EKONOMIJA
PES
(FOTO) Upoređujemo: inflacija, plate i penzije u Crnoj Gori, regionu i EU
Opravdano nezadovoljstvo građana rastom cijena plodno je tle za demagogiju zlonamjernih ili neukih političara koji često manipulisanjem javnosti pokušavaju da na podvalama zarade nezaslužene političke poene. Tekst u nastavku objektivno i činjenično, koristeći podatke kredibilnih međunarodnih statističkih institucija raskrinkava mitove o odnosu inflacije, plata i zaduženja.

Rast cijena: Globalni fenomen prisutniji u EU i regionu
Dolje prikazani grafikoni ilustruju podatke agencije za statistiku EU o godišnjem rastu cijena za 2022. i 2023. godinu, te jun 2024. godine za Crnu Goru, zemlje Balkana i Evropskog ekonomskog prostora, u skladu sa Eurostatovom metodologijom (HICP). Radi preglednosti, prikazano je 13 država sa najvećom stopom godišnje inflacije.

Foto: PES
Prvu godinu implementacije programa „Evropa sad“ obilježio je početak rata u Ukrajini što je izazvalo globalnu nesigurnost u ekonomske prospekte, a onda i višeuzročnu inflaciju na globalnom nivou. Tokom 2022. godine, devet zemalja EU, od kojih su četiri zemlje evrozone imalo je veći rast cijena od Crne Gore.

Foto: PES
Neuspjeh u naporima za mirnim rješavanjem rata u Ukrajini i zaoštravanje odnosa vojnopolitičkih blokova, uz sanaciju posljedica izazvanih pandemijom korona virusa izazvane produžio je trajanje globalne inflacije. Tokom 2023. godine, osam zemalja EU, od kojih su četiri zemlje evrozone imalo je veći rast cijena od Crne Gore. Tri zemlje sa Balkana bilježe viši stepen rasta cijena nego Crna Gora.

Foto: PES
Do sada u 2024. godini stopa inflacije značajno opada globalno i u Crnoj Gori, ali i dalje traje. Države s kojima se graničimo imaju gotovo isti stepen rasta cijena kao naša ekonomija, dok su tri države Evropskog ekonomskog prostora i jedna balkanska zabilježile veći porast cijena nego Crna Gora.
Rast plata u Crnoj Gori: Skoro duplo više nego u Evropskoj uniji
Spekulacije da je inflacija “pojela” rast zarada i da ljudi raspolažu sa manje novca nego prije implementacije programa Evropa sad 1 potpuno je besmislena. Dok je neto zarada u Crnoj Gori porasla za 56.05%, u istom periodu je stopa inflacije (Monstat) bila 24.3%, što realan rast zarade čini preko 30%! U istom periodu inflacija je u Evropskoj uniji bila manja (Eurostat), ali je rast zarada takođe bio drastično manji, tako daje u prosjeku prosječan građanin EU zarađuje 18% više nego u decembru 2021. Ovo znači da je realna zarada u Crnoj Gori porasla duplo više nego u Evropskoj uniji.

Foto: PES
Rast penzija: Nominalna penzija porasla preko 75%
Prosječna penzija na kraju 2021. godine iznosila je 292 eura, dok je u junu 2024. prosječan penzioner primio 514 eura, što je rast od 75%. Za to vrijeme stopa inflacije iznosi 24.3%, što znači da crnogorski penzioneri imaju preko 50% više realne vrijednosti penzije za trošenje nego u prije dvije i po godine.

Foto: PES
U uslovima dramatične globalne inflacije, ovakva dinamika rasta zarada značajno je pomogla održanje životnog standarda građana Crne Gore, jer bi bez povećanja plata i penzija on bio narušen.
Važno je napomenuti da se za mjere povećanja plata i penzija Crna Gora nije zadužila ni cent, naprotiv, javni dug koje je ministarstvo finansija pod rukovodstvom Milojka Spajića zateklo 2020. bio je na nivou od 105% BDP-a, danas je na 63.28%. Uporedbe radi, od 2011. do 2020. prosječna plata porasla je za svega 40 eura (8%), a cijene za 12%, što znači da je kupovna moć građana opala, uprkos povećanju javnog duga za čak 2.93 milijarde eura.
Zaključujemo da u posljednje dvije godine, zahvaljujući novom pristupu rukovođenju javnih finansija, socijalnog sistema i ekonomskih politika prosječan građanin, bilo da je zaposlen ili penzioner, ima na raspolaganju značajno više novca za potrošnju. Istovjetno će održiva implementacija programa „Evropa sad 2“ unaprijediti životni standard građana već od oktobra!
Izvori podataka:
[Grafikon 1] Eurostat
https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_aind/default/table?lang=en
[Grafikon 2] Eurostat
https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_aind/default/table?lang=en
[Grafikon 3] Eurostat
[Grafikon 4] Monstat, Eurostat, EN/Eurostat
Neto zarade po sektorima djelatnosti 2012-2023
[Grafikon 5] Monstat, Fond PIO
https://www.fondpio.me/2024/07/19/obavjestenje-51/
https://www.fondpio.me/2022/01/20/2025/
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















