Connect with us

EKONOMIJA

PES

(FOTO) Upoređujemo: inflacija, plate i penzije u Crnoj Gori, regionu i EU

Opravdano nezadovoljstvo građana rastom cijena plodno je tle za demagogiju zlonamjernih ili neukih političara koji često manipulisanjem javnosti pokušavaju da na podvalama zarade nezaslužene političke poene. Tekst u nastavku objektivno i činjenično, koristeći podatke kredibilnih međunarodnih statističkih institucija raskrinkava mitove o odnosu inflacije, plata i zaduženja.

Foto: PES

Rast cijena: Globalni fenomen prisutniji u EU i regionu

Dolje prikazani grafikoni ilustruju podatke agencije za statistiku EU o godišnjem rastu cijena za 2022. i 2023. godinu, te jun 2024. godine za Crnu Goru, zemlje Balkana i Evropskog ekonomskog prostora, u skladu sa Eurostatovom metodologijom (HICP). Radi preglednosti, prikazano je 13 država sa najvećom stopom godišnje inflacije.

Foto: PES

Prvu godinu implementacije programa „Evropa sad“ obilježio je početak rata u Ukrajini što je izazvalo globalnu nesigurnost u ekonomske prospekte, a onda i višeuzročnu inflaciju na globalnom nivou. Tokom 2022. godine, devet zemalja EU, od kojih su četiri zemlje evrozone imalo je veći rast cijena od Crne Gore.

Foto: PES

Neuspjeh u naporima za mirnim rješavanjem rata u Ukrajini i zaoštravanje odnosa vojnopolitičkih blokova, uz sanaciju posljedica izazvanih pandemijom korona virusa izazvane produžio je trajanje globalne inflacije. Tokom 2023. godine, osam zemalja EU, od kojih su četiri zemlje evrozone imalo je veći rast cijena od Crne Gore. Tri zemlje sa Balkana bilježe viši stepen rasta cijena nego Crna Gora.

Foto: PES

Do sada u 2024. godini stopa inflacije značajno opada globalno i u Crnoj Gori, ali i dalje traje. Države s kojima se graničimo imaju gotovo isti stepen rasta cijena kao naša ekonomija, dok su tri države Evropskog ekonomskog prostora i jedna balkanska zabilježile veći porast cijena nego Crna Gora.

Rast plata u Crnoj Gori: Skoro duplo više nego u Evropskoj uniji

Spekulacije da je inflacija “pojela” rast zarada i da ljudi raspolažu sa manje novca nego prije implementacije programa Evropa sad 1 potpuno je besmislena. Dok je neto zarada u Crnoj Gori porasla za 56.05%, u istom periodu je stopa inflacije (Monstat) bila 24.3%, što realan rast zarade čini preko 30%! U istom periodu inflacija je u Evropskoj uniji bila manja (Eurostat), ali je rast zarada takođe bio drastično manji, tako daje u prosjeku prosječan građanin EU zarađuje 18% više nego u decembru 2021. Ovo znači da je realna zarada u Crnoj Gori porasla duplo više nego u Evropskoj uniji.

Foto: PES

Rast penzija: Nominalna penzija porasla preko 75%

Prosječna penzija na kraju 2021. godine iznosila je 292 eura, dok je u junu 2024. prosječan penzioner primio 514 eura, što je rast od 75%. Za to vrijeme stopa inflacije iznosi 24.3%, što znači da crnogorski penzioneri imaju preko 50% više realne vrijednosti penzije za trošenje nego u prije dvije i po godine.

Foto: PES

U uslovima dramatične globalne inflacije, ovakva dinamika rasta zarada značajno je pomogla održanje životnog standarda građana Crne Gore, jer bi bez povećanja plata i penzija on bio narušen.

Važno je napomenuti da se za mjere povećanja plata i penzija Crna Gora nije zadužila ni cent, naprotiv, javni dug koje je ministarstvo finansija pod rukovodstvom Milojka Spajića zateklo 2020. bio je na nivou od 105% BDP-a, danas je na 63.28%. Uporedbe radi, od 2011. do 2020. prosječna plata porasla je za svega 40 eura (8%), a cijene za 12%, što znači da je kupovna moć građana opala, uprkos povećanju javnog duga za čak 2.93 milijarde eura.

Zaključujemo da u posljednje dvije godine, zahvaljujući novom pristupu rukovođenju javnih finansija, socijalnog sistema i ekonomskih politika prosječan građanin, bilo da je zaposlen ili penzioner, ima na raspolaganju značajno više novca za potrošnju. Istovjetno će održiva implementacija programa „Evropa sad 2“ unaprijediti životni standard građana već od oktobra!

Izvori podataka:

[Grafikon 1] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_aind/default/table?lang=en

[Grafikon 2] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_aind/default/table?lang=en

[Grafikon 3] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_manr/default/table?lang=en&category=prc.prc_hicp

[Grafikon 4] Monstat, Eurostat, EN/Eurostat

Neto zarade po sektorima djelatnosti 2012-2023

Podaci_Data base (CPI)

https://www.euronews.com/business/2024/07/08/european-average-salary-rankings-where-does-your-country-stand

[Grafikon 5] Monstat, Fond PIO

Podaci_Data base (CPI) (1)

https://www.fondpio.me/2024/07/19/obavjestenje-51/

https://www.fondpio.me/2022/01/20/2025/

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije