POLITIKA
KAZAO JE DA ABAZOVIĆ "NEMA LEGITIMITET DA DEFINIŠE KO SU ALTERNATIVE" I DA JE "ZAROBLJENIK TEŠKIH ZABLUDA"
Đukanović: „Lako ću izaći na kraj sa bratom Abazom – slugom velikosrpstva“ (VIDEO)
„To što on, najmanji među njima, očekuje je Diznilend. Bilo bi mu dobro da se probudi iz sna“, kazao je Đukanović o Abazoviću, te istakao da nakon dvije godine nove vlasti „nema optužnica protiv bilo koga iz DPS“

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je prokomentarisao izjavu premijera Dritana Abazovića da je „vidio leđa“ ozbiljnijim protivnicima.
„Sjetićete se da je određena varijacija poruke bila i slogan opozicije na izborima 2016. godine. Tada je bilo ‘Mi ili on’. Prilično glupavo i pretenciozno sročen slogan i znate epilog. Oni su izgubili. Manje više – niko više od njih nema takvu ambiciju osim onog koji je najmanji među njima, najmanje ubjedljiv i najpretenciozniji. Nije riječ ni o nikakvom Davidu, riječ je o bratu Abazu slugi velikosrpstva. Tako da ćemo lako izaći na kraj sa tim izazovom“, poručio je Đukanović nakon učešća na 2BS Forumu u Budvi.
Abazović nema legitimitet da definiše ko su alternative, bilo bi mu dobro da se probudi iz sna
Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović nema legitimitet da definiše ko su alternative u Crnoj Gori, kazao je Đukanović.
„To pripada ljudima sa više legitimiteta, nego što ga on ima. To je moguće samo u jednom vremenu i sistemu malo poremećenih vrijednosti. Mislim da je Građanski pokret URA i Dritan Abazović već 30. avgusta 2020. godine dobio jasnu poruku. Ta poruka je 5,5 odsto podrške. To je tek nešto iznad cenzusa koji obezbjeđuje toj partiji parlamentarni status. To nipošto ne preporučuje čovjeka za najviše državne funkcije, to ga preporučuje za parlamentarno preživljavanje na marginama parlamentarn escene jedne zemlje“, kazao je Đukanović novinarima u Budvi, nakon panela na 2BS Forumu, upitan da prokomentariše jučerašnju izjavu premijera.
Abazović je juče kazao da u Crnoj Gori postoji grupa oličena u „organizovanom kriminalu i korupciji, koja deklarativno ali ne suštinski podržava EU“, rekavši da je to je „grupa oko predsjednika države“. „Imate drugu grupu koja ima nejasnu ili jasnu spoljnopoltičku odrednicu koja nije kompatibilna sa evroatlantskom putem”, naveo je Abazović, a upitan da li je Andrija Mandić alternativa je kazao da nije alternativa, ali da nije ni Đukanović, pa da zato postoji politička nestabilnost.
Đukanović je rekao da je na sceni nerealna ambicija da se sve poluge vlasti u državi preuzmu i da se zloupotrebljavaju u funkciji političkih obračuna Abazovića.
„Toi je nešto što mora biti energično spriječeno snagom institucija ove države, snagom demokratskih i proevropskih političkih partija koje budućnost zemlje vide u Evropi i sistemu vrijednosti savremene Evrope i EU“, naglasio je Đukanović.
On je rekao da bi za premijera bilo dobro „da se probudi iz sna“.
„Čini mi se da je zarobljenik tri svoje teške zablude. Prva, koju nam je uporno ponavljao, kako se očekuje aber nekog iz Vašingtona ko će ‘počistiti’ političku scenu Crne Gore i ko će mu otvoriti prostor da bude onoliko veliki koliko je zamislio da može da bude. To nije ozbiljna politika. To što on očekuje je Diznilend. To nije karakteristika ni ozbiljne državne politike kakva je crnogorska do 30. avgusta 2020, niti ozbiljne međunarodne politike. Niko se za mojih 30 godina vršenja vlasti nije pojavio ko bi sebi dao za pravo tu vrstu sugestije“, naveo je predsjednik.
Druga „zabluda“, prema riječima Đukanovića, da se može „vrtjeti“ teza o kriminalizovanom DPS-u i toj partiji kao organizovanoj kriminalnoj grupi.
„To je bila teza koja je poslužila kao faktor ujedinjenja opozicije nakon tridesetogodišnjih političkih gubitaka i poslužila je tom cilju. Došlo je do promjene vlasti. Smatram da je, bez obzira na sve štete koje je Crna Gora pretrpjela u prethodne dvije godine, korisno iskustvo da se vidi šta je alternativa dotadašnjoj vlaasti. Nakon dvije godine vidimo da nema ‘leševa iz ormara’ prethodne vlasti i nema optužnica protiv bilo kog pojedinca iz izvršne ili parlamentarne vlasti koju je predstavljala DPS. Imamo samo iluziju aktuelnog premijera i njegovih istomišljenika da bi to mogla biti mantra koja će ih održavati u statusu političke važnosti u Crnoj Gori“, rekao je Đukanović.
Danas smo, kako je rekao, pred novim izazovom – „da ustanovimo kakve su se nezakonitosti, neustavnosti, kriminal i izdaja dogodili u ove dvije godine“.
„Ubijeđen sam da su u preuveličavanju svojih rezultata u pravu samo u jednom dijelu. Mnogo će se ispostaviti više i kriminala i izdaje tokom ove dvije godine nego tokom 30 godina vršenja vlasti od strane DPS-a i nego što će se ikad dogovoditi tokom političkog života DPS-a“, kazao je Đukanović.
Treća iluzija je, kako je rekao, da smo još uvijek u vremenu medijskog monopola „na koji je aktuelni premijer navikao“, jer „očigledno ima problem“ kada se pojave mediji sa kritičkim odnosom prema njegovoj politici.
„Dakle, sa onim medijskim monopolom kojim je kriminalizovana dotadašnja vladajuća struktura i onim monopolom koji je dozvoljavao tim medijima da postanu kreatori novih političkih subjekata na crnogorskoj političkoj sceni. I tom je vremenu, na sreću Crne Gore, došao kraj. Mislim da je jako važno da se aktuleni premijer u tehničkom mandatu probudi i suoči sa ovim realnostima i prestane da očekuje ono što se nikada neće dogoditi. Ne zato da bi se spasio, mislim da se on politički nakon onog što je uradio ne može spasiti, nego mislim da je dobro da u međuvremenu ne pravi štetu za Crnu Goru. Mislim da sve ovo, uključujući i poteze koji su juče iznenadno, senzacionalno i apsolutno neodgovorno povučeni u odnosu na ANB i bezbjednosni sistem Crne Gore, su štete koje dalje doprinose institucionalnom ruiniranju Crne Gore i time ugrožavanju supstance crnogorske države i njene evropske budućnosti“, kazao je predsjednik države.
Neozbiljna i „nepametna“ odluka o smjeni Kentere
Komentarišuću smjenu Sava Kentere sa čela ANB-a, Đukanović je rekao da je neozbiljna politika koja na takav način odlučuje o čelniku jedne agencije zadužene za nacionalnu bezbjednost.
„To je i vrlo nepametno, jer se to radi u trenutku kada je Agencija krenula u jednu jako ozbiljnu akciju presijecanja špijunske mreže u Crnoj Gori, koja je radila u korist antievropske budućnosti Crne Gore. Dopadalo se to nekom ili ne, definitivno teško je pobjeći od utiska da je to urađeno sa namjerom da se dalje devastiraju institucije Crne Gore i da se prekine sa aktivnošću rada špijunske mreže koja je u Crnoj Gori instalirana od strane Rusije sa namjerom da se ugroze napori koje naša država ulaže na ostvarivanju svoje evropske budućnosti“, rekao je Đukanović.
Ocijenio je da je smjena Kentere „potez očajnika“, rekavši da je Abazović želio sebe da predstavi kao beskompromisnog zagovornika vladavine prava, a koji je zapravo „nebrojeno puta prekršio Ustav i zakone, i svakaodnevno kršio ustavnu podjelu vlasti“.
„Smatrao je da ima pravo da prisvoji bezbjednosni sektor, tužilaštvo i sudstvo, i da mu sve to posluži za obračun sa političkim neistomišljenici. Bilo da su to partije ili mediji koji mu se ne dopadaju. Pokazao je nedostatnost demokratskog kapaciteta i nepoštovanja Ustava, samim tim i neodgovoran odnos prema državi. Ovo juče je potez očajnika i to ne bi uradio niko ko je elementarno ozbiljan i politički pametan. Niko drugi od ozbiljnih ljudi na planeti neće pročitati taj potez do kao namjeru da se spašava od dalje istrage koju je pokrenuo ANB.
„Da je imao, kao što nije, dovoljno političke pameti, podržao bi aktivnosti nadležnih državnih organa, pa makar one dovele do bilo kojeg pojedinca. On je pokazao da se toga užasno plaši i da želi da presiječe tu aktivnost i da na neki način ohrabri one koji kroz špijunske ili kriminalne aktivnosti podrivaju ustavni sistem Crne Gore. Mislim da će to biti pucanj u prazno i da će ubrzati njegov tehnički kraj i da će se stvoriti uslovi za izbore i izbor vlade koja će pokušati da sanira posljedice koje su napravile posljednje dvije vlade“, naveo je Đukanović.
Božoviću ranije trebalo zabraniti ulazak, Beograd pokušao da nas ponizi
Đukanović je, komentarišući, zabranu ulaska protjeranom ambasadoru Srbije Vladimiru Božoviću, rekao da je tu priču trebalo davno završiti. Odgovornost zašto nije okončano, kako je rekao, prije svega snosi državna politika Srbije.
„Slažemo se valjda, to je azbuka diplomatije, koju definiše član 9 Bečke konvencije, da svaka država, bez objašnjenja i u svakom trenutku, može proglasiti ambasadora personom non grata. Crna Gora nije to prva uradila“, istakao je.
Kazao je da se Božović ponašao nezrelo.
„Ne samo da je nastavio da živi ovdje, to može biti svakako njegov izbor, iako je neuobičajeno nakon što vas jedna zemlja proglasi personom non grata, nego je nastavio da se lažno predstavlja i sve mu je to tolerisano iz Beograda. Niko u Beogradu se nije postarao da kroz traženje agremana za novog ambasadora uloži napor za uspostavljanje dobrih odnosa sa Crnom Gorom. Umjesto toga, nastavilo se sa inaćenjem, na nekim način sa pokušajem ponižavanja Crne Gore i to mora da završi ovako. Mislim da je to trebalo ranije da završi ovako“, poručio je Đukanović.
Nema dileme da Rusija stoji iza sajber napada
Predsjednik je, govoreći o nedavnim sajber napadima, rekao da su nadležni jasno identifikovali jednu kriminalnu sajber grupu i označili je autorom tog napada.
„Bavimo se predano posljedicama sajber nadpada i pokušavamo da zaštitimo podatke koje možemo zaštititi i što prije stavimo infrastrukturu i mrežu u funkciju“ rekao je Đukanović.
„Bavimo se predano posljedicama toga i pokušavamo da zaštitimo podatke koje možemo i da što prije stavimo mrežu u funkciju.
Ukazao je na jučerašnju izjavu zamjenika generalnog sekretara NATO-a Mirčee Džoane, koji je kazao da je, prema podacima Alijanse, Rusija iza sajber napada na Crnu Goru.
„Mi smo prošli iskustvo sa pokušajem državnog udara 2016. godine. Ta akcija je bila motivisana istim razlozima kao agresija na Ukrajinu. Rusija je već tad pokušala da spriječi Crnu Goru da uđe u NATO i nije uspjela. Bili su angažovani njeni operativci, opet je nažalost bio zloupotrijebljen Beograd, kao platforma sa koje su djelovali. Crna Gora je uspjela da se sačuva od toga i postala članica NATO-a, ali je hibridni rat protiv Crne Gore nastavljen. Nemamo nikakvu dilemu da je sve što se dešava u Crnoj Gori, uključujući posljednji sajber napad, dio državno-političkog repertoara koji Rusija preduzima protiv Crne Gore i drugih zapadno-balkanskih država, u namjeri da osujeti njihovu evropsku i evroatlantsku budućnost“, zaključio je Đukanović.
POLITIKA
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.
„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.
Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.
„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.
Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.
Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.
“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.
Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.
„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.
U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.
„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.
To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.
„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.
Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.
Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.
„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.
Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.
Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.
Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.
Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti
Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).
„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.
Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.
Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.
„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.
Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.
U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.
POLITIKA
Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.
Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.
Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.
Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.
- HRONIKA3 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO2 дана ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- DRUŠTVO3 дана ranije
Dijaspora u Luksemburgu večeras organizuje proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore
- EKONOMIJA2 дана ranije
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
- POLITIKA1 дан ranije
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
- HRONIKA1 дан ranije
Za vikend uhapšeno 80 vozača: Vozili pijani, drogirani, počinjeni i drugi teži prekršaji