Connect with us

EKONOMIJA

REAGOVANJE POTPREDSJEDNIKA OPŠTINE BERANE

Ćulafić: Ponižavajući kapitalni budžet za Berane

Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva od 2 miliona eura, dok su za Cetinje 14 milliona, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…

Podgoričke „Vijesti“ objavile su juče informaciju da je ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su imale uvid, 240 miliona eura.

Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.

Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva za investicije u iznosu od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.

S obzirom da su izdvajanja iz kapitalnog budžeta, primjera radi, za Cetinje 14 milliona eura, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…, odnosno daleko veća od sredstava opredijeljenih za Opštinu Berane kontaktirali smo ovu lokalnu samoupravu i na pitanja Portala Berane online je odgovore dao potpredsjednik opštine Damjan Ćulafić.

Juče se u medijima pojavila vijest dobijena, kako se navodi, iz Ministarstva finansija, o Nacrtu kapitalnog budžeta, koji će biti integralni dio Predloga zakona o budžetu za 2024. godinu. Spominje se da je za Berane opredijeljeno dva miliona evra. Kako komentarišete ove medijske navode?

Prije svega treba biti oprezan, jer je u pitanju, kako ste primijetili ispravno, medijski navod, premda, ako se uzme u obzir ozbiljnost medija koji je prvi prenio ove informacije, sumnjam da ima prostora da se vjeruje da je drugačije stanje u Nacrtu kapitalnog budžeta Crne Gore. Kao potpredsjednik Opštine Berane mogu konkretno da kažem da sam ovakvu odluku ipak najmanje očekivao. Ukoliko bi ovakav nacrt bio pretočen u Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu, koji bi Vlada Crne Gore uputila Skupštini na usvajanje, onda bih dobio jasan dojam da je aktuelna Vlada prema Beranama otpočela odnos gori nego što ga je DPS imao svojevremeno.

Da li je Opština Berane slala Predlog za kapitalni budžet za 2024. godinu? Da li je predlog u bilo čemu usvojen?

U Beranama je prošle godine formirana nova lokalna vlast. Stanje koje smo u ovoj oblasti zatekli je vjerujem opštepoznato, jer sam o tome više puta javno govorio. Od nepostojanja projektno-tehničke dokumentacije, preko geodetskih podloga starih preko 40 godina i planova starih u formalnom smislu u prosjeku gotovo 12 godina, pa do enormne zaduženosti na nivou dva i po godišnja budžeta, i bez prostora za kapitalna ulaganja iz sopstvenih materijalnih snaga. Međutim, aktivnost u prethodnih godinu i po dana je bila takva da danas radimo na gotovo 70 infrastrukturnih projekata, od kojih je preko 20 apsolutno spremno za realizaciju. Konkretno, za 2024. godnu smo poslali predlog za kapitalni budžet, i taj predlog sadrži 9 novih projekata, čija je predračunska vrijednost 7 miliona evra. Dakle, čitajući nacrt budžeta o kom je govoreno prethodna dva dana u medijima, dobijamo zaključak da apsolutno nijedan projekat nije usvojen niti će biti podržan od strane Vlade Crne Gore.

Bez čega, onda, ostaju Beranci?

Pa konkretno po informacijama koje trenutno u medijima kolaju Berane ostaje bez suštinski važnih infrastrukturnih projekata. Ukoliko sve ovako ostane onda 2500 građana naselja Lužac ostaje bez kanalizacione mreže, građani Buča, Police, Dapsića i Pešaca ostaju bez vodovodne mreže, nastavak obilaznice sa regulacijom makve ostaje samo naša potreba i na taj način se ne doprinosi očuvanju životne sredine niti se saobraćajni problemi u centru grada rješavaju, bez nove kanalizacije ostaće i mještani Donjeg Taluma, neće biti ni dvije značajne saobraćajnice (jedna, od marketa „Idea“ do postojeće obilaznice, i, druga, saobraćajnica ka Novom vrtiću), ali ponajveći hendikep ostaje činjenica da ni u 2024. godini nećemo moći da gradimo Novo gradsko groblje sa pristupnom saobraćajnicom.
Ono što posebno ostavlja gorak utisak je činjenica da ćemo i u 2024. godini imati katkad probleme sa pijaćom vodom, jer nije podržan ni naš projekat prečišćivača pijaće vode na vodoizvorištu „Merića vrelo“, iako je amandmanskim djelovanjem za 2023. godinu bio predviđen.

Koliko je Beranama u finansijskom smislu oduzeto za 2024. godinu?

To možemo sagledavati na dva načina. Prvi, ako se uzme u obzir predračunska vrijednost projekata koji su na listi Nacrta budžeta, ona iznosi oko 35 mil evra. Od toga je nacrtom opredijeljeno 2 miliona evra. Dakle, velika nesrazmjera. Međutim, iz razloga korektnog odnosa prema centralnoj državnoj vlasti smatram da stvari treba posmatrati na drugi način. On podrazumijeva samjeravanje predračunske vrijednosti 9 projekata koje smo predlogom kandidovali (koja kumulativno iznosi 7 miliona evra), plus projekti koji su u budžet 2023. godine uvršteni amandmanskim djelovanjem poslanika. Tih kapitalnih projekata ima 6 i njihova predračunska vrijednost je, takođe, oko 7 miliona evra. Dakle, ako bismo sagledali ono što je budžet iz 2023. godine predviđao i ono što je kao apsolutno argumentovan predlog predato od strane Opštine Berane, onda dolazimo do zaključka da je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo finansija, Nacrtom kapitalnog budžeta za 2024. godinu Berane zakinulo za oko 12 miliona evra.

Zašto smatrate da Beranama pripada ulaganje?

Ja mislim da činjenica da je zapostavljeno decenijama može biti dovoljan odgovor. Ipak, hajde da se sklonimo sa terena političke propagande i dođemo na teren činjenica. Prvo, podaci Uprave prihoda i carina pokazuju da je poreskom politikom država Crna Gora samo od beranskih privrednika u prethodnih 11 godina naplatila preko 180 miliona evra poreza. Dakle, samo od privrednika čije je sjedište registrovano u Beranama! Šta se od toga Beranama vratilo za tih 11 godina? Dakle, ne očekujemo nikakvu milostonju niti nam treba. Beranama samo treba da se vrati što je od Berana uzeto. Jer niko od Beranaca ne plaća porez da bi lijepo izgledao neki drugi grad u državi, i da bi dostojansveno živjeli žitelji drugih gradova a ne Berana.

Da li smo spremni projektima?

Itekako. Mislim da nije u skorijoj prošlosti bilo trenutka kada je Opština Berane bila spremnija za saradnju sa Vladom Crne Gore i za generalni razvoj grada. Idemo redom. Kompletan rad smo zasnovali na razvojnoj politici koju predviđaju strateška dokumenta države, a posebno na Platformi ekonomskog oporavka 2020-2026. godine, koja kanališe ekonomski razvoj ulaganjem u infrastrukturu. Vođeni ovom politikom države, aktivirali smo se i do sada postigli da je u Beranama na snazi preko 20 strateških lokalnih dokumenata, da na stolu imamo oko 70 projekata, da relativno tolerišemo višemjesečnu saobraćajnu izolovanost grada iako je stanovništvo Berana opravdano vrlo nezadovoljno zbog toga, dakle stvorili smo sve preduslove za plodnu saradnju, ali odluka koja se odnosi na Nacrt državnog budžeta je obesmislila kompletan rad.

Postavlja se pitanje šta su ima li skrivenih motiva u ovakvom tretmanu i koji su? Da li neko, možda, želi političku nestabilnost u Beranama? Da li će ulaganja ići u zavisnosti od resora koje neko u vladi pokriva? Ima li političke osvete Beranama, najavljene prije godinu i po? Ili je, pak, po srijedi kontinuitet u višedecenijskom neprijateljskom odnosu prema gradu koji je do sada bio jedina luča slobode u svim teškim vremenima? Mislim da Vlada Crne Gore, a posebno premijer i ministar finansija, treba Berancima da pojasne mnogo toga. Jer, vidite, da nismo spremni za rad, ne bih se, lično, makar, ni oglašavao. Ali s obzirom da je stepen naše spremnosti na najvišem nivou, mislim da ovakav ponižavajući odnos ne smijem da prihvatim ćuteći! Uostalom, ako sve bude kako je najavljeno, postavlja se pitanje šta bi sa premijerovom pričom o razvoju ekonomije ulaganjem u kapitalne projekte?

Ostajete li otvoreni za saradnju sa Vladom Crne Gore?

Naravno. I na počeku sam Vam rekao da treba biti oprezan sa informacijom koja se u medijima pojavila. Ja želim da vjerujem da ima prostora da se odnos prema Beranama promijeni do formiranja konačnog Predloga zakona o budžetu koji će, kako je najavljeno, u toku sljedeće nedjelje biti utvrđen i upućen Skupštini na razmatranje i usvajanje. Dakle, svega je nekoliko dana ostalo za slanje poruke da je ovoj Vladi stalo do sjevera i, konkretno, Berana, do grada u kom se luča borbe protiv političkog tirjanstva začela i zahvaljujući kojoj mnogi danas u toj istoj Vladi i sjede.

U izradi je Strateški plan razvoja Berana. Koliko projekata planirate i koje biste strateške projekte istakli?

Tako je. Biće to plan razvoja zamišljen na period od 7 godina. Ne znamo konačan broj projekata, ali svi će biti u funkciji opšteg razvoja Berana. Meni su posebno važni projekti od velikog strateškog značaja: nove geodetske podloge za oko 200 hektara zemlje pod DUP-om, izrada preko 20 modernih detaljnih urbanističkih planova, novi most koji će spojiti lijevu i desnu obalu Lima, priključne saobraćajnice auto-putu i tome slično. Ipak, moram potcrtati, ukoliko podrška centralne državne vlasti bude kako se nacrtom novog budžeta najavljuje, besmisleno je bilo šta, uopšte, raditi.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Skuplje sve vrste goriva od ponoći

Naredni obračun će se obaviti 22. aprila

Foto: Berane online

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa saopštilo je da danas će od ponoći poskupiti sve vrste goriva.

Litar obje vrste benzina u naredne dvije sedmice biće skuplji po tri centa – BMB 98 koštaće 1,51 eura, a BMB 95 – 1,47 eura.

Cent će biti skuplji eurodizel i koštaće 1,36 eura po litru.

Lož ulje će takođe poskupiti za cent i koštaće 1,30 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 22. aprila.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije