HRONIKA
CRKVA SVETOG KIRIKA I JULITE
(FOTO) Plav: Skulptura mitropolita Amfilohija biće postavljena ispred crkve u Velici
„Moja ideja je bila da svu muku, i našu i svoju, koju je Amfilohije nosio sa sobom pokažem na njegovom portretu, a da on sam izrasta iz crnogorskog kamena, iz vrleti crnogorskih, duhovnih i materijalnih“, kazao je srpski vajar Dragan Radenović

Skulptura blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija u bronzi, veličine dva i po metra, početkom naredne godine biće postavljena ispred Crkve Svetog Kirika i Julite u mjestu Velika u Plavu.
Djelo je rad srpskog vajara Dragana Radenovića, čije skulpture krase mnoge crkve i manastire u Crnoj Gori.

Skulptura mitropolita, Foto: Dan
„Skulptura je u livnici i najkasnije do proljeća biće u Vasojevićima. Moja ideja je bila da svu muku, i našu i svoju, koju je Amfilohije nosio sa sobom pokažem na njegovom portretu, a da on sam izrasta iz crnogorskog kamena, iz vrleti crnogorskih, duhovnih i materijalnih“, kazao je Radenović za „Dan“.
On podsjeća da je upravo mitropolit Amfilohije 2016. godine održao pomen nevino stradalim žrtvama u Velici, čime je postao kum ovog mjesta, i ističe da je skulptura omaž mučenicima i mitropolitu.

Radenović pored skulpture čiji je autor, Foto: Dan
Protojerej-stavrofor Boris Brajović, doktor filozofije, ocjenjuje da su Radenovićeva djela neprocjenjiva i podsticajna putopisna umjetnička monografija o estetici i stilu.
„Vjerujem da danas ne postoji mnogo ljudi kod nas koji nijesu upoznali umjetničko djelo akademskog vajara Dragana Radenovića. Gradovi i trgovi naših naselja su i svojevrsni umjetnički bedekeri za hodočasnike umjetnosti koji se upoznaju sa njegovim skulpturama i vajarskim djelima. Monumentalne skulpture ličnosti ili događaja koje ukrašavaju prostore djeluju egzistencijalno uzvišene i intelektualno podsticajne. Krećući se po onim granicama i umjetničkog i duhovnog on ih svojim umjetničkim djelima lako prelazi otvarajući prostor i ljepote, ali i zapitanosti. On nas svojim skulpturama uvodi u stanje tajne u kojem vas, pomalo brehtovskom tehnikom, tjera na dijalog, na susret u kome je djelo u sredini“, ističe Brajović.

Skulptura mitropolita, Foto: Dan
On smatra da poslednje umjetničko ostvarenje Radenovića, skulptura mitropolita Amfilohija, po mnogo čemu ima osobeno mjesto u cijelom njegovom umjetničkom opusu.
„Krupno tijelo vladike koje se izdiže iz vulkanskih rojeva zemlje, natopljenih sedimentnim naslagama, koje se u kosmogenskom ritmu uzdižu sve do mitre na glavi na kojoj stoji mali krst. Veliki krst vladika drži u desnoj poluispruženoj ruci, preko koje je, kao oslonac harmonije ljudskog bića, zaklopljena lijeva ruka. Osjećaj punoće cjeline ljudskog bića, njegove luče mikrokozma, postignut je umjetničkim vezama zemljanih djelova donjeg dijela vladike i njegove brade koja, u biblijskom ključu, reprezentuje mudrost, odlučnost, ali i simbol Božjeg blagoslova. Arhitektonska, a time i čisto umjetnička figura mitropolita Amfilohija kristalizuje se u vremensku i prostornu monumentalnost, gdje su kondenzovani i prošlost i budućnost. Otud osjećaj neke dinamičke naelektrisanosti pri pogledu na izvanredno djelo Dragana Radenovića“, istakao je Brajović.
Skulptura u kojoj se naslage primarne materije poput zemlje kreću ka licu vladike, dodaje Brajović, upućuju nas ne na prosti odlivak umjetničkog rada, već na osjećaj stvarnosti i razumijevanja pamćenja i novoga poretka.
„Iz haosa do ljudskog lica i krsta. Ali, tu je i ona intimna crta samog djela, ili, bolje rečeno, njegovog tvorca Dragana Radenovića. On stvara kao da razgovara sa mitropolitom Amfilohijem, sa kojim je dijelio mnogo toga u dugim ličnim druženjima“, naglasio je Brajović.
Kako je ocijenio, skulptura djeluje familijarno bliska.
„Ovo umjetnik postiže na intuitivan način, na nivou srca, i važan je dio odnosa između umjetnika, ličnosti predstavljene u umjetničkom djelu i javnosti. To je komponenta umjetnikovog vizuelnog jezika, jednako važna kao i odluke u vezi sa formom, reljefom, gravurom. Ovo djelo Dragana Radenovića, svojom koncepcijom stila i vizuelnog jezika, artikuliše i njegove ideje o skulpturalnoj formi. S druge strane, očigledno je da ovakvi radovi pozivaju i na naše preispitivanje teme spomenika i monumentalnosti“, zaključio je Brajović u izjavi za „Dan“.
Genocid u Velici
U selu Velika, 28. jula 1944. godine, dvije SS divizije „Princ Eugen“, sastavljene uglavnom od folksdojčera i Albanaca, potpomognutih muslimanskim stanovništvom Plava, Gusinja i Bihora, izvršile su genocid nad mještanima. Na najsvirepiji mogući način ubijeno je više od 600 Veličana, većinom žena i djece. Sredinom prošle godine Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u Velici. Na tom mjestu, krajem sedamdesetih, podignut je memorijalni kompleks, a naknadno i crkva. Srpska pravoslavna crkva je 2007. kanonizovala žrtve zločina u Pivi i Velici.
Brajović: Radenović je i filozof jezika

Brajović, Foto: Dan
Kao estetička koncepcija vizuelnog pisanja i razumijevanja skulpture kao umjetničke forme koja uključuje kroz napetost ravnosti i reljefa i pitanje imanentnosti i transcedentnosti, Radenovićev ideal stila je onaj koji uvažava dugu istorijsku liniju formalnog, odnosno skulpturalnog, jedinstva između misli i izraza, između unutrašnjeg i spoljašnjeg, između duhovnog i fizičkog. Ne samo u ovom radu, već i u njegovim drugim skulptorskim ostvarenjima, imamo tu koegzistencije klasičnog i romantičnog, olimpijskog i htonskog, apolonskog i dionizijskog, ali i modernog i dinamičkog stila i izraza. Djela Dragana Radenovića su neprocjenjiva i podsticajna putopisna umjetnička monografija o estetici i stilu, ali i generičkoj i tematskoj heterogenosti njegovih djela, koja daje veoma koherentan pogled na relevantnu problematiku skulpture i prostora, ocijenio je Brajović.
HRONIKA
Beranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
Policija podnijela krivičnu prijavu

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv osobe osumnjičene za nelegalnu gradnju u Nacionalnom parku Biogradska gora.
„Shodno planskim aktivnostima, a u skladu sa opredeljenjem države da zaštita prirode i životne sredine bude jedan od ključnih nacionalnih prioriteta, službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane preduzeli su mjere i radnje iz svoje nadležnosti i podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka“, navode iz Uprave policije.
Navode da je krivična prijava podnijeta protiv U.V. iz Berana koji je u julu prethodne godine u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora izgradio objekat i na taj način, kako se sumnja, počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
„Protiv njega je policija Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijela krivičnu prijavu u redovnom postupku“, navode iz Uprave policije.
HRONIKA
Aco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu
U obrazloženju rješenja navodi se da okolnosti slučaja ukazuju na realan rizik od bjekstva ukoliko bi se okrivljeni branio sa slobode

Krivično vijeće Osnovnog suda u Nikšiću odbilo je žalbe branilaca Aca Đukanovića i potvrdilo rješenje o određivanju pritvora zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Vijeće Osnovnog suda u Nikšiću odbilo je kao neosnovane žalbe branilaca Aca Đukanovića izjavljene protiv rješenja sudije za istragu kojim mu je određen pritvor.
Đukanoviću je pritvor određen zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Prema odluci suda, pritvor je određen po osnovu opasnosti od bjekstva.
Sud je ocijenio da postoji osnovana sumnja da je Đukanović izvršio krivično djelo što, kako navode, proizilazi iz dokaza prikupljenih tokom pretresa njegove kuće u naselju Rastoci kod Nikšića.
„Naime, osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret naredbom za sprovođenje istrage Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću Kti.br. 2/26 od 28.02.2026. godine, proizilazi prije svega iz zapisnika o pretresanju stana i drugih prostorija Uprave policije Crne Gore – Sektora za borbu protiv kriminala br. 29/9-215/26-11409 od 27.02.2026. godine, u pogledu konstatacija da su pretresom stambenih prostora okrivljenog u naselju Rastoci pronađeni: lovački karabin, kalibra 7,9mm – M – 48, ser. br. A-15167, sa posvetom na poklopcu: “Predsjedniku M. Đ. od MNO RCG Podgorica, 13. jul 1992. godine“, sa optičkim nišanom, marke “Mauser” 6×42 crne boje sa futrolom i priborom za čišćenje, bez oružanog lista (pronađen u spavaćoj sobi na plakaru); pištolj marke “CZ 99 PARA“, kalibra 9 mm, fab. br. 17037 sa okvirom od 5 komada metaka, nepoznatog kalibra, koji se nalazi u bijeloj kutiji sa rezervnim okvirom bez metaka sa oružnim listom na ime Đ. R., izdat 21.09.1993. godine od CB Podgorica, sa rokom važenja od 10 godina; kartonski paket sa 405 komada municije nepoznate marke i kalibra sa 3 prazna okvira; malokalibarska puška marke “Ruger”, kalibra 22 LR, ser. br. 115-21296, s optičkim nišanom marke „Busmnell“, 3x 7x custom 22; puška sačmarica nepoznate marke sa natpisom “Made in Brasil”, kalibra 12, fab. br. 22267, bez oružnog lista; PVC kutija; pištolj nepoznate marke srebrne boje sa drškom bez boje, sa brojčanom oznakom na metalnom dijelu, bez oružnog lista; patron nepoznatog kalibra; lovački nož oko 40 cm dužine, kafene drške, sa natpisom “Barac”, lovački karabin, marka “M48″ nepoznatog kalibra, fab. br. K-31784, sa ručno rađenim kundakom bez oružnog lista; metak – 2 komada, nepoznate marke i kalibra; 2 zaštitna prsluka – pancira bijele boje, sa natpisom “Point blank”; 2 zaštitna prsluka – pancira markirne boje, sa natpisom “Point blank”, crni zaštitni prsluk-pancir nepoznate marke, sa natpisom “Klasa zaštite III A” i dvogled crne boje, marke “Zeiss”. Navedeni predmeti su privremeno oduzeti od okrivljenog, a što proizilazi iz potvrde o privremeno oduzetim predmetima Uprave policije – Sektora za borbu protiv kriminala br. 29/9-215/26-11409/2 od 28.02.2026. godine“, piše u obrazloženju vijeća Osnovnog suda u Nikšiću.
U obrazloženju rješenja navodi se da okolnosti slučaja ukazuju na realan rizik od bjekstva ukoliko bi se okrivljeni branio sa slobode.
Sud je cijenio činjenicu da je Đukanović u prethodnom periodu više puta boravio u inostranstvu, uključujući i boravak duži od tri mjeseca, kao i da raspolaže značajnim finansijskim sredstvima.
„Iz podataka u spisima proizilazi da je posljednji boravak okrivljenog u inostranstvu trajao 103 dana u kontinuitetu, što predstavlja period duži od tri mjeseca. Takvo trajanje boravka ne može se smatrati kratkotrajnim putovanjem, već ukazuje na sposobnost organizovanja života van teritorije države kroz duži vremenski period, kao i na postojanje određenog stepena ličnih i socijalnih kontakata u inostranstvu. U tom smislu, učestalost i dužina boravaka predstavljaju objektivan indikator stepena mobilnosti i međunarodne povezanosti okrivljenog. Stoga vijeće nalazi da finansijska moć okrivljenog, posmatrana u vezi sa njegovim dosadašnjim obrascem kretanja i boravka u inostranstvu, ne predstavlja hipotetičku ili apstraktnu okolnost, već konkretan faktor koji utiče na procjenu rizika od njegove nedostupnosti sudu ukoliko bi se našao na slobodi“, navodi se u obrazloženju vijeća Osnovnog suda u Nikšiću.
Sud je ocijenio da se svrha obezbjeđenja prisustva okrivljenog u postupku ne može postići blažim mjerama, poput oduzimanja pasoša ili drugih mjera nadzora.
Zbog toga je odlučeno da se žalbe branilaca odbiju i potvrdi rješenje o pritvoru, dok protiv ove odluke nije dozvoljena žalba.
HRONIKA
Filmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
Po nalogu tužioca uhapšen

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su juče, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapsili P.G (24) iz Tuzi koji je, upravljajući vozilom pod dejstvom opojnih droga, prekoračilo dozvoljenu brzinu, a potom se dao u bjekstvo.
„Naime, službenici Stanice policije za bezbjednost saobraćaja su, vršeći kontrolu u naselju Tuški put, pokušali da zaustave vozilo marke „Mercedes“ beranskih registarskih oznaka zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine. Međutim, vozač se nije zaustavio na izdat znak „stop“, već je nastavio kretanje. Nakon kraće potjere vozilo je sustignuto i zaustavljeno u naselju Stari Aerodrom, gdje je utvrđeno da je njime upravljao P.G. (24) iz Tuzi, za kojeg je testiranjem potvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom kokaina i marihuane“, kažu iz policije.
Izvršenim pretresom vozila pronađeno je 25 PVC pakovanja sa oko 26 kilograma opojne droge marihuane, dodaje policija.

„Po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, P.G. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će danas biti sproveden nadležnom tužiocu na dalje postupanje“, zaključuje se u saopštenju UP.
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu


















