto, Njemačka 1,8 odsto, Finska 1,9 odsto,…

Od početka godine godišnje stope inflacije u Crnoj Gori po mjesecima iznosile su od 3,2 do 4,7 odsto, dok je prosjek u članicama EU od 2,2 do 2,8 odsto, a u članicama eurozone od 1,9 do 2,3 odsto. Odnosno, u svim mjesecima stope inflacije bile su značajno manje nego u Crnoj Gori.

Ljekovi u CG poskupili 14,5 odsto, a u EU 2,1 odsto

Cijene proizvoda i usluga iz grupe zdravstvo (ljekovi, medicinska sredstva, pregledi, zdravstvene usluge…) u Crnoj Gori su u julu poskupili za 12,8 odsto, dok su po istoj metodologiji isti proizvodi i usluge u članicama EU poskupili za 2,8 odsto a u državama koje koriste euro za 2,4 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Ni jedna članica EU nije imala ni približan rast cijena, a najbliže su bile Estonija sa 10,6 odsto i Finska sa 6,9 odsto. Negativnu stopu, pad cijena u oblasti zdravstva, imala je Bugarska za 7,7 odsto. Niske stope rasta cijena u ovoj oblasti imale u Švajcarska sa 0,1 odsto, Francuska sa 0,2 odsto, Luksemburg sa 0,9 odsto, Kipar sa 1,4 odsto, Slovačka sa 1,8 odsto, Grčka i Španija sa po dva odsto, Danska sa 2,3 odsto, Švedska sa 2,6 odsto,…

Sami farmaceutski proizvodi, kao dio grupe u oblasti zdravstva, u Crnoj Gori su u julu imali godišnji rast cijena od 14,5 odsto. Ljekovi su u članicama EU u istom periodu poskupili za 2,1 odsto, a u članicama eurozone za 1,6 odsto. Oni su u Crnoj Gori poskupili po skoro tri puta većoj stopi nego što su imali povećanje u članici EU s najvećim rastom ovih cijena – Italiji sa 5,9 odsto.

Šest država imalo je pad cijena farmaceutskih proizvoda, u Slovačkoj za 1,8 odsto, u Francuskoj za 1,5 odsto, u Švajcarskoj za 1,2 odsto, Španiji za 0,3 odsto i na Islandu za 0,1 odsto. U ostalim državama zabilježen je simboličan rast cijena ljekova – Češkoj 0,1 odsto, Belgiji za 0,4 odsto, Luksemburgu za 0,7 odsto, Finskoj za 0,9 odsto, Njemačkoj za 1,4 odsto,…

Kirije veće za 21,4 odsto, u EU za 3,1 odsto

Usluga koja se i u crnogorskoj i Eurostatovoj statistici zove “stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište”, a koja se odnosi na kiriju za stabmeni prostor u kojem podstanar živi, u Crnoj Gori je u julu, u odnosu na isti mjesec prošle godine, poskupila za 21,4 odsto. U Evropskoj uniji za isti period kirije su povećane za 3,1 odsto, a u članicama koje koriste euro kao valutu za 2,9 odsto.

Od spiska ovih 30 evropskih država, kirije su najviše porasle u Grčkoj za 11,3 odsto i Islandu za 10,5 odsto, dok je kod ostalih u pitanju jednocifreno poskupljenje. Zakup stana najmanje je rastao u Finskoj za 0,8 odsto, na Malti za 1,4 odsto, Luksemburgu za 1,5 odsto, Hrvatskoj za dva odsto, u Njemačkoj za 2,1 odsto, Danskoj i Francuskoj za po 2,2 odsto, u Švajcarskoj za 2,5 odsto,…

Ilustracija, foto: Shutterstock

Cijene usluga za održavanje i popravku stanova u Crnoj Gori su za godinu porasle za 16,3 odsto, dok su po istoj metodologiji te usluge u članicama EU prosječno veće za 1,9 odsto, a u euro zoni za 1,7 odsto.

Najbliža rastu kakav je imala Crna Gora je Belgija s poskupljenjem od 9,7 odsto, dok je u ostalih 29 evropskih država ova usluga pojeftinila ili je rast cijena bio simboličan. Zanatske usluge u stanovima pojeftinile su u Mađarskoj za 2,5 odsto, Sloveniji za 1,8 odsto, Češkoj za 1,1 odsto, u Francuskoj i Norveškoj za 0,3 odsto,…

I cijene hrane imale značajno veći rast

Rast cijena hrane i bezalkoholnih pića u Crnoj Gori u julu je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, iznosio 5,2 odsto, dok je na nivou EU taj rast bio 3,9 odsto, a u državama članicama koje koriste euro 3,2 odsto.

Dvije države imale su u julu pad stopa, odnosno hrana je pojeftinila u Švajcarskoj za 0,9 odsto i na Kipru za dva odsto. Švajcarska od početka godine svaki mjesec ima negativne stope inflacije.

Niže stope rasta cijena hrane od Crne Gore imale su i Francuska sa 1,8 odsto, Njemačka, Španija i Luksemburg sa po 2,7 odsto, Belgija sa 2,9 odsto, Finska 3,1 odsto,… Najveći rast cijena hrane u julu je zabilježen u Estoniji sa 9,2 odsto, Rumuniji sa 8,1 odsto, Sloveniji sa 7,9 odsto, Bugarskoj sa 7,9 odsto,…

Ilustracija, foto: Shutterstock

Od proizvoda iz paketa hrane, u Crnoj Gori je za godinu najviše porasla cijena voća i to za 20,7 odsto, dok je kod članica EU zabilježen rast od 9,5 odsto, a u eurozoni od 7,4 odsto. U tri države za koje Eurostat računa inflaciju došlo je do pada cijena voća – u Švajcarskoj za 5,6 odsto, na Kipru za 3,3 odsto i u Belgiji za 0,4 odsto. Niži rast cijena voća nego u Crnoj Gori imale su Malta sa 1,1 odsto, Island sa 1,3 odsto, Irska sa 3,4 odsto, Holandija sa četiri odsto, Austrija sa 4,1 odsto, Francuska sa 4,7 odsto, Danska sa 5,4 odsto, Luksemburg sa 5,5 odsto, Njemačka sa 6,5 odsto,… Najveći rast cijena voća u julu zabilježen je u Rumuniji sa 28,8 odsto, Mađarskoj sa 26,7 odsto, Bugarskoj sa 24,4 odsto i Estoniji sa 22,1 odsto.

Cijena mesa u Crnoj Gori je u julu povećana za pet odsto, na godišnjem nivou. Prema podacima Eurostata, prosjek rasta cijena mesa u članicama EU iznosi 4,1 odsto, a kod članica eurozone 4,3 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

U istom periodu pad cijena ovog proizvoda imali su Švajcarska za dva odsto, Mađarska za 1,9 odsto i Slovačka za 1,6 odsto. Niže stope rasta cijene mesa u odnosu na Crnu Goru imali su Francuska i Kipar sa po jedan odsto, Finska sa 1,6 odsto, Njemačka sa 2,8 odsto, Bugarska sa 3,1 odsto, Poljska sa 3,2 odsto, Norveška sa 3,6 odsto,…

I kod većine ostalih proizvoda i usluga Crna Gora ima značajno veće stope rasta cijena nego u evropskim državama.

Jestivo ulje i masti u Crnoj Gori poskupjeli za 12,7 odsto, u EU cijene pale za 6 odsto

Jestiva ulja i masti u Crnoj Gori su za godinu poskupjela za 12,7 odsto, međutim, u evropskim državama se desilo suprotno – značajno su pojeftinila. Cijena ovih proizvoda u državama članicama EU je niža za šest odsto, a kod onih koje imaju euro kao valutu pojeftinili su za 9,1 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Cijene jestivih ulja i masti najviše su pale u Španiji za 35,6 odsto, Grčkoj za 20,3 odsto, Portugalu za 14,2 odsto, Kipru za 12 odsto, Italiji za 9,1 odsto, Mađarskoj za 4,3 odsto, Švajcarskoj za 2,8 odsto,…

Rast veći od Crne Gore imale su Letonija za 14,9 odsto, Slovačka za 14,6 odsto, Estonija za 14,5 odsto i Slovenija za 13,4 odsto.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije