Connect with us

EKONOMIJA

PES

(FOTO) Upoređujemo: inflacija, plate i penzije u Crnoj Gori, regionu i EU

Opravdano nezadovoljstvo građana rastom cijena plodno je tle za demagogiju zlonamjernih ili neukih političara koji često manipulisanjem javnosti pokušavaju da na podvalama zarade nezaslužene političke poene. Tekst u nastavku objektivno i činjenično, koristeći podatke kredibilnih međunarodnih statističkih institucija raskrinkava mitove o odnosu inflacije, plata i zaduženja.

Foto: PES

Rast cijena: Globalni fenomen prisutniji u EU i regionu

Dolje prikazani grafikoni ilustruju podatke agencije za statistiku EU o godišnjem rastu cijena za 2022. i 2023. godinu, te jun 2024. godine za Crnu Goru, zemlje Balkana i Evropskog ekonomskog prostora, u skladu sa Eurostatovom metodologijom (HICP). Radi preglednosti, prikazano je 13 država sa najvećom stopom godišnje inflacije.

Foto: PES

Prvu godinu implementacije programa „Evropa sad“ obilježio je početak rata u Ukrajini što je izazvalo globalnu nesigurnost u ekonomske prospekte, a onda i višeuzročnu inflaciju na globalnom nivou. Tokom 2022. godine, devet zemalja EU, od kojih su četiri zemlje evrozone imalo je veći rast cijena od Crne Gore.

Foto: PES

Neuspjeh u naporima za mirnim rješavanjem rata u Ukrajini i zaoštravanje odnosa vojnopolitičkih blokova, uz sanaciju posljedica izazvanih pandemijom korona virusa izazvane produžio je trajanje globalne inflacije. Tokom 2023. godine, osam zemalja EU, od kojih su četiri zemlje evrozone imalo je veći rast cijena od Crne Gore. Tri zemlje sa Balkana bilježe viši stepen rasta cijena nego Crna Gora.

Foto: PES

Do sada u 2024. godini stopa inflacije značajno opada globalno i u Crnoj Gori, ali i dalje traje. Države s kojima se graničimo imaju gotovo isti stepen rasta cijena kao naša ekonomija, dok su tri države Evropskog ekonomskog prostora i jedna balkanska zabilježile veći porast cijena nego Crna Gora.

Rast plata u Crnoj Gori: Skoro duplo više nego u Evropskoj uniji

Spekulacije da je inflacija “pojela” rast zarada i da ljudi raspolažu sa manje novca nego prije implementacije programa Evropa sad 1 potpuno je besmislena. Dok je neto zarada u Crnoj Gori porasla za 56.05%, u istom periodu je stopa inflacije (Monstat) bila 24.3%, što realan rast zarade čini preko 30%! U istom periodu inflacija je u Evropskoj uniji bila manja (Eurostat), ali je rast zarada takođe bio drastično manji, tako daje u prosjeku prosječan građanin EU zarađuje 18% više nego u decembru 2021. Ovo znači da je realna zarada u Crnoj Gori porasla duplo više nego u Evropskoj uniji.

Foto: PES

Rast penzija: Nominalna penzija porasla preko 75%

Prosječna penzija na kraju 2021. godine iznosila je 292 eura, dok je u junu 2024. prosječan penzioner primio 514 eura, što je rast od 75%. Za to vrijeme stopa inflacije iznosi 24.3%, što znači da crnogorski penzioneri imaju preko 50% više realne vrijednosti penzije za trošenje nego u prije dvije i po godine.

Foto: PES

U uslovima dramatične globalne inflacije, ovakva dinamika rasta zarada značajno je pomogla održanje životnog standarda građana Crne Gore, jer bi bez povećanja plata i penzija on bio narušen.

Važno je napomenuti da se za mjere povećanja plata i penzija Crna Gora nije zadužila ni cent, naprotiv, javni dug koje je ministarstvo finansija pod rukovodstvom Milojka Spajića zateklo 2020. bio je na nivou od 105% BDP-a, danas je na 63.28%. Uporedbe radi, od 2011. do 2020. prosječna plata porasla je za svega 40 eura (8%), a cijene za 12%, što znači da je kupovna moć građana opala, uprkos povećanju javnog duga za čak 2.93 milijarde eura.

Zaključujemo da u posljednje dvije godine, zahvaljujući novom pristupu rukovođenju javnih finansija, socijalnog sistema i ekonomskih politika prosječan građanin, bilo da je zaposlen ili penzioner, ima na raspolaganju značajno više novca za potrošnju. Istovjetno će održiva implementacija programa „Evropa sad 2“ unaprijediti životni standard građana već od oktobra!

Izvori podataka:

[Grafikon 1] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_aind/default/table?lang=en

[Grafikon 2] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_aind/default/table?lang=en

[Grafikon 3] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_manr/default/table?lang=en&category=prc.prc_hicp

[Grafikon 4] Monstat, Eurostat, EN/Eurostat

Neto zarade po sektorima djelatnosti 2012-2023

Podaci_Data base (CPI)

https://www.euronews.com/business/2024/07/08/european-average-salary-rankings-where-does-your-country-stand

[Grafikon 5] Monstat, Fond PIO

Podaci_Data base (CPI) (1)

https://www.fondpio.me/2024/07/19/obavjestenje-51/

https://www.fondpio.me/2022/01/20/2025/

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Penzije će rasti!

„Sve drugo su manipulacije“

Povodom dezinformacija koje su se u javnosti pojavile povodom primjene programa Evropa sad 2, a koje se odnose na navodno smanjenje penzija Kabinet predsjednika Vlade Milojka Spajića oštro demantuje takve napise te u cilju, kako kažu, objektivnog informisanja javnosti još jednom ukazuju da je netačna informacija da će penzije u budućnosti biti manje.

„Naime, prilikom kreiranja neistinitih narativa polazi se od obračuna po kome zarada zaposlenog ostaje nepromijenjena do kraja njegovog radnog staža (pretpostavlja da neće doći do povećanja zarade zaposlenog makar po osnovu minulog rada i kretanja u privredi) što po postojećim zakonskim rješenjima nije ni teorijski moguće“, kaže se u saopštenju.

Kako kažu, u pojedinim medijskim analizama ove vladine politike obračun penzija se isključivo objašnjava na bazi samo jednog parametra za obračun penzije, dok se drugi dio obračuna i kretanja ostalih parametara svjesno zaobilazi, što ukazuje da se radi o tendenciznom i zlonamjernom informisanju javnosti.

„Na primjer, sa očiglednom namjerom obmane javnosti, kao činilac za obračun penzije uzima se godišnji lični koefcijent na temelju kog se implicira smanjenje penzija za buduće penzionere, a svjesno zanemruje činjenica da se visina penzije računa na bazi još dva bitna parametra, odnosno: dužine radnog staža i vrijednosti ličnog boda, koji nesumnjivo zbog ove reforme isključivo raste (usljed rasta prosječne zarade)“, navodi se u saopštenju.

Dodaju da se vrijednost penzije povećava se tri puta godišnje kao posljedica redovnog zakonskog usklađivanja po osnovu kretanja prosječne zarade i inflacije, što utiče na iznos ličnog boda, što prilikom objektivnog izvještavanja o ovoj mjeri treba takođe imati u vidu.

„Takođe, recimo obračun penzije prikazan danas na naslovnoj strani jednog dnevnog lista u suprotnosti je sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, budući da je izračunata penzija u iznosu od 359,6€ dok je minimalna penzija propisana zakonom u Crnoj Gori 450€ i ne može biti niža od tog iznosa. Upravo kao što je 44. Vlada i najavila prilikom povećanja minimalne penzije od 1. januara ove godine, da će nakon te mjere kojom je otpočela primjena programa „Evropa Sad 2”, rast ostalih kategorija penzija biti rezultat rasta prosječne zarade, odnosno usklađivanja penzija po tom osnovu“, ističe se u reagovanju.

Kako kažu, evidentna je zabrinutost “antivladine koalicije” u vezi sa rastom minimalne i prosječne zarade u slučaju implementacije programa „Evropa Sad 2“, što jasno ukazuje da imaju cilj da stvari vrate na staro, kada je prosječna zarada u Crnoj Gori za deset godina porasla 40€, a penzije godišnje usklađivane za po svega nekoliko eura.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Milatović: Rast cijena je najveći problem građana, a ja hoću da zaštitim građane

„Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama“

Milatović, Foto: Boris Pejović

Rast cijena je najveći problem sa kojim se građani suočavaju, a moj prioritet je zaštita građana. Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.

Dodao je da to radi jer će se kroz njih cijene povećati.

To je poručio komentarišući izmjene niza ekonimskih zakona koje je Skupština nedavno usvojila radi sprovođenja programa Evropa sad 2.

Naveo je da je više puta izbjegavana javna rasprava te da su do sada u zgradu Predsjednika, stigla dva od deset zakona.

Milatović je kazao da Vlada uvodi nove namete koji utiču na turističku privredu, te da se direktno ugrožavaju i državne „Plantaže“ i drugi vinari, zbog akciza na mirna vina.

Dodao je da je donio odluku da vrati i izmjene Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju, jer će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzija i ugrožavanja Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja.

„Posebno zabrinjava činjenica da se 5,5 odsto bruto plata, uzima od radnika i Fonda i preusmjerava krupnom kapitalu, koji ima rekordne profite“, istakao je on i pitao zbog čijeg interesa se to radi.

foto: Mirko Kotlaš

Milatović je najavio da će dati potpis za Zakon o radu, ali da apeluje na Vladu da predloži hitnu formulu o obračunu miminalne plate, kako bi se spriječile sve buduće manipulacije.

„Apelujem na poslanike, nemojte da budete saučesnici u obesmišljavanju našeg demokratskog sistema“, naveo je on i dodao da želi da Skupština u ponovnom odlučivanju ne da zeleno svjetlo za ove propise.

Milatović je naveo da vjeruje da će poslanici raditi u interesu građana.

Naveo je da će preostali set zakona potpisati kada do njega stignu.

Naglasio je da je Vlada do sada postupcima urušila dobrosusjedske odnose sa zemljama regiona, te da će dati sve od sebe da se proces Brdo-Brioni održi.

Pojasnio je da se rebalans budžeta radi velikog broja ministarstava nakon rekonstrukcije Vlade, ali da ista ne želi da podrži susret lidera u regionu.

Upitan da li vraćanje zakona ima veze sa političkim sukobom sa premijerom Milojkom Spajićem, on je kazao da ima. Naglasio ne da ga Spajić ne zanima lično, već činjenica da je on na čelu Vlade.

„Ja uradim ono što je do mene, ali budite sigurni da će doći trenutak kada će svi snositi političke posljedice“, dodao je on.

„Nisam u svađi sa njim, ne interesuje me uopšte više. Interesuje me što Crna Gora radi u suprotnosti sa našim interesima“, istakao je on i dodao da je ova parlamentarna većina korak u pogrešnom smjeru, nakon izbora 2020.

On je naglasio i da su lideri Demokratskog fronta (DF) sada na čelu Vlade, dok su Spajiću prepuštena ekonomska pitanja.

Milatović je istakao da ekonomske politike bez rasprave i socijalnog dijaloga, kao i trenutne politike, ne vode nigdje.

„Ne vodi se politika na način na koji je bila obećana. Mislim da to nije u redu i zato dižem glas, zato sam i ušao u borbu u Podgorici. Niko od njih nije pročitao argumentovano kada sam vratio zakon, a takvi ljudi su trenutno u Skupštini“, istakao je on i dodao da bi 81 nasumično izabrani građanin, bolje radio u interesu građana nego trenutni poslanici.

Upitan zašto je proglasio Zakon o radu, a ne prateće koji će omogućiti njegovo sprovođenje, Milatović je naveo da je borac za povećanje minimalca.

„Mislim da bi bilo bolje da postoji jedna minimalna plata, ali i da minimalac povežemo sa povećanjem potrošačke korpe“, kazao je on i dodao da još nije obrazloženo zašto se iz Fonda PIO uzima 150 miliona eura.

Milatović je dodao da se veliki broj građana osjeća prevarenim.

Upitan ima li predlog kako da se uvećaju plate, naveo je da je pitao zašto se PDV ne snizi na 19 odsto, te da se može vidjeti koje građani najviše kupuju i da se na njih da najmanji PDV…

Istakao je da o takvim predlozima nema rasprave već se zakoni usvajaju, bez fiskalne strategije zbog koje se i mijenjaju.

Milatović je ponovio da je premijer Milojko Spajić početkom 2022. godine intenzivno komunicirao sa Kabinetom bivšeg predsjednika države Mila Đeukanovića, kako bi tražio podršku Demokratske partije socijalista (DPS) za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini.

„Sad imam saznanja da je Spajić intenzivno komunicirao sa Kabinetom Đukanovića tražeći podršku DPS-a, za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini. I da je to bio fokus njegovog djelovanja u trenutku, negdje par mjeseci na početku 2022. godine. Ja mislim da je to razočaravajući podatak za mene i druge građane Crne Gore“, naveo je Milatović i dodao da je to naknadno saznao.

Naveo je da je razlika između njega i drugih borba za bolje društvo, te da se ostali sada i tada bore da Crna Gora postane raj za kripto činioce.

Novinarka Televizije Crne Gore je Milatovića je pitala da li zakone Skupštini vraća na ponovno odlučivanje radi spora sa premijerom Milojkom Spajićem.

Milatović je naglasio da vjeruje da nijedan zakon koji je Skupštini vratio – nije vraćen bez razloga.

„Je li onaj kojim je namješteno mjesto za direktora javnog servisa? Je li taj bio pogrešno vraćen? Cijela Crna Gora zna da je Zakon o RTCG-u ad hominem mijenjan, pa su nam prodavali priču da je bolje, da direktor javnog servisa ima pet nego deset godina iskustva, da bi mu namjestili poziciju. I šta su očekivali, da ću ja da ćutim na to, da ću da izigravam englesku kraljicu dok se oni partijski namiruju i jedni sa drugima završavaju određene dilove? Ne, to je greška koju su oni napravili jer politiku i svijet gledaju iz svojih očiju“, naveo je on i dodao da brine o interesu građana, te da želi oslobođen javni servis.

Novinarka je pitala kako komentariše činjenicu da je kandidat za predsjednika postao nakon što je premijer Milojko Spajić izbračen iz te izborne trke, Milatović je naveo da tada kao i sada, vjeruje da je to nepravedno.

„I da je to urađeno od strane onih s kojima je trenutno premijer Spajić politički partner. Jesmo mi zaboravili ko je diskvalifikovao Spajića u toj predsjedničkoj trci, zbog neistina koje je Spajić izgovarao cijeloj crnogorskoj javnosti. Tada su izgovorene neistine od strane premijera, i zbog tih neistina neki drugi su ga tada diskvalifikovali u saradnji sa Demokratskom partijom socijalista. To nije pitanje za mene, ja sam tada uradio ono što je jedino bilo potrebno kako bi se sačuvao demokratski razboj zemlje. Izašao sam na crtu, izvadio Pokret Evropa sad iz minusa i pobijedio Đukanovića. Je li to mogao da uradi bilo ko drugi u tom trenutku? Je li to mogao da uradi Andrija Mandić? Je li to mogao da uradi Aleksa bečić?“, rekao je Milatović

Istakao je da će uvijek izaći na crtu takvim lošim praksama.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić poručio: Građani će dobiti najveće povećanje plata u istoriji Crne Gore

„Gradimo Crnu Goru budućnosti!“

Spajić, Foto: Luka Zeković

Naši građani dobiće najveće povećanje plate u istoriji Crne Gore, saopštio je premijer Milojko Spajić.

On je to napisao na društvenoj mreži X.

„Evropa Sad! 2 – Rast minule zarade! Naši građani dobiće najveće povećanje plate u istoriji Crne Gore. Minimalnu platu sa 450 eura radnicima sa srednjom školom povećavamo na 600 eura, tj. za 33 odsto, a visokoškolcima na 800 eura, što je povećanje od čak 78 odsto. Gradimo Crnu Goru budućnosti!“, zaključio je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije