Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK SMATRA DA SU "VANREDNI IZBORI U NAJBOLJEM INTERESU VEĆINE GRAĐANA CRNE GORE"

Đukanović odbio da Lekić bude mandatar: Traži vanredne izbore

Đukanović dao predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore i odbio predlog da Miodrag Lekić bude mandatar za sastav nove Vlade

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dao je predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine i odbio predlog da Miodrag Lekić bude novi mandatar.

Saopštenje prenosimo integralno:

SKUPŠTINA CRNE GORE

– Gospođi Danijeli Đurović, predsjednici

Na osnovu člana 84 stav 2 i 4 Ustava Crne Gore (Službeni list Crne Gore, br. 1/07, 38/13), podnosim

za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore.

O b r a z l o ž e nj e

Saglasno članu 95 tačka 5 Ustava Crne Gore, konsultacije o mandataru za sastav Vlade sa predstavnicima parlamentarnih partija, odnosno koalicija zastupljenih u Skupštini Crne Gore, obavio sam 15. i 16. septembra ove godine. Razgovore sam imao sa:

potpredsjednikom Demokratske partije socijalista (DPS) Jevtom Erakovićem, generalnim sekretarom Aleksandrom Bogdanovićem i šefom kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Danijelom Živkovićem,

predsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Raškom Konjevićem i njegovim zamjenikom Borislavom Banovićem,

potpredsjednikom Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Borisom Mugošom i generalnim sekretarom Milošem Čelanovićem,

predsjednikom Bošnjačke stranke (BS) Ervinom Ibrahimovićem i potpredsjednikom Damirom Gutićem,

predsjednikom Albanske alternative (AA) Nikom Đeljošajem,

predsjednikom Force Genci Nimanbeguom,

predsjednikom Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmedom Zenkom,

predsjednikom Demokratske partije (DP) Fatmirom Đekom i

predsjednikom Liberalne partije (LP) Andrijom Popovićem i Generalnim sekretarom Esadom Šainovićem.

Pozivu se nijesu odazvali predstavnici Demokratskog fronta (DF), Demokratske Crne Gore (DEM), Socijalističke narodne partije (SNP) i Građanskog pokreta URA.

Predlog da se mandat za sastav Vlade povjeri gospodinu Miodragu Lekiću, koji mi je juče u ime partija koje su osvojile većinu mandata na izborima 2020. godine uputio gospodin Andrija Mandić nijesam mogao da prihvatim, jer smatram da se za to nijesu stekli svi neophodni uslovi. Javnost je od strane pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog predloga obaviještena da je on dobio samo verbalnu podršku, i da potpise podrške nijesu dali poslanici URA, SNP i CIVIS. Podsjećam da su prilikom određivanja mandatara za sastav 42. Vlade (Zdravko Krivokapić) predstavnici tri pobjedničke koalicije („Za budućnost Crne Gore, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“) učestvovali u konsultativnom procesu i priložili potpise podrške većine od 41 poslanika. Takođe, prilikom određivanja mandatara za sastav 43. Vlade (Dritan Abazović) politički lideri većine od 46 poslanika su učestvovali na konsultacijama kod Predsjednika države i nedvosmisleno najavili podršku izboru Vlade, što je do u nijansu potvrđeno na sjednici Parlamenta. Jedino ovog puta lideri koalicije koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije. Nijesu priložili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije.

Dakle, nijesam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu. Posebno na bezbjednosnom, imajući u vidu aktuelnu krizu u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja ima nesumnjive implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana.

Suprotno, smatram da ne postoji politička saglasnost o formiranju Vlade (o čemu svjedoči i saopštenje Građanskog pokreta URA, jednog od konstituenata navodne većine, s jučerašnje sjednice Predsjedništva), što doživljavam kao namjeru da se dalje troši vrijeme u kojem bi se nastavili pregovori o diobi resora u Vladi i „mjesta po dubini“, dok bi za to vrijeme država dodatno bila urušavana.

Na osnovu navedenog, razgovora koje sam obavio, činjenice da su predstavnici partija koje sam naveo ignorisali poziv za konsultacije, i neubjedljivog predloga koji sam dobio, a koji je javno doveden u pitanje i od strane pojedinih predstavnika stranaka koje tvrde da imaju većinu, obavještavam Vas da je konsultativni proces jasno pokazao da nema osnova da se u Ustavom predviđenom roku predloži mandatar koji bi obezbijedio podršku u Skupštini Crne Gore za sastav 44. Vlade Crne Gore.

Stoga, saglasno ustavnim ovlašćenjima, podnosim Predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore.

Smatram da je to najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji, i da je u najboljem interesu svih građana Crne Gore, jer se time otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što kraćem roku, što će omogućiti izbor Vlade koja će djelovati u punom kapacitetu. Regionalni i globalni kontekst, kao i političko-bezbjednosni izazovi, ekonomski i finansijski problemi sa kojima je suočena Crna Gora, posebno u energetskom sektoru, zdravstvu i drugim oblastima, zahtijevaju kompetentnu, odgovornu i efikasnu Vladu koja će danonoćno biti posvećena njihovom rješavanju.

Vjerujem da se do takve Vlade može doći jedino odlukom građana na izborima.

Polazeći od navedenog, na osnovu člana 90 stav 4 Ustava Crne Gore i člana 128 stav 5 Poslovnika Skupštine Crne Gore, koristim ustavnu mogućnost i podnosim zahtjev za sazivanje Skupštine Crne Gore 27. saziva na sjednicu Jedanaestog vanrednog zasijedanja u 2022. godini, na kojoj će tačka dnevnog reda biti Predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine.

Koristim priliku da podsjetim da je pred svim parlamentarnim partijama i Skupštinom Crne Gore obaveza da se u najkraćem roku izvrši izbor članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, i tako prevaziđe institucionalna kriza u pravosudnom sistemu, što je na liniji ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24 i dostizanja željene dinamike u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.

Podgorica, 20.9.2022. godine

Milo Đukanović

POLITIKA

Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“

Ibrahimović, Foto: Vlada Crne Gore

Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.

„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.

„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.

Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:

„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin

„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Foto: Screenshot/RTCG

Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.

Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.

„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.

Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.

„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.

Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.

Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.

„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću

Foto: Screenshot

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.

Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.

Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.

„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.

Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.

„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.

Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije