Connect with us

EKONOMIJA

PES

(FOTO) Upoređujemo: inflacija, plate i penzije u Crnoj Gori, regionu i EU

Opravdano nezadovoljstvo građana rastom cijena plodno je tle za demagogiju zlonamjernih ili neukih političara koji često manipulisanjem javnosti pokušavaju da na podvalama zarade nezaslužene političke poene. Tekst u nastavku objektivno i činjenično, koristeći podatke kredibilnih međunarodnih statističkih institucija raskrinkava mitove o odnosu inflacije, plata i zaduženja.

Foto: PES

Rast cijena: Globalni fenomen prisutniji u EU i regionu

Dolje prikazani grafikoni ilustruju podatke agencije za statistiku EU o godišnjem rastu cijena za 2022. i 2023. godinu, te jun 2024. godine za Crnu Goru, zemlje Balkana i Evropskog ekonomskog prostora, u skladu sa Eurostatovom metodologijom (HICP). Radi preglednosti, prikazano je 13 država sa najvećom stopom godišnje inflacije.

Foto: PES

Prvu godinu implementacije programa „Evropa sad“ obilježio je početak rata u Ukrajini što je izazvalo globalnu nesigurnost u ekonomske prospekte, a onda i višeuzročnu inflaciju na globalnom nivou. Tokom 2022. godine, devet zemalja EU, od kojih su četiri zemlje evrozone imalo je veći rast cijena od Crne Gore.

Foto: PES

Neuspjeh u naporima za mirnim rješavanjem rata u Ukrajini i zaoštravanje odnosa vojnopolitičkih blokova, uz sanaciju posljedica izazvanih pandemijom korona virusa izazvane produžio je trajanje globalne inflacije. Tokom 2023. godine, osam zemalja EU, od kojih su četiri zemlje evrozone imalo je veći rast cijena od Crne Gore. Tri zemlje sa Balkana bilježe viši stepen rasta cijena nego Crna Gora.

Foto: PES

Do sada u 2024. godini stopa inflacije značajno opada globalno i u Crnoj Gori, ali i dalje traje. Države s kojima se graničimo imaju gotovo isti stepen rasta cijena kao naša ekonomija, dok su tri države Evropskog ekonomskog prostora i jedna balkanska zabilježile veći porast cijena nego Crna Gora.

Rast plata u Crnoj Gori: Skoro duplo više nego u Evropskoj uniji

Spekulacije da je inflacija “pojela” rast zarada i da ljudi raspolažu sa manje novca nego prije implementacije programa Evropa sad 1 potpuno je besmislena. Dok je neto zarada u Crnoj Gori porasla za 56.05%, u istom periodu je stopa inflacije (Monstat) bila 24.3%, što realan rast zarade čini preko 30%! U istom periodu inflacija je u Evropskoj uniji bila manja (Eurostat), ali je rast zarada takođe bio drastično manji, tako daje u prosjeku prosječan građanin EU zarađuje 18% više nego u decembru 2021. Ovo znači da je realna zarada u Crnoj Gori porasla duplo više nego u Evropskoj uniji.

Foto: PES

Rast penzija: Nominalna penzija porasla preko 75%

Prosječna penzija na kraju 2021. godine iznosila je 292 eura, dok je u junu 2024. prosječan penzioner primio 514 eura, što je rast od 75%. Za to vrijeme stopa inflacije iznosi 24.3%, što znači da crnogorski penzioneri imaju preko 50% više realne vrijednosti penzije za trošenje nego u prije dvije i po godine.

Foto: PES

U uslovima dramatične globalne inflacije, ovakva dinamika rasta zarada značajno je pomogla održanje životnog standarda građana Crne Gore, jer bi bez povećanja plata i penzija on bio narušen.

Važno je napomenuti da se za mjere povećanja plata i penzija Crna Gora nije zadužila ni cent, naprotiv, javni dug koje je ministarstvo finansija pod rukovodstvom Milojka Spajića zateklo 2020. bio je na nivou od 105% BDP-a, danas je na 63.28%. Uporedbe radi, od 2011. do 2020. prosječna plata porasla je za svega 40 eura (8%), a cijene za 12%, što znači da je kupovna moć građana opala, uprkos povećanju javnog duga za čak 2.93 milijarde eura.

Zaključujemo da u posljednje dvije godine, zahvaljujući novom pristupu rukovođenju javnih finansija, socijalnog sistema i ekonomskih politika prosječan građanin, bilo da je zaposlen ili penzioner, ima na raspolaganju značajno više novca za potrošnju. Istovjetno će održiva implementacija programa „Evropa sad 2“ unaprijediti životni standard građana već od oktobra!

Izvori podataka:

[Grafikon 1] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_aind/default/table?lang=en

[Grafikon 2] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_aind/default/table?lang=en

[Grafikon 3] Eurostat

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_hicp_manr/default/table?lang=en&category=prc.prc_hicp

[Grafikon 4] Monstat, Eurostat, EN/Eurostat

Neto zarade po sektorima djelatnosti 2012-2023

Podaci_Data base (CPI)

https://www.euronews.com/business/2024/07/08/european-average-salary-rankings-where-does-your-country-stand

[Grafikon 5] Monstat, Fond PIO

Podaci_Data base (CPI) (1)

https://www.fondpio.me/2024/07/19/obavjestenje-51/

https://www.fondpio.me/2022/01/20/2025/

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije