EKONOMIJA
REAGOVANJE POTPREDSJEDNIKA OPŠTINE BERANE
Ćulafić: Ponižavajući kapitalni budžet za Berane
Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva od 2 miliona eura, dok su za Cetinje 14 milliona, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…

Podgoričke „Vijesti“ objavile su juče informaciju da je ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su imale uvid, 240 miliona eura.
Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.
Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva za investicije u iznosu od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.
S obzirom da su izdvajanja iz kapitalnog budžeta, primjera radi, za Cetinje 14 milliona eura, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…, odnosno daleko veća od sredstava opredijeljenih za Opštinu Berane kontaktirali smo ovu lokalnu samoupravu i na pitanja Portala Berane online je odgovore dao potpredsjednik opštine Damjan Ćulafić.
Juče se u medijima pojavila vijest dobijena, kako se navodi, iz Ministarstva finansija, o Nacrtu kapitalnog budžeta, koji će biti integralni dio Predloga zakona o budžetu za 2024. godinu. Spominje se da je za Berane opredijeljeno dva miliona evra. Kako komentarišete ove medijske navode?
Prije svega treba biti oprezan, jer je u pitanju, kako ste primijetili ispravno, medijski navod, premda, ako se uzme u obzir ozbiljnost medija koji je prvi prenio ove informacije, sumnjam da ima prostora da se vjeruje da je drugačije stanje u Nacrtu kapitalnog budžeta Crne Gore. Kao potpredsjednik Opštine Berane mogu konkretno da kažem da sam ovakvu odluku ipak najmanje očekivao. Ukoliko bi ovakav nacrt bio pretočen u Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu, koji bi Vlada Crne Gore uputila Skupštini na usvajanje, onda bih dobio jasan dojam da je aktuelna Vlada prema Beranama otpočela odnos gori nego što ga je DPS imao svojevremeno.
Da li je Opština Berane slala Predlog za kapitalni budžet za 2024. godinu? Da li je predlog u bilo čemu usvojen?
U Beranama je prošle godine formirana nova lokalna vlast. Stanje koje smo u ovoj oblasti zatekli je vjerujem opštepoznato, jer sam o tome više puta javno govorio. Od nepostojanja projektno-tehničke dokumentacije, preko geodetskih podloga starih preko 40 godina i planova starih u formalnom smislu u prosjeku gotovo 12 godina, pa do enormne zaduženosti na nivou dva i po godišnja budžeta, i bez prostora za kapitalna ulaganja iz sopstvenih materijalnih snaga. Međutim, aktivnost u prethodnih godinu i po dana je bila takva da danas radimo na gotovo 70 infrastrukturnih projekata, od kojih je preko 20 apsolutno spremno za realizaciju. Konkretno, za 2024. godnu smo poslali predlog za kapitalni budžet, i taj predlog sadrži 9 novih projekata, čija je predračunska vrijednost 7 miliona evra. Dakle, čitajući nacrt budžeta o kom je govoreno prethodna dva dana u medijima, dobijamo zaključak da apsolutno nijedan projekat nije usvojen niti će biti podržan od strane Vlade Crne Gore.
Bez čega, onda, ostaju Beranci?
Pa konkretno po informacijama koje trenutno u medijima kolaju Berane ostaje bez suštinski važnih infrastrukturnih projekata. Ukoliko sve ovako ostane onda 2500 građana naselja Lužac ostaje bez kanalizacione mreže, građani Buča, Police, Dapsića i Pešaca ostaju bez vodovodne mreže, nastavak obilaznice sa regulacijom makve ostaje samo naša potreba i na taj način se ne doprinosi očuvanju životne sredine niti se saobraćajni problemi u centru grada rješavaju, bez nove kanalizacije ostaće i mještani Donjeg Taluma, neće biti ni dvije značajne saobraćajnice (jedna, od marketa „Idea“ do postojeće obilaznice, i, druga, saobraćajnica ka Novom vrtiću), ali ponajveći hendikep ostaje činjenica da ni u 2024. godini nećemo moći da gradimo Novo gradsko groblje sa pristupnom saobraćajnicom.
Ono što posebno ostavlja gorak utisak je činjenica da ćemo i u 2024. godini imati katkad probleme sa pijaćom vodom, jer nije podržan ni naš projekat prečišćivača pijaće vode na vodoizvorištu „Merića vrelo“, iako je amandmanskim djelovanjem za 2023. godinu bio predviđen.
Koliko je Beranama u finansijskom smislu oduzeto za 2024. godinu?
To možemo sagledavati na dva načina. Prvi, ako se uzme u obzir predračunska vrijednost projekata koji su na listi Nacrta budžeta, ona iznosi oko 35 mil evra. Od toga je nacrtom opredijeljeno 2 miliona evra. Dakle, velika nesrazmjera. Međutim, iz razloga korektnog odnosa prema centralnoj državnoj vlasti smatram da stvari treba posmatrati na drugi način. On podrazumijeva samjeravanje predračunske vrijednosti 9 projekata koje smo predlogom kandidovali (koja kumulativno iznosi 7 miliona evra), plus projekti koji su u budžet 2023. godine uvršteni amandmanskim djelovanjem poslanika. Tih kapitalnih projekata ima 6 i njihova predračunska vrijednost je, takođe, oko 7 miliona evra. Dakle, ako bismo sagledali ono što je budžet iz 2023. godine predviđao i ono što je kao apsolutno argumentovan predlog predato od strane Opštine Berane, onda dolazimo do zaključka da je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo finansija, Nacrtom kapitalnog budžeta za 2024. godinu Berane zakinulo za oko 12 miliona evra.
Zašto smatrate da Beranama pripada ulaganje?
Ja mislim da činjenica da je zapostavljeno decenijama može biti dovoljan odgovor. Ipak, hajde da se sklonimo sa terena političke propagande i dođemo na teren činjenica. Prvo, podaci Uprave prihoda i carina pokazuju da je poreskom politikom država Crna Gora samo od beranskih privrednika u prethodnih 11 godina naplatila preko 180 miliona evra poreza. Dakle, samo od privrednika čije je sjedište registrovano u Beranama! Šta se od toga Beranama vratilo za tih 11 godina? Dakle, ne očekujemo nikakvu milostonju niti nam treba. Beranama samo treba da se vrati što je od Berana uzeto. Jer niko od Beranaca ne plaća porez da bi lijepo izgledao neki drugi grad u državi, i da bi dostojansveno živjeli žitelji drugih gradova a ne Berana.
Da li smo spremni projektima?
Itekako. Mislim da nije u skorijoj prošlosti bilo trenutka kada je Opština Berane bila spremnija za saradnju sa Vladom Crne Gore i za generalni razvoj grada. Idemo redom. Kompletan rad smo zasnovali na razvojnoj politici koju predviđaju strateška dokumenta države, a posebno na Platformi ekonomskog oporavka 2020-2026. godine, koja kanališe ekonomski razvoj ulaganjem u infrastrukturu. Vođeni ovom politikom države, aktivirali smo se i do sada postigli da je u Beranama na snazi preko 20 strateških lokalnih dokumenata, da na stolu imamo oko 70 projekata, da relativno tolerišemo višemjesečnu saobraćajnu izolovanost grada iako je stanovništvo Berana opravdano vrlo nezadovoljno zbog toga, dakle stvorili smo sve preduslove za plodnu saradnju, ali odluka koja se odnosi na Nacrt državnog budžeta je obesmislila kompletan rad.
Postavlja se pitanje šta su ima li skrivenih motiva u ovakvom tretmanu i koji su? Da li neko, možda, želi političku nestabilnost u Beranama? Da li će ulaganja ići u zavisnosti od resora koje neko u vladi pokriva? Ima li političke osvete Beranama, najavljene prije godinu i po? Ili je, pak, po srijedi kontinuitet u višedecenijskom neprijateljskom odnosu prema gradu koji je do sada bio jedina luča slobode u svim teškim vremenima? Mislim da Vlada Crne Gore, a posebno premijer i ministar finansija, treba Berancima da pojasne mnogo toga. Jer, vidite, da nismo spremni za rad, ne bih se, lično, makar, ni oglašavao. Ali s obzirom da je stepen naše spremnosti na najvišem nivou, mislim da ovakav ponižavajući odnos ne smijem da prihvatim ćuteći! Uostalom, ako sve bude kako je najavljeno, postavlja se pitanje šta bi sa premijerovom pričom o razvoju ekonomije ulaganjem u kapitalne projekte?
Ostajete li otvoreni za saradnju sa Vladom Crne Gore?
Naravno. I na počeku sam Vam rekao da treba biti oprezan sa informacijom koja se u medijima pojavila. Ja želim da vjerujem da ima prostora da se odnos prema Beranama promijeni do formiranja konačnog Predloga zakona o budžetu koji će, kako je najavljeno, u toku sljedeće nedjelje biti utvrđen i upućen Skupštini na razmatranje i usvajanje. Dakle, svega je nekoliko dana ostalo za slanje poruke da je ovoj Vladi stalo do sjevera i, konkretno, Berana, do grada u kom se luča borbe protiv političkog tirjanstva začela i zahvaljujući kojoj mnogi danas u toj istoj Vladi i sjede.
U izradi je Strateški plan razvoja Berana. Koliko projekata planirate i koje biste strateške projekte istakli?
Tako je. Biće to plan razvoja zamišljen na period od 7 godina. Ne znamo konačan broj projekata, ali svi će biti u funkciji opšteg razvoja Berana. Meni su posebno važni projekti od velikog strateškog značaja: nove geodetske podloge za oko 200 hektara zemlje pod DUP-om, izrada preko 20 modernih detaljnih urbanističkih planova, novi most koji će spojiti lijevu i desnu obalu Lima, priključne saobraćajnice auto-putu i tome slično. Ipak, moram potcrtati, ukoliko podrška centralne državne vlasti bude kako se nacrtom novog budžeta najavljuje, besmisleno je bilo šta, uopšte, raditi.
EKONOMIJA
Lidl dolazi u Berane: Stari objekti se moraju porušiti do septembra
Iako se rušenju protive vlasnici i zakupci prostora koji u njima decenijama posluju, kako navode iz opštine – novog odlaganja neće biti. Preduzetnici odgovaraju da im jedino preostaje da se isele iz Berana

Opština Berane zahtijeva da izgradnju tržnice, vrijednosti pet miliona eura, finansira Vlada iz kapitalnog budžeta za narednu godinu.
Privremeni poslovni objekti u centru grada moraju se porušiti do septembra, kada zemljište treba da preuzme njemačka kompanija Lidl, kako bi gradila market, kažu iz lokalne uprave.
Iako se rušenju protive vlasnici i zakupci prostora koji u njima decenijama posluju, kako navode iz opštine – novog odlaganja neće biti. Preduzetnici odgovaraju da im jedino preostaje da se isele iz Berana.
Iz Opštine traže da Vlada iz kapitalnog budžeta za narednu godinu finansira 16 projekata vrijednih oko 20 miliona eura. Jedan od njih je i izgradnja gradske tržnice. Glavni projekat je već urađen – čeka se novac.
Miljan Ralević iz Sekretarijata za razvoj i investicije navodi da je ta tržnica vrijedna oko 5,5 miliona eura.
“Objekat je nešto oko 4.000 metara kvadratnih. To je, znači, moderan trgovinski objekat koji će da ukrasi, siguran sam, i Berane. Nekako je nadovezan na obaloutvrdu koja se trenutno radi, jer je taj objekat jednim dijelom okrenut prema gradu, a drugim dijelom prema obali-utvrdi”, kaže Ralević.
Dok se obaloutvrda gradi, čeka se izgradnja tržnice.
U neizvjesnosti su i dalje vlasnici i zakupci privremenih poslovnih prostora na zemljištu prodatom njemačkoj kompaniji Lidl. Iako se protive rušenju, iz Opštine im poručuju da će objekti biti uklonjeni, a parcela predata vlasniku na upotrebu.
“Mi bismo privremene objekte morali da srušimo do septembra. Ta površina za Lidl se mora osloboditi. Mislim da smo naišli i na razumijevanje svih zakupaca na tom dijelu. Rušenje se odlagalo par puta, ali u septembru će početi rušenje i taj će se prostor osloboditi za Lidl”, kaže Ralević.
Vlasnicima i zakupcima je saopšteno da u avgustu napuste objekte, jer u septembru počinje rušenje.
Žalosno je, navodi Mehmed Muhović, što će se, nakon trodecenijskog poslovanja, naći na ulici. Zato je prinuđen da napusti Berane.
“Kao što su i svi moji otišli u inostranstvo, vjerovatno ću i ja u Podgoricu da se preselim sa radnjom, kao i većina mojih kolega. Ovdje nema života. Sve smo plaćali uredno. Od čega ćemo da plaćamo studiranje, djece, školovanje? Od čega? Ne znamo”, kaže on.
Protestima u minuloj godini vlasnici i zakupci privremenih poslovnih prostora uspjeli su treći put da odlože rušenje objekata.
Četvrtog odlaganja neće biti, izričiti su iz Opštine.
Zemljište se, kako se navodi, u septembru mora predati njemačkoj kompaniji Lidl, kako bi počela gradnju marketa na toj parceli.
Izvor: RTCG
EKONOMIJA
Alabar bi na Bjelasici napravio planinski centar, na Sinjajevini razvio eko-turizam
Arapski investitor odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži

Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Muhamed Alabar, pokazao je interesovanje za Kolašin, saopštio je za Radio Crne Gore, potpredsjednik Opštine za razvoj infrastrukture, Vasilije Ivanović.
Istakao je da su predstavili dva projekta koji se tiču Sinjajevine i Bjelasice, koje je Alabar i obišao. Ivanović dodaje da lokalna vlast očekuje nastavak razgovora sa potencijalnim investitorom.
Nakon što je saopštio da je odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži, investitor iz Ujedinjenih Haratskih Emirata Mohamed Alabar pokazao je interesovanje za Kolašin. Tokom susreta sa mogućim investitorom, presjednik te opštine Petar Bakić i potpresjednik opštine za razvoj infrastrukture Vasilije Ivanović upoznali su Alabara sa potencijalima koje Kolašin nudi.
Ivanović je našem Radiju kazao da su Alabaru predstavljena dva značajna projekta koji se tiču Sinjevne i Bjelasice.
„Konkretno ta vizija za Bjelasicu se oslanja na razvoj jednog planinskog centra koji će imati ponudu kako je zimsku tako i ljetnju sa svim kapacitetima koji su mogući planskim dokumentom“, kazao je on.
Kolašnici su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala opštine.
Nakon Bjelasice, Alabar je sa svojim domaćinima obišao i Sinjajevinu.
„Sinjajevina kao jedan prirodni bisar i netaknuti prirodni potencijal je idealan za organsku proizvodnju hrane i očuvanje te sredine uz maksimalno iskorišćavanje benefita koje mogu takvi prostori da nam ponude“, rekao je Iavanović.
Prezentacijom kolačinskih potencijala zadovoljni su i Alabar i njegovi domaćini, tako da su očekivanja lokalne vlasti da će uskoro uslijediti nastavak razgovara u vezi eventualne konkretizacije planova.
„Otišao je sa veoma pozitivnim uticima, uporedio je potencijale Kolašina sa najeksluzivnim evropskim destinacijama koje nude slične sadržaje. Smatramo da ćemo sigurno u budućnosti opet razgovarati sa njim o ovoj temi i prilično sam uvjeren da će u budućnosti doći do realizacije investicija“, kazao je on.
Ivanović vjeruje da će do dogovora oko investicije u Kolašinu doći što bi bilo značajno za ovaj turistički centar.
EKONOMIJA
Crna Gora zemlja sa najvećim platama u regionu: Pretekla i neke članice Evropske unije
Zemlje sa najvišim primanjima – Švajcarska, Island i Norveška – nijesu članice Evropske unije, dok su neke od članica EU i dalje pri samom dnu liste, pokazuju podaci

Najnoviji podaci o prosječnim godišnjim neto zaradama u Evropi za 2024. godinu, predstavljeni kroz grafikon, još jednom otkrivaju duboke razlike u standardu građana evropskih zemalja.
Zemlje sa najvišim primanjima – Švajcarska, Island i Norveška – nijesu članice Evropske unije, dok su neke od članica EU i dalje pri samom dnu liste. U regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora se ističe kao lider.
Mjesečne neto plate: dominacija Švajcarske
Da bi poređenje bilo lakše razumljivo, godišnje neto plate iz grafikona podijelili smo sa 12 i dobili prosječne mjesečne neto zarade (izražene u eurima):
Švajcarska: 85.631 € godišnje → 7.136 € mjesečno
Island: 57.573 € → 4.798 €
Luksemburg: 50.410 € → 4.200 €
Holandija: 47.892 € → 3.991 €
Norveška: 47.232 € → 3.936 €
Irska: 46.208 € → 3.851 €
Danska: 43.913 € → 3.659 €
Austrija: 41.747 € → 3.479 €
Njemačka: 39.594 € → 3.299 €
Francuska: 32.354 € → 2.696 €
EU prosjek: 29.573 € → 2.464 €
Italija: 24.797 € → 2.066 €
Grčka: 18.709 € → 1.559 €
Hrvatska: 13.810 € → 1.150 €
Rumunija: 12.655 € → 1.055 €
Turska: 11.440 € → 953 €
Bugarska: 11.074 € → 923 €
Zanimljivo je da su plate na sjeveru Evrope mnogo veće nego plate na jugu u zemljama gdje je jaka turistička djelatnost.
Crna Gora ispred komšija
Prema zvaničnim podacima Monstata, prosječna neto plata u Crnoj Gori u aprilu 2024. iznosila je 1.003 eura, što ovu zemlju čini najjačom ekonomijom po visini plata u regionu Zapadnog Balkana. Prestigli smo Srbiju (890 eura), Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje se nijesu našle ni na listi prikazanoj u grafikonu.
Porezi i doprinosi čine veliku razliku
Ove razlike u neto platama često nijesu samo rezultat nominalno viših bruto zarada, već i različitih poreskih politika i sistema socijalnih doprinosa. Na primjer:
U Švajcarskoj i Norveškoj, porezi su progresivni, ali ne opterećuju drastično ni srednji sloj.
U Njemačkoj i Francuskoj, iako su bruto zarade visoke, snažni porezi i doprinosi značajno „pojedu“ neto iznos.
U zemljama poput Bugarske i Rumunije, porezi su proporcionalno niski, ali su i ukupna primanja znatno niža.
U Crnoj Gori, uprkos ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje u okviru programa „Evropa sad“, i dalje ostaju doprinosi za penziono i invalidsko osiguranje, kao i porez na dohodak. Ipak, reforme iz 2022. godine značajno su povećale neto plate građana, naročito onima sa najnižim primanjima.
Crna Gora, iako van EU i još uvijek zemlja u tranziciji, uspjela je da neto platama prestigne mnoge članice Unije. Međutim, razlike u životnom standardu, troškovima stanovanja, zdravstvu i obrazovanju i dalje su značajne. Kada se sve uzme u obzir, visina plate je važna, ali nije jedini pokazatelj kvaliteta života.
Izvor: RTCG
- HRONIKA2 дана ranije
(FOTO) Berane: Udes u Ulici 29. novembra, lakše povrijeđene dvije osobe
- HRONIKA3 дана ranije
Tragedija: Mlađa ženska osoba poginula u Budvi tokom parasejlinga
- EKONOMIJA2 дана ranije
Lidl dolazi u Berane: Stari objekti se moraju porušiti do septembra
- POLITIKA4 дана ranije
Marko Kovačević biće ponovo predsjednik Opštine Nikšić
- DRUŠTVO2 дана ranije
Beranska policija sprovodi kampanju „Pojas za sve“: Vozači i putnici obavezni da koriste pojas
- SPORT2 дана ranije
Fudbaleri Berana: Hvala puno sugrađanima i našim vjernim navijačima Street boys-ima na podršci!