Connect with us

POLITIKA

KAZAO JE DA ABAZOVIĆ "NEMA LEGITIMITET DA DEFINIŠE KO SU ALTERNATIVE" I DA JE "ZAROBLJENIK TEŠKIH ZABLUDA"

Đukanović: „Lako ću izaći na kraj sa bratom Abazom – slugom velikosrpstva“ (VIDEO)

„To što on, najmanji među njima, očekuje je Diznilend. Bilo bi mu dobro da se probudi iz sna“, kazao je Đukanović o Abazoviću, te istakao da nakon dvije godine nove vlasti „nema optužnica protiv bilo koga iz DPS“

Foto: Screenshot

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je prokomentarisao izjavu premijera Dritana Abazovića da je „vidio leđa“ ozbiljnijim protivnicima.

„Sjetićete se da je određena varijacija poruke bila i slogan opozicije na izborima 2016. godine. Tada je bilo ‘Mi ili on’. Prilično glupavo i pretenciozno sročen slogan i znate epilog. Oni su izgubili. Manje više – niko više od njih nema takvu ambiciju osim onog koji je najmanji među njima, najmanje ubjedljiv i najpretenciozniji. Nije riječ ni o nikakvom Davidu, riječ je o bratu Abazu slugi velikosrpstva. Tako da ćemo lako izaći na kraj sa tim izazovom“, poručio je Đukanović nakon učešća na 2BS Forumu u Budvi.

Abazović nema legitimitet da definiše ko su alternative, bilo bi mu dobro da se probudi iz sna

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović nema legitimitet da definiše ko su alternative u Crnoj Gori, kazao je Đukanović.

„To pripada ljudima sa više legitimiteta, nego što ga on ima. To je moguće samo u jednom vremenu i sistemu malo poremećenih vrijednosti. Mislim da je Građanski pokret URA i Dritan Abazović već 30. avgusta 2020. godine dobio jasnu poruku. Ta poruka je 5,5 odsto podrške. To je tek nešto iznad cenzusa koji obezbjeđuje toj partiji parlamentarni status. To nipošto ne preporučuje čovjeka za najviše državne funkcije, to ga preporučuje za parlamentarno preživljavanje na marginama parlamentarn escene jedne zemlje“, kazao je Đukanović novinarima u Budvi, nakon panela na 2BS Forumu, upitan da prokomentariše jučerašnju izjavu premijera.

Abazović je juče kazao da u Crnoj Gori postoji grupa oličena u „organizovanom kriminalu i korupciji, koja deklarativno ali ne suštinski podržava EU“, rekavši da je to je „grupa oko predsjednika države“. „Imate drugu grupu koja ima nejasnu ili jasnu spoljnopoltičku odrednicu koja nije kompatibilna sa evroatlantskom putem”, naveo je Abazović, a upitan da li je Andrija Mandić alternativa je kazao da nije alternativa, ali da nije ni Đukanović, pa da zato postoji politička nestabilnost.

Đukanović je rekao da je na sceni nerealna ambicija da se sve poluge vlasti u državi preuzmu i da se zloupotrebljavaju u funkciji političkih obračuna Abazovića.

„Toi je nešto što mora biti energično spriječeno snagom institucija ove države, snagom demokratskih i proevropskih političkih partija koje budućnost zemlje vide u Evropi i sistemu vrijednosti savremene Evrope i EU“, naglasio je Đukanović.

On je rekao da bi za premijera bilo dobro „da se probudi iz sna“.

„Čini mi se da je zarobljenik tri svoje teške zablude. Prva, koju nam je uporno ponavljao, kako se očekuje aber nekog iz Vašingtona ko će ‘počistiti’ političku scenu Crne Gore i ko će mu otvoriti prostor da bude onoliko veliki koliko je zamislio da može da bude. To nije ozbiljna politika. To što on očekuje je Diznilend. To nije karakteristika ni ozbiljne državne politike kakva je crnogorska do 30. avgusta 2020, niti ozbiljne međunarodne politike. Niko se za mojih 30 godina vršenja vlasti nije pojavio ko bi sebi dao za pravo tu vrstu sugestije“, naveo je predsjednik.

Druga „zabluda“, prema riječima Đukanovića, da se može „vrtjeti“ teza o kriminalizovanom DPS-u i toj partiji kao organizovanoj kriminalnoj grupi.

„To je bila teza koja je poslužila kao faktor ujedinjenja opozicije nakon tridesetogodišnjih političkih gubitaka i poslužila je tom cilju. Došlo je do promjene vlasti. Smatram da je, bez obzira na sve štete koje je Crna Gora pretrpjela u prethodne dvije godine, korisno iskustvo da se vidi šta je alternativa dotadašnjoj vlaasti. Nakon dvije godine vidimo da nema ‘leševa iz ormara’ prethodne vlasti i nema optužnica protiv bilo kog pojedinca iz izvršne ili parlamentarne vlasti koju je predstavljala DPS. Imamo samo iluziju aktuelnog premijera i njegovih istomišljenika da bi to mogla biti mantra koja će ih održavati u statusu političke važnosti u Crnoj Gori“, rekao je Đukanović.

Danas smo, kako je rekao, pred novim izazovom – „da ustanovimo kakve su se nezakonitosti, neustavnosti, kriminal i izdaja dogodili u ove dvije godine“.

„Ubijeđen sam da su u preuveličavanju svojih rezultata u pravu samo u jednom dijelu. Mnogo će se ispostaviti više i kriminala i izdaje tokom ove dvije godine nego tokom 30 godina vršenja vlasti od strane DPS-a i nego što će se ikad dogovoditi tokom političkog života DPS-a“, kazao je Đukanović.

Treća iluzija je, kako je rekao, da smo još uvijek u vremenu medijskog monopola „na koji je aktuelni premijer navikao“, jer „očigledno ima problem“ kada se pojave mediji sa kritičkim odnosom prema njegovoj politici.

„Dakle, sa onim medijskim monopolom kojim je kriminalizovana dotadašnja vladajuća struktura i onim monopolom koji je dozvoljavao tim medijima da postanu kreatori novih političkih subjekata na crnogorskoj političkoj sceni. I tom je vremenu, na sreću Crne Gore, došao kraj. Mislim da je jako važno da se aktuleni premijer u tehničkom mandatu probudi i suoči sa ovim realnostima i prestane da očekuje ono što se nikada neće dogoditi. Ne zato da bi se spasio, mislim da se on politički nakon onog što je uradio ne može spasiti, nego mislim da je dobro da u međuvremenu ne pravi štetu za Crnu Goru. Mislim da sve ovo, uključujući i poteze koji su juče iznenadno, senzacionalno i apsolutno neodgovorno povučeni u odnosu na ANB i bezbjednosni sistem Crne Gore, su štete koje dalje doprinose institucionalnom ruiniranju Crne Gore i time ugrožavanju supstance crnogorske države i njene evropske budućnosti“, kazao je predsjednik države.

Neozbiljna i „nepametna“ odluka o smjeni Kentere

Komentarišuću smjenu Sava Kentere sa čela ANB-a, Đukanović je rekao da je neozbiljna politika koja na takav način odlučuje o čelniku jedne agencije zadužene za nacionalnu bezbjednost.

„To je i vrlo nepametno, jer se to radi u trenutku kada je Agencija krenula u jednu jako ozbiljnu akciju presijecanja špijunske mreže u Crnoj Gori, koja je radila u korist antievropske budućnosti Crne Gore. Dopadalo se to nekom ili ne, definitivno teško je pobjeći od utiska da je to urađeno sa namjerom da se dalje devastiraju institucije Crne Gore i da se prekine sa aktivnošću rada špijunske mreže koja je u Crnoj Gori instalirana od strane Rusije sa namjerom da se ugroze napori koje naša država ulaže na ostvarivanju svoje evropske budućnosti“, rekao je Đukanović.

Ocijenio je da je smjena Kentere „potez očajnika“, rekavši da je Abazović želio sebe da predstavi kao beskompromisnog zagovornika vladavine prava, a koji je zapravo „nebrojeno puta prekršio Ustav i zakone, i svakaodnevno kršio ustavnu podjelu vlasti“.

„Smatrao je da ima pravo da prisvoji bezbjednosni sektor, tužilaštvo i sudstvo, i da mu sve to posluži za obračun sa političkim neistomišljenici. Bilo da su to partije ili mediji koji mu se ne dopadaju. Pokazao je nedostatnost demokratskog kapaciteta i nepoštovanja Ustava, samim tim i neodgovoran odnos prema državi. Ovo juče je potez očajnika i to ne bi uradio niko ko je elementarno ozbiljan i politički pametan. Niko drugi od ozbiljnih ljudi na planeti neće pročitati taj potez do kao namjeru da se spašava od dalje istrage koju je pokrenuo ANB.

„Da je imao, kao što nije, dovoljno političke pameti, podržao bi aktivnosti nadležnih državnih organa, pa makar one dovele do bilo kojeg pojedinca. On je pokazao da se toga užasno plaši i da želi da presiječe tu aktivnost i da na neki način ohrabri one koji kroz špijunske ili kriminalne aktivnosti podrivaju ustavni sistem Crne Gore. Mislim da će to biti pucanj u prazno i da će ubrzati njegov tehnički kraj i da će se stvoriti uslovi za izbore i izbor vlade koja će pokušati da sanira posljedice koje su napravile posljednje dvije vlade“, naveo je Đukanović.

Božoviću ranije trebalo zabraniti ulazak, Beograd pokušao da nas ponizi

Đukanović je, komentarišući, zabranu ulaska protjeranom ambasadoru Srbije Vladimiru Božoviću, rekao da je tu priču trebalo davno završiti. Odgovornost zašto nije okončano, kako je rekao, prije svega snosi državna politika Srbije.

„Slažemo se valjda, to je azbuka diplomatije, koju definiše član 9 Bečke konvencije, da svaka država, bez objašnjenja i u svakom trenutku, može proglasiti ambasadora personom non grata. Crna Gora nije to prva uradila“, istakao je.

Kazao je da se Božović ponašao nezrelo.

„Ne samo da je nastavio da živi ovdje, to može biti svakako njegov izbor, iako je neuobičajeno nakon što vas jedna zemlja proglasi personom non grata, nego je nastavio da se lažno predstavlja i sve mu je to tolerisano iz Beograda. Niko u Beogradu se nije postarao da kroz traženje agremana za novog ambasadora uloži napor za uspostavljanje dobrih odnosa sa Crnom Gorom. Umjesto toga, nastavilo se sa inaćenjem, na nekim način sa pokušajem ponižavanja Crne Gore i to mora da završi ovako. Mislim da je to trebalo ranije da završi ovako“, poručio je Đukanović.

Nema dileme da Rusija stoji iza sajber napada

Predsjednik je, govoreći o nedavnim sajber napadima, rekao da su nadležni jasno identifikovali jednu kriminalnu sajber grupu i označili je autorom tog napada.

„Bavimo se predano posljedicama sajber nadpada i pokušavamo da zaštitimo podatke koje možemo zaštititi i što prije stavimo infrastrukturu i mrežu u funkciju“ rekao je Đukanović.

„Bavimo se predano posljedicama toga i pokušavamo da zaštitimo podatke koje možemo i da što prije stavimo mrežu u funkciju.

Ukazao je na jučerašnju izjavu zamjenika generalnog sekretara NATO-a Mirčee Džoane, koji je kazao da je, prema podacima Alijanse, Rusija iza sajber napada na Crnu Goru.

„Mi smo prošli iskustvo sa pokušajem državnog udara 2016. godine. Ta akcija je bila motivisana istim razlozima kao agresija na Ukrajinu. Rusija je već tad pokušala da spriječi Crnu Goru da uđe u NATO i nije uspjela. Bili su angažovani njeni operativci, opet je nažalost bio zloupotrijebljen Beograd, kao platforma sa koje su djelovali. Crna Gora je uspjela da se sačuva od toga i postala članica NATO-a, ali je hibridni rat protiv Crne Gore nastavljen. Nemamo nikakvu dilemu da je sve što se dešava u Crnoj Gori, uključujući posljednji sajber napad, dio državno-političkog repertoara koji Rusija preduzima protiv Crne Gore i drugih zapadno-balkanskih država, u namjeri da osujeti njihovu evropsku i evroatlantsku budućnost“, zaključio je Đukanović.

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Bešić objavio istraživanje: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto podrške, DPS ima 19 odsto, Mandićev NSD 10,1 odsto…

Prema rezultatima istraživanja, DNP ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, GP URA 7,9 odsto, Evropski savez 7,1 odsto, Bošnjačka stranka bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora ima 5,3 odsto

21.10.2026. 15:46

Autor

Pokret Evropa sad (PES) ima najveću podršku među opredijeljenim biračima u Crnoj Gori, sa 24,6 odsto, dok je Demokratska partija socijalista (DPS) na drugom mjestu sa 19 odsto, pokazuju rezultati istraživanja „Politički barometar Crne Gore“, koje je u oktobru sprovela Spektrum analitika koju vodi Miloš Bešić.

Razlika između dvije partije iznosi 5,6 procentnih poena, dok je na trećem mjestu Nova srpska demokratija (NOVA) sa 10,1 odsto podrške, prenosi RTCG.

Prema rezultatima istraživanja, Demokratska narodna partija (DNP) ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, Građanski pokret URA 7,9 odsto, a Evropski savez (ES) 7,1 odsto.

Bošnjačka stranka (BS) bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora (DCG) ima 5,3 odsto.

Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.020 punoljetnih građana Crne Gore, u periodu od 10. do 19. oktobra 2026. godine.

Kako je navedeno u metodologiji, korišćen je dvostruko stratifikovani uzorak, uz slučajni izbor ispitanika u popisnim krugovima.

Istraživanje pod nazivom „Politički barometar Crne Gore – Trendovi, rejting partija i strateški profili birača“ obuhvata analizu političkih trendova i podrške partijama.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici

„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore

19.10.2026. 09:48

Autor

Izvor: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.

„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.

Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.

„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.

Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“

„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.


Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.

„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“

Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.

„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.

„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“

„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“

„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.


„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“


Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.

„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.

Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“

„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“

Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“

„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“

„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.

Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.

„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.

„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU

U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“

14.10.2026. 22:18

Autor

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.

Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.

Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,

očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,

kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,

kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.

Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.

Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.

Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.

Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.

„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.

Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.

(MINA)

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije