POLITIKA
KAZAO JE DA ABAZOVIĆ "NEMA LEGITIMITET DA DEFINIŠE KO SU ALTERNATIVE" I DA JE "ZAROBLJENIK TEŠKIH ZABLUDA"
Đukanović: „Lako ću izaći na kraj sa bratom Abazom – slugom velikosrpstva“ (VIDEO)
„To što on, najmanji među njima, očekuje je Diznilend. Bilo bi mu dobro da se probudi iz sna“, kazao je Đukanović o Abazoviću, te istakao da nakon dvije godine nove vlasti „nema optužnica protiv bilo koga iz DPS“

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je prokomentarisao izjavu premijera Dritana Abazovića da je „vidio leđa“ ozbiljnijim protivnicima.
„Sjetićete se da je određena varijacija poruke bila i slogan opozicije na izborima 2016. godine. Tada je bilo ‘Mi ili on’. Prilično glupavo i pretenciozno sročen slogan i znate epilog. Oni su izgubili. Manje više – niko više od njih nema takvu ambiciju osim onog koji je najmanji među njima, najmanje ubjedljiv i najpretenciozniji. Nije riječ ni o nikakvom Davidu, riječ je o bratu Abazu slugi velikosrpstva. Tako da ćemo lako izaći na kraj sa tim izazovom“, poručio je Đukanović nakon učešća na 2BS Forumu u Budvi.
Abazović nema legitimitet da definiše ko su alternative, bilo bi mu dobro da se probudi iz sna
Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović nema legitimitet da definiše ko su alternative u Crnoj Gori, kazao je Đukanović.
„To pripada ljudima sa više legitimiteta, nego što ga on ima. To je moguće samo u jednom vremenu i sistemu malo poremećenih vrijednosti. Mislim da je Građanski pokret URA i Dritan Abazović već 30. avgusta 2020. godine dobio jasnu poruku. Ta poruka je 5,5 odsto podrške. To je tek nešto iznad cenzusa koji obezbjeđuje toj partiji parlamentarni status. To nipošto ne preporučuje čovjeka za najviše državne funkcije, to ga preporučuje za parlamentarno preživljavanje na marginama parlamentarn escene jedne zemlje“, kazao je Đukanović novinarima u Budvi, nakon panela na 2BS Forumu, upitan da prokomentariše jučerašnju izjavu premijera.
Abazović je juče kazao da u Crnoj Gori postoji grupa oličena u „organizovanom kriminalu i korupciji, koja deklarativno ali ne suštinski podržava EU“, rekavši da je to je „grupa oko predsjednika države“. „Imate drugu grupu koja ima nejasnu ili jasnu spoljnopoltičku odrednicu koja nije kompatibilna sa evroatlantskom putem”, naveo je Abazović, a upitan da li je Andrija Mandić alternativa je kazao da nije alternativa, ali da nije ni Đukanović, pa da zato postoji politička nestabilnost.
Đukanović je rekao da je na sceni nerealna ambicija da se sve poluge vlasti u državi preuzmu i da se zloupotrebljavaju u funkciji političkih obračuna Abazovića.
„Toi je nešto što mora biti energično spriječeno snagom institucija ove države, snagom demokratskih i proevropskih političkih partija koje budućnost zemlje vide u Evropi i sistemu vrijednosti savremene Evrope i EU“, naglasio je Đukanović.
On je rekao da bi za premijera bilo dobro „da se probudi iz sna“.
„Čini mi se da je zarobljenik tri svoje teške zablude. Prva, koju nam je uporno ponavljao, kako se očekuje aber nekog iz Vašingtona ko će ‘počistiti’ političku scenu Crne Gore i ko će mu otvoriti prostor da bude onoliko veliki koliko je zamislio da može da bude. To nije ozbiljna politika. To što on očekuje je Diznilend. To nije karakteristika ni ozbiljne državne politike kakva je crnogorska do 30. avgusta 2020, niti ozbiljne međunarodne politike. Niko se za mojih 30 godina vršenja vlasti nije pojavio ko bi sebi dao za pravo tu vrstu sugestije“, naveo je predsjednik.
Druga „zabluda“, prema riječima Đukanovića, da se može „vrtjeti“ teza o kriminalizovanom DPS-u i toj partiji kao organizovanoj kriminalnoj grupi.
„To je bila teza koja je poslužila kao faktor ujedinjenja opozicije nakon tridesetogodišnjih političkih gubitaka i poslužila je tom cilju. Došlo je do promjene vlasti. Smatram da je, bez obzira na sve štete koje je Crna Gora pretrpjela u prethodne dvije godine, korisno iskustvo da se vidi šta je alternativa dotadašnjoj vlaasti. Nakon dvije godine vidimo da nema ‘leševa iz ormara’ prethodne vlasti i nema optužnica protiv bilo kog pojedinca iz izvršne ili parlamentarne vlasti koju je predstavljala DPS. Imamo samo iluziju aktuelnog premijera i njegovih istomišljenika da bi to mogla biti mantra koja će ih održavati u statusu političke važnosti u Crnoj Gori“, rekao je Đukanović.
Danas smo, kako je rekao, pred novim izazovom – „da ustanovimo kakve su se nezakonitosti, neustavnosti, kriminal i izdaja dogodili u ove dvije godine“.
„Ubijeđen sam da su u preuveličavanju svojih rezultata u pravu samo u jednom dijelu. Mnogo će se ispostaviti više i kriminala i izdaje tokom ove dvije godine nego tokom 30 godina vršenja vlasti od strane DPS-a i nego što će se ikad dogovoditi tokom političkog života DPS-a“, kazao je Đukanović.
Treća iluzija je, kako je rekao, da smo još uvijek u vremenu medijskog monopola „na koji je aktuelni premijer navikao“, jer „očigledno ima problem“ kada se pojave mediji sa kritičkim odnosom prema njegovoj politici.
„Dakle, sa onim medijskim monopolom kojim je kriminalizovana dotadašnja vladajuća struktura i onim monopolom koji je dozvoljavao tim medijima da postanu kreatori novih političkih subjekata na crnogorskoj političkoj sceni. I tom je vremenu, na sreću Crne Gore, došao kraj. Mislim da je jako važno da se aktuleni premijer u tehničkom mandatu probudi i suoči sa ovim realnostima i prestane da očekuje ono što se nikada neće dogoditi. Ne zato da bi se spasio, mislim da se on politički nakon onog što je uradio ne može spasiti, nego mislim da je dobro da u međuvremenu ne pravi štetu za Crnu Goru. Mislim da sve ovo, uključujući i poteze koji su juče iznenadno, senzacionalno i apsolutno neodgovorno povučeni u odnosu na ANB i bezbjednosni sistem Crne Gore, su štete koje dalje doprinose institucionalnom ruiniranju Crne Gore i time ugrožavanju supstance crnogorske države i njene evropske budućnosti“, kazao je predsjednik države.
Neozbiljna i „nepametna“ odluka o smjeni Kentere
Komentarišuću smjenu Sava Kentere sa čela ANB-a, Đukanović je rekao da je neozbiljna politika koja na takav način odlučuje o čelniku jedne agencije zadužene za nacionalnu bezbjednost.
„To je i vrlo nepametno, jer se to radi u trenutku kada je Agencija krenula u jednu jako ozbiljnu akciju presijecanja špijunske mreže u Crnoj Gori, koja je radila u korist antievropske budućnosti Crne Gore. Dopadalo se to nekom ili ne, definitivno teško je pobjeći od utiska da je to urađeno sa namjerom da se dalje devastiraju institucije Crne Gore i da se prekine sa aktivnošću rada špijunske mreže koja je u Crnoj Gori instalirana od strane Rusije sa namjerom da se ugroze napori koje naša država ulaže na ostvarivanju svoje evropske budućnosti“, rekao je Đukanović.
Ocijenio je da je smjena Kentere „potez očajnika“, rekavši da je Abazović želio sebe da predstavi kao beskompromisnog zagovornika vladavine prava, a koji je zapravo „nebrojeno puta prekršio Ustav i zakone, i svakaodnevno kršio ustavnu podjelu vlasti“.
„Smatrao je da ima pravo da prisvoji bezbjednosni sektor, tužilaštvo i sudstvo, i da mu sve to posluži za obračun sa političkim neistomišljenici. Bilo da su to partije ili mediji koji mu se ne dopadaju. Pokazao je nedostatnost demokratskog kapaciteta i nepoštovanja Ustava, samim tim i neodgovoran odnos prema državi. Ovo juče je potez očajnika i to ne bi uradio niko ko je elementarno ozbiljan i politički pametan. Niko drugi od ozbiljnih ljudi na planeti neće pročitati taj potez do kao namjeru da se spašava od dalje istrage koju je pokrenuo ANB.
„Da je imao, kao što nije, dovoljno političke pameti, podržao bi aktivnosti nadležnih državnih organa, pa makar one dovele do bilo kojeg pojedinca. On je pokazao da se toga užasno plaši i da želi da presiječe tu aktivnost i da na neki način ohrabri one koji kroz špijunske ili kriminalne aktivnosti podrivaju ustavni sistem Crne Gore. Mislim da će to biti pucanj u prazno i da će ubrzati njegov tehnički kraj i da će se stvoriti uslovi za izbore i izbor vlade koja će pokušati da sanira posljedice koje su napravile posljednje dvije vlade“, naveo je Đukanović.
Božoviću ranije trebalo zabraniti ulazak, Beograd pokušao da nas ponizi
Đukanović je, komentarišući, zabranu ulaska protjeranom ambasadoru Srbije Vladimiru Božoviću, rekao da je tu priču trebalo davno završiti. Odgovornost zašto nije okončano, kako je rekao, prije svega snosi državna politika Srbije.
„Slažemo se valjda, to je azbuka diplomatije, koju definiše član 9 Bečke konvencije, da svaka država, bez objašnjenja i u svakom trenutku, može proglasiti ambasadora personom non grata. Crna Gora nije to prva uradila“, istakao je.
Kazao je da se Božović ponašao nezrelo.
„Ne samo da je nastavio da živi ovdje, to može biti svakako njegov izbor, iako je neuobičajeno nakon što vas jedna zemlja proglasi personom non grata, nego je nastavio da se lažno predstavlja i sve mu je to tolerisano iz Beograda. Niko u Beogradu se nije postarao da kroz traženje agremana za novog ambasadora uloži napor za uspostavljanje dobrih odnosa sa Crnom Gorom. Umjesto toga, nastavilo se sa inaćenjem, na nekim način sa pokušajem ponižavanja Crne Gore i to mora da završi ovako. Mislim da je to trebalo ranije da završi ovako“, poručio je Đukanović.
Nema dileme da Rusija stoji iza sajber napada
Predsjednik je, govoreći o nedavnim sajber napadima, rekao da su nadležni jasno identifikovali jednu kriminalnu sajber grupu i označili je autorom tog napada.
„Bavimo se predano posljedicama sajber nadpada i pokušavamo da zaštitimo podatke koje možemo zaštititi i što prije stavimo infrastrukturu i mrežu u funkciju“ rekao je Đukanović.
„Bavimo se predano posljedicama toga i pokušavamo da zaštitimo podatke koje možemo i da što prije stavimo mrežu u funkciju.
Ukazao je na jučerašnju izjavu zamjenika generalnog sekretara NATO-a Mirčee Džoane, koji je kazao da je, prema podacima Alijanse, Rusija iza sajber napada na Crnu Goru.
„Mi smo prošli iskustvo sa pokušajem državnog udara 2016. godine. Ta akcija je bila motivisana istim razlozima kao agresija na Ukrajinu. Rusija je već tad pokušala da spriječi Crnu Goru da uđe u NATO i nije uspjela. Bili su angažovani njeni operativci, opet je nažalost bio zloupotrijebljen Beograd, kao platforma sa koje su djelovali. Crna Gora je uspjela da se sačuva od toga i postala članica NATO-a, ali je hibridni rat protiv Crne Gore nastavljen. Nemamo nikakvu dilemu da je sve što se dešava u Crnoj Gori, uključujući posljednji sajber napad, dio državno-političkog repertoara koji Rusija preduzima protiv Crne Gore i drugih zapadno-balkanskih država, u namjeri da osujeti njihovu evropsku i evroatlantsku budućnost“, zaključio je Đukanović.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
POLITIKA
DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu
„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.
„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.
Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.
„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.
„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
DRUŠTVO3 дана ranijeDječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju














