Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK SMATRA DA SU "VANREDNI IZBORI U NAJBOLJEM INTERESU VEĆINE GRAĐANA CRNE GORE"

Đukanović odbio da Lekić bude mandatar: Traži vanredne izbore

Đukanović dao predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore i odbio predlog da Miodrag Lekić bude mandatar za sastav nove Vlade

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dao je predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine i odbio predlog da Miodrag Lekić bude novi mandatar.

Saopštenje prenosimo integralno:

SKUPŠTINA CRNE GORE

– Gospođi Danijeli Đurović, predsjednici

Na osnovu člana 84 stav 2 i 4 Ustava Crne Gore (Službeni list Crne Gore, br. 1/07, 38/13), podnosim

za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore.

O b r a z l o ž e nj e

Saglasno članu 95 tačka 5 Ustava Crne Gore, konsultacije o mandataru za sastav Vlade sa predstavnicima parlamentarnih partija, odnosno koalicija zastupljenih u Skupštini Crne Gore, obavio sam 15. i 16. septembra ove godine. Razgovore sam imao sa:

potpredsjednikom Demokratske partije socijalista (DPS) Jevtom Erakovićem, generalnim sekretarom Aleksandrom Bogdanovićem i šefom kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Danijelom Živkovićem,

predsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Raškom Konjevićem i njegovim zamjenikom Borislavom Banovićem,

potpredsjednikom Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Borisom Mugošom i generalnim sekretarom Milošem Čelanovićem,

predsjednikom Bošnjačke stranke (BS) Ervinom Ibrahimovićem i potpredsjednikom Damirom Gutićem,

predsjednikom Albanske alternative (AA) Nikom Đeljošajem,

predsjednikom Force Genci Nimanbeguom,

predsjednikom Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmedom Zenkom,

predsjednikom Demokratske partije (DP) Fatmirom Đekom i

predsjednikom Liberalne partije (LP) Andrijom Popovićem i Generalnim sekretarom Esadom Šainovićem.

Pozivu se nijesu odazvali predstavnici Demokratskog fronta (DF), Demokratske Crne Gore (DEM), Socijalističke narodne partije (SNP) i Građanskog pokreta URA.

Predlog da se mandat za sastav Vlade povjeri gospodinu Miodragu Lekiću, koji mi je juče u ime partija koje su osvojile većinu mandata na izborima 2020. godine uputio gospodin Andrija Mandić nijesam mogao da prihvatim, jer smatram da se za to nijesu stekli svi neophodni uslovi. Javnost je od strane pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog predloga obaviještena da je on dobio samo verbalnu podršku, i da potpise podrške nijesu dali poslanici URA, SNP i CIVIS. Podsjećam da su prilikom određivanja mandatara za sastav 42. Vlade (Zdravko Krivokapić) predstavnici tri pobjedničke koalicije („Za budućnost Crne Gore, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“) učestvovali u konsultativnom procesu i priložili potpise podrške većine od 41 poslanika. Takođe, prilikom određivanja mandatara za sastav 43. Vlade (Dritan Abazović) politički lideri većine od 46 poslanika su učestvovali na konsultacijama kod Predsjednika države i nedvosmisleno najavili podršku izboru Vlade, što je do u nijansu potvrđeno na sjednici Parlamenta. Jedino ovog puta lideri koalicije koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije. Nijesu priložili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije.

Dakle, nijesam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu. Posebno na bezbjednosnom, imajući u vidu aktuelnu krizu u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja ima nesumnjive implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana.

Suprotno, smatram da ne postoji politička saglasnost o formiranju Vlade (o čemu svjedoči i saopštenje Građanskog pokreta URA, jednog od konstituenata navodne većine, s jučerašnje sjednice Predsjedništva), što doživljavam kao namjeru da se dalje troši vrijeme u kojem bi se nastavili pregovori o diobi resora u Vladi i „mjesta po dubini“, dok bi za to vrijeme država dodatno bila urušavana.

Na osnovu navedenog, razgovora koje sam obavio, činjenice da su predstavnici partija koje sam naveo ignorisali poziv za konsultacije, i neubjedljivog predloga koji sam dobio, a koji je javno doveden u pitanje i od strane pojedinih predstavnika stranaka koje tvrde da imaju većinu, obavještavam Vas da je konsultativni proces jasno pokazao da nema osnova da se u Ustavom predviđenom roku predloži mandatar koji bi obezbijedio podršku u Skupštini Crne Gore za sastav 44. Vlade Crne Gore.

Stoga, saglasno ustavnim ovlašćenjima, podnosim Predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore.

Smatram da je to najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji, i da je u najboljem interesu svih građana Crne Gore, jer se time otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što kraćem roku, što će omogućiti izbor Vlade koja će djelovati u punom kapacitetu. Regionalni i globalni kontekst, kao i političko-bezbjednosni izazovi, ekonomski i finansijski problemi sa kojima je suočena Crna Gora, posebno u energetskom sektoru, zdravstvu i drugim oblastima, zahtijevaju kompetentnu, odgovornu i efikasnu Vladu koja će danonoćno biti posvećena njihovom rješavanju.

Vjerujem da se do takve Vlade može doći jedino odlukom građana na izborima.

Polazeći od navedenog, na osnovu člana 90 stav 4 Ustava Crne Gore i člana 128 stav 5 Poslovnika Skupštine Crne Gore, koristim ustavnu mogućnost i podnosim zahtjev za sazivanje Skupštine Crne Gore 27. saziva na sjednicu Jedanaestog vanrednog zasijedanja u 2022. godini, na kojoj će tačka dnevnog reda biti Predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine.

Koristim priliku da podsjetim da je pred svim parlamentarnim partijama i Skupštinom Crne Gore obaveza da se u najkraćem roku izvrši izbor članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, i tako prevaziđe institucionalna kriza u pravosudnom sistemu, što je na liniji ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24 i dostizanja željene dinamike u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.

Podgorica, 20.9.2022. godine

Milo Đukanović

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

POLITIKA

Đurović vratila predlog za smjenu Đukanovića

Ona je istakla da je, pošto je dostavljenim aktom objedinjen prijedlog za dva postupka, dostavljeni predlog potrebno ispraviti i uskladiti sa odredbama Poslovnika

Đurović i Đukanović, Foto: Gov.me

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović vratila je predlog 41 poslanika za pokretanje postupaka za utvrđivanje da li je crnogorski predsjednik Milo Đukanović povrijedio Ustav i za njegovo razrješenje jer, kako je kazala, ta dva postupka moraju biti odvojena.

„Dostavljeni Predlog u naslovu, a kasnije i u obrazloženju sadrži iniciranje postupka koji u svom proceduralnom, ali i suštinskom pravnom značenju ima dvije faze koje podrazumijevaju ali i zahtijevaju odvojene predloge“, rekla je Đurović u dopisu.

Ona je kazala da su te faze prepoznatljive i u samom naslovu dostavljenog Predloga, ali su u njemu naznačene kao jedan postupak.

Kako je navela, Ustavom Crne Gore i Poslovnikom Skupštine procedura je jasno precizirana.

Prema riječima Đurović, iz tih propisa nedvosmisleno proizilazi da je u konkretnom slučaju potrebno ispraviti dostavljeni akt i nasloviti ga kao predlog za pokretanje postupka da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav.

„Tek nakon završene procedure po tom predlogu i usvajanja odluke Skupštine da je predsjednik povrijedio Ustav, stiču se uslovi da se predloži dalji nastavak postupka i saglasno ispunjenosti uslova podnese predlog za razrješenje“, rekla je Đurović.

Ona je istakla da je, pošto je dostavljenim aktom objedinjen prijedlog za dva postupka, dostavljeni predlog potrebno ispraviti i uskladiti sa odredbama Poslovnika.

Kako je pojasnila, to znači da akt treba formulisati kao predlog za pokretanje postupka da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav i pozvala ih da ga u tom smislu upodobe.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Đurović sačuvali oni koji su je i zajedno birali: DPS, SDP, SNP, URA, manjine

Protiv smjene predsjednice Skupštine bila je i poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak. Mandić nije dobio ultimativnu potvrdu da će Đurović raspisati prijevremene predsjedničke izbore

Đukanović i Danijela Đurović, Foto: Luka Zekovic

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP) preživjela je sinoć provjeru povjerenja u Skupštini nakon što je na tajnom glasanju većina odlučila da ona ostane na tom mjestu.

Od 77 važeći glasačkih listića, za njenu smjenu glasalo je 32 poslanika, dok je protiv bilo 45.

“Vijestima” je potvrđeno da su protiv smjene glasali poslanici njenog SNP-a i manjinskih partija, kao i GP URA, DPS, SDP i Branka Bošnjak, potpredsjednica Skupštine iz Pokreta za promjene.

Izuzev potpredsjednice Skupštine Bošnjak, to je ista većina koja je i izabrala Đurovićevu nakon političkog sporazuma kojim je formirana manjinska Vlada Dritana Abazovića.

Inicijativu za razrješenje su ljetos podnijeli poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore, jer je navodno prekršila skupštinski Poslovnik. Oni su smatrali da je mimo njega zakazala dvije vanredne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio izbor dijela članova Sudskog savjeta i izmjene zakona kojima je Zeta dobila status opštine.

Kao što nalaže Poslovnik Skupštine, za smjenu predsjednice se izjašnjavalo na tajnom glasanju, većinom prisutnih poslanika.

Prije glasanja jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić zatražio je od Đurovićeve da javno odgovori da li je, ako predsjednik države Milo Đukanović protivustavno raspusti Skupštinu, spremna da istovremeno sa prijevremenim parlamentarnim izborima raspiše i predsjedničke. Predsjednica, kako je rekla, ne očekuje da će Đukanović postupiti neustavno i raspusti skupštinu. “Braniti predsjednika države neću, ne verujem da će to uraditi. Ako do toga dođe, spremna sam da sve uradim u skladu sa Ustavom i zakonom”, rekla je ona.

Mandić je insistirao na odgovoru “da” ili “ne”, nudeći zauzvrat da DF povuče inicijativu, ali je Đurovićeva ponovila odgovor.

Prije glasanja, ona je sa skupštinske govornice poručila da je ponosna na to što je bila na čelu parlamenta, posebno jer je druga žena u istoriji na tom mjestu.

”Trudila sam se da imam ravnopravam tretman prema svim poslanicima i poslanicama, bez obzira na bilo koju pripadnost. Pokušavala sam biti promoter istinske evropske Crne Gore”, kazala je ona.

Navela je da joj je bila izuzetna čast i zadovoljstvo što je imala priliku da vodi Skupštinu i da nakon šest godina za isti sto okupi sve predsjednike parlamentranih partija da razgovaraju oko važnih pitanja. “Možda su nas neke druge stvari pretekle i neke dogovore pokvarile, ali vjerujem da ćemo uspjeti da izaberemo sudije Ustavnog suda”. Ona je rekla da je izbor Sudskog savjeta mnogo važniji od političkog nadgornjavanja.

Dodala je i da je inicijativa za njenu smjenu u neskladu sa ustavnim principom vladavine prava, te da pojedini žele destabilizaciju države i njenih institucija.

Rasprava o smjeni Đurović počela je 2. septembra, ali je prekinuta na zahtjev Poslaničkog kluba DF-a, koji je predložio pauzu zbog pregovora “stare većine” o formiranju vlade.

U tom paketu bio je i dogovor oko pozicije šefa parlamenta, pregovori su trajali danima, potpisan je i sporazum stare-nove većine.

Rasprava je nastavljena juče, jer danas počinje redovno jesenje zasjedanje pa vanredna sjednica mora biti okončana.

U obrazloženju inicijative piše da je osnovna obaveza šefa parlametna da dosljedno sprovodi norme koje propisuju Ustav, zakoni i Poslovnik Skupštine, a da je predsjedavanje Đurovićeve obilježilo “kontinuirano kršenje akata kojima se uređuje način funkcionisanja Skupštine”.

”Nedopustivo je da onaj ko je zadužen da se stara o dosljednom sprovođenju procedura u najvišem zakonodavnom domu, krši iste, sprovodi anarhiju, onemogućava započeti dijalog o deblokadi institucija u pravosuđu i tužilaštvu i izradi izbornog zakonodavstva, direktno ugrožavajući evropski put Crne Gore. Takođe, ona je na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost svojim glasom presudno uticala da se smijeni prethodni načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore”, piše u obrazloženju.

U februaru ove godine tadašnja parlamentarna većina GP URA, DPS-a, SDP-a i manjinskih stranaka smijenila je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića (Demokrate). Poslanik te partije Momo Koprivica je nakon glasanja kazao da je Đurović ostala na poziciji zahvaljujući DPS-u, navodeći da je ovo proizvod “zakulisanih dogovora”.

Bošnjak: Gorak ukus kad žena ne ostane puni mandat na funkciji

U vezi sa smjenom predsjednice parlamenta sinoć su je branile jedino koleginice, poslanice. Božena Jelušić (GP URA) kazala je da ona neće glasati za smjenu poslanice koja je, kako je rekla, djelovanjem i ponašanjem pokazala i odmjerenost i trpeljivost i koja je podnijela mnoge uvrede bez potrebe da uzvraća istom mjerom i koja je radila posao nimalo lošije od prethodnih muškaraca koji su bili na čelu Skupštine.

Milosava Paunović (SNP) rekla je da treba ostati u duhu prethodne sjednice, kada je stara parlamentarna većina bila jedinstvena i odbila predlog predsjednika države Mila Đukanovića. Ona je dodala da građani od njih očekuju jedinstvo.

Branka Bošnjak je kazala da stvara gorak ukus to što žena kad dođe na čelo Skupštine, ne ostane na toj funkciji puni mandat.

Izvor: Vijesti 

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Koprivica: Danijelu Đurović je spasio DPS smjene

„Ovo je potvrda opravdanosti naših stavova. Plašimo se da je ovo vraćanje duga zato što su potpisi podrške mandataru dati 20. a ne 19. septembra“, kazao je poslanik Demokrata

Sa pres konferencije, Foto: Luka Zeković

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da je predsjednica Skupštine Danijela Đurović večeras „spašena“ glasovima Demokratske partije socijalista (DPS) i onih koji su je sa tom partijom izabrali u aprilu ove godine.

„Mi smo ostali principijelni“, rekao je Koprivica na pres konferenciji u parlamentu nakon sjednice, na kojoj je većina poslanika glasala protiv predloga za razrješenje šefice parlamenta.

„Ovo je potvrda opravdanosti naših stavova da se moraju poništiti sporazumi sa DPS-om. Plašimo se da je ovo vraćanje duga zato što su potpisi podrške mandataru dati 20. a ne 19. septembra“, dodao je on.

Kazao je da su Demokrate ponosne što je lider te stranke i bivši predsjednik Skupštine Aleksa Bečić razriješen glasovima DPS-a.

„A gospođa Đurović je spašena upravo glasovima DPS-a i onih koji su je izabrali sa DPS“, naveo je on.

Rekao je da je ovo velika poruka građanima u susret lokalnim izborima 23. oktobra.

„Učinimo svi ono što je do nas da se, demokratskim sredstvima, spriječi da ishodi zavise od onih koji ucjenjuju, uslovljavaju i prave tajne dilove“, poručio je Koprivica.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije