EKONOMIJA
REAGOVANJE POTPREDSJEDNIKA OPŠTINE BERANE
Ćulafić: Ponižavajući kapitalni budžet za Berane
Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva od 2 miliona eura, dok su za Cetinje 14 milliona, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…
Podgoričke „Vijesti“ objavile su juče informaciju da je ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su imale uvid, 240 miliona eura.
Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.
Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva za investicije u iznosu od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.
S obzirom da su izdvajanja iz kapitalnog budžeta, primjera radi, za Cetinje 14 milliona eura, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…, odnosno daleko veća od sredstava opredijeljenih za Opštinu Berane kontaktirali smo ovu lokalnu samoupravu i na pitanja Portala Berane online je odgovore dao potpredsjednik opštine Damjan Ćulafić.
Juče se u medijima pojavila vijest dobijena, kako se navodi, iz Ministarstva finansija, o Nacrtu kapitalnog budžeta, koji će biti integralni dio Predloga zakona o budžetu za 2024. godinu. Spominje se da je za Berane opredijeljeno dva miliona evra. Kako komentarišete ove medijske navode?
Prije svega treba biti oprezan, jer je u pitanju, kako ste primijetili ispravno, medijski navod, premda, ako se uzme u obzir ozbiljnost medija koji je prvi prenio ove informacije, sumnjam da ima prostora da se vjeruje da je drugačije stanje u Nacrtu kapitalnog budžeta Crne Gore. Kao potpredsjednik Opštine Berane mogu konkretno da kažem da sam ovakvu odluku ipak najmanje očekivao. Ukoliko bi ovakav nacrt bio pretočen u Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu, koji bi Vlada Crne Gore uputila Skupštini na usvajanje, onda bih dobio jasan dojam da je aktuelna Vlada prema Beranama otpočela odnos gori nego što ga je DPS imao svojevremeno.
Da li je Opština Berane slala Predlog za kapitalni budžet za 2024. godinu? Da li je predlog u bilo čemu usvojen?
U Beranama je prošle godine formirana nova lokalna vlast. Stanje koje smo u ovoj oblasti zatekli je vjerujem opštepoznato, jer sam o tome više puta javno govorio. Od nepostojanja projektno-tehničke dokumentacije, preko geodetskih podloga starih preko 40 godina i planova starih u formalnom smislu u prosjeku gotovo 12 godina, pa do enormne zaduženosti na nivou dva i po godišnja budžeta, i bez prostora za kapitalna ulaganja iz sopstvenih materijalnih snaga. Međutim, aktivnost u prethodnih godinu i po dana je bila takva da danas radimo na gotovo 70 infrastrukturnih projekata, od kojih je preko 20 apsolutno spremno za realizaciju. Konkretno, za 2024. godnu smo poslali predlog za kapitalni budžet, i taj predlog sadrži 9 novih projekata, čija je predračunska vrijednost 7 miliona evra. Dakle, čitajući nacrt budžeta o kom je govoreno prethodna dva dana u medijima, dobijamo zaključak da apsolutno nijedan projekat nije usvojen niti će biti podržan od strane Vlade Crne Gore.
Bez čega, onda, ostaju Beranci?
Pa konkretno po informacijama koje trenutno u medijima kolaju Berane ostaje bez suštinski važnih infrastrukturnih projekata. Ukoliko sve ovako ostane onda 2500 građana naselja Lužac ostaje bez kanalizacione mreže, građani Buča, Police, Dapsića i Pešaca ostaju bez vodovodne mreže, nastavak obilaznice sa regulacijom makve ostaje samo naša potreba i na taj način se ne doprinosi očuvanju životne sredine niti se saobraćajni problemi u centru grada rješavaju, bez nove kanalizacije ostaće i mještani Donjeg Taluma, neće biti ni dvije značajne saobraćajnice (jedna, od marketa „Idea“ do postojeće obilaznice, i, druga, saobraćajnica ka Novom vrtiću), ali ponajveći hendikep ostaje činjenica da ni u 2024. godini nećemo moći da gradimo Novo gradsko groblje sa pristupnom saobraćajnicom.
Ono što posebno ostavlja gorak utisak je činjenica da ćemo i u 2024. godini imati katkad probleme sa pijaćom vodom, jer nije podržan ni naš projekat prečišćivača pijaće vode na vodoizvorištu „Merića vrelo“, iako je amandmanskim djelovanjem za 2023. godinu bio predviđen.
Koliko je Beranama u finansijskom smislu oduzeto za 2024. godinu?
To možemo sagledavati na dva načina. Prvi, ako se uzme u obzir predračunska vrijednost projekata koji su na listi Nacrta budžeta, ona iznosi oko 35 mil evra. Od toga je nacrtom opredijeljeno 2 miliona evra. Dakle, velika nesrazmjera. Međutim, iz razloga korektnog odnosa prema centralnoj državnoj vlasti smatram da stvari treba posmatrati na drugi način. On podrazumijeva samjeravanje predračunske vrijednosti 9 projekata koje smo predlogom kandidovali (koja kumulativno iznosi 7 miliona evra), plus projekti koji su u budžet 2023. godine uvršteni amandmanskim djelovanjem poslanika. Tih kapitalnih projekata ima 6 i njihova predračunska vrijednost je, takođe, oko 7 miliona evra. Dakle, ako bismo sagledali ono što je budžet iz 2023. godine predviđao i ono što je kao apsolutno argumentovan predlog predato od strane Opštine Berane, onda dolazimo do zaključka da je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo finansija, Nacrtom kapitalnog budžeta za 2024. godinu Berane zakinulo za oko 12 miliona evra.
Zašto smatrate da Beranama pripada ulaganje?
Ja mislim da činjenica da je zapostavljeno decenijama može biti dovoljan odgovor. Ipak, hajde da se sklonimo sa terena političke propagande i dođemo na teren činjenica. Prvo, podaci Uprave prihoda i carina pokazuju da je poreskom politikom država Crna Gora samo od beranskih privrednika u prethodnih 11 godina naplatila preko 180 miliona evra poreza. Dakle, samo od privrednika čije je sjedište registrovano u Beranama! Šta se od toga Beranama vratilo za tih 11 godina? Dakle, ne očekujemo nikakvu milostonju niti nam treba. Beranama samo treba da se vrati što je od Berana uzeto. Jer niko od Beranaca ne plaća porez da bi lijepo izgledao neki drugi grad u državi, i da bi dostojansveno živjeli žitelji drugih gradova a ne Berana.
Da li smo spremni projektima?
Itekako. Mislim da nije u skorijoj prošlosti bilo trenutka kada je Opština Berane bila spremnija za saradnju sa Vladom Crne Gore i za generalni razvoj grada. Idemo redom. Kompletan rad smo zasnovali na razvojnoj politici koju predviđaju strateška dokumenta države, a posebno na Platformi ekonomskog oporavka 2020-2026. godine, koja kanališe ekonomski razvoj ulaganjem u infrastrukturu. Vođeni ovom politikom države, aktivirali smo se i do sada postigli da je u Beranama na snazi preko 20 strateških lokalnih dokumenata, da na stolu imamo oko 70 projekata, da relativno tolerišemo višemjesečnu saobraćajnu izolovanost grada iako je stanovništvo Berana opravdano vrlo nezadovoljno zbog toga, dakle stvorili smo sve preduslove za plodnu saradnju, ali odluka koja se odnosi na Nacrt državnog budžeta je obesmislila kompletan rad.
Postavlja se pitanje šta su ima li skrivenih motiva u ovakvom tretmanu i koji su? Da li neko, možda, želi političku nestabilnost u Beranama? Da li će ulaganja ići u zavisnosti od resora koje neko u vladi pokriva? Ima li političke osvete Beranama, najavljene prije godinu i po? Ili je, pak, po srijedi kontinuitet u višedecenijskom neprijateljskom odnosu prema gradu koji je do sada bio jedina luča slobode u svim teškim vremenima? Mislim da Vlada Crne Gore, a posebno premijer i ministar finansija, treba Berancima da pojasne mnogo toga. Jer, vidite, da nismo spremni za rad, ne bih se, lično, makar, ni oglašavao. Ali s obzirom da je stepen naše spremnosti na najvišem nivou, mislim da ovakav ponižavajući odnos ne smijem da prihvatim ćuteći! Uostalom, ako sve bude kako je najavljeno, postavlja se pitanje šta bi sa premijerovom pričom o razvoju ekonomije ulaganjem u kapitalne projekte?
Ostajete li otvoreni za saradnju sa Vladom Crne Gore?
Naravno. I na počeku sam Vam rekao da treba biti oprezan sa informacijom koja se u medijima pojavila. Ja želim da vjerujem da ima prostora da se odnos prema Beranama promijeni do formiranja konačnog Predloga zakona o budžetu koji će, kako je najavljeno, u toku sljedeće nedjelje biti utvrđen i upućen Skupštini na razmatranje i usvajanje. Dakle, svega je nekoliko dana ostalo za slanje poruke da je ovoj Vladi stalo do sjevera i, konkretno, Berana, do grada u kom se luča borbe protiv političkog tirjanstva začela i zahvaljujući kojoj mnogi danas u toj istoj Vladi i sjede.
U izradi je Strateški plan razvoja Berana. Koliko projekata planirate i koje biste strateške projekte istakli?
Tako je. Biće to plan razvoja zamišljen na period od 7 godina. Ne znamo konačan broj projekata, ali svi će biti u funkciji opšteg razvoja Berana. Meni su posebno važni projekti od velikog strateškog značaja: nove geodetske podloge za oko 200 hektara zemlje pod DUP-om, izrada preko 20 modernih detaljnih urbanističkih planova, novi most koji će spojiti lijevu i desnu obalu Lima, priključne saobraćajnice auto-putu i tome slično. Ipak, moram potcrtati, ukoliko podrška centralne državne vlasti bude kako se nacrtom novog budžeta najavljuje, besmisleno je bilo šta, uopšte, raditi.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Preminuo Dragan Marković Palma
Britanski visoki vojni zvaničnik: Spremni smo da se sukobimo sa Rusijom već večeras
Dačić: Balijagiću određeno zadržavanje u Srbiji, apelujem da Crna Gora bude ažurna
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Preminuo Dragan Marković Palma
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA2 дана ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA3 дана ranijeDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
BALKAN I SVIJET19 сати ranijePreminuo Dragan Marković Palma
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
DRUŠTVO3 дана ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
