Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTORICA MANS-A

Francuska odlikovala ordenom viteza Vanju Ćalović

„Vanja Ćalović je posvetila svu svoju energiju sprovođenju velikih istraživanja uprkos pritiscima kojih ste bili žrtva. Njen rad je doprinio unapređenju crnogorskog zakonodavstva i doveo do osuđujućih presuda“, kazao je ambasador Francuske u Crnoj Gori

Ćalović-Marković, Foto: Luka Zeković

Ambasador Francuske u Crnoj Gori, gospodin Kristijan Timonije, uručio je odlikovanje viteza Nacionalnog reda za zasluge gospođi Vanji Ćalović Marković, u utorak 4. oktobra 2022. na prijemu koji je organizovan u francuskoj rezidenciji,navodi se u saopštenju Ambasade Francuske u Podgorici.

Ovim odlikovanjem se odaje priznanje konstantnom angažovanju Ćalović Marković, izvršne direktorice nevladine organizacije MANS, u pogledu transparentnosti i slobode informisanja u Crnoj Gori.

Orden Nacionalnog reda za zasluge se dodijeljuje francuskim i stranim državljanima kao nagrada za istaknute zasluge u vršenju javne, civilne ili vojne službe, ili privatne djelatnosti. Ustanovljen je ukazom generala Šarla de Gola, 1963. godine. Predsjednik Republike Emanuel Makron je njegov Veliki pokrovitelj (Grand maître).

Foto: Tina Popović

Ambasador je pozdravo izuzetnu karijeru i upornost gospođe Ćalović Marković u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pored svog istraživačkog rada u okviru nevladine organizacije MANS, gospođa Ćalović Marković je svojom stručnošću pružila podršku brojnim međunarodnim organizacijama.

Uručujući orden ambasador Timonije je ukazao na impresivni profesionalni put Vanje Ćalović Marković:

„Stalna posvećenost borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala učinila je da budete priznati kako u Crnoj Gori tako i šire. Još 2006. godine priključili ste se radnoj grupi pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore koja je radila na izradi strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nakon toga ste postali član Nacionalne komisije za koordinaciju i nadzor sprovođenja Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bili ste član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije od 2015. do 2018. Dvije godine kako ste bili šef ekspertske grupe u Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou,kazao je Timonije.

foto: Tina Popović

Francuski ambasador je istakao da je paralelno sa svojim aktivnostima u crnogorskim institucijama, Ćalović Marković bila uključena u rad brojnih međunarodnih organizacija, Svjetske banke, Partnerstva za otvorenu upravu ili pak Transparency International-a, uvijek sa ciljem da doprinese transparentnosti i borbi protiv korupcije u Crnoj Gori.

On je podsjetio da je Ćalović Marković u svojstvu eksternog eksperta radila nekoliko godina za Evropsku komisiju u Briselu.

„I naravno, poslednje ali ne i najmanje važno, kao izvršna direktorica nevladine organizacije MANS već više od dvije decenije, Vanja Ćalović je posvetila svu svoju energiju sprovođenju velikih istraživanja uprkos pritiscima kojih ste bili žrtva. Njen rad je doprinio unapređenju crnogorskog zakonodavstva i doveo do osuđujućih presuda. Upravo zbog ove izuzetne karijere, draga Vanja, zbog Vaše upornosti i neumorne višegodišnje posvećenosti svojoj zemlji i opštem interesu, zbog ovih borbi koje vodite, francuska vlada je odlučila da Vas imenuje vitezom Nacionalnog reda za zasluge“, zaključio je ambasador Timonije.

Zahvaljujuci se na odlikovanju izvršna direktorica MANSA Vanja Ćalović Marković je kazala da je ponosna što joj ovu nagradu daje Francuska, zemlja čija revolucija je postavila temelje slobode, jednakosti i pravde u Evropi, i države koja je osnivač Evropske unije.

„Iako ovu nagradu uručujete meni, doživljavam je kao priznanje MANS-u jer smo sve rezultate postizali kao tim. Za dvadeset godina našeg rada otkrili smo najveće slučajeve korupcije na visokom nivou, a posebno nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. Obezbijedili smo brojne dokaze da se izborne kampanje finansiraju iz nelegalnih izvora i da se kupuju glasovi birača i to sredstvima iz budžeta. Razotkrili smo veze nekih pojedinaca iz vlasti i organizovanog kriminala, kao i konkretne slučajeve pranja novca stečenog švercom narkotika, navela je Ćalović Marković.

Ona je istakla da je MANS dokumentovao sistemske probleme i pronalazio rješenja za reforme, vršeći pritisak na vlast kojoj je hronično nedostajalo političke volje da se bori protiv korupcije.

„Uspjeli smo da natjeramo političare da unaprijede mnoge zakone, postave neka važna ograničenja i mehanizme koji nam omogućavaju da ih kontrolišemo i otkrivamo korupciju. Omogućili smo hiljadama građana da nam prijave slučajeve korupcije, jer se nisu usuđivali da se obrate institucijama. Iako je spisak naših rezultata mnogo duži, Crnu Goru i dalje čeka dugačak put do države u kojoj je vlast odgovorna građanima i radi u javnom interesu. Zato su pred nama isti ciljevi, a u nama isti motivi kao i prije nesto više od dvije decenije kada sam počela da radim u MANS-u. Kako tada, tako i danas sam uvjerena da mala Crna Gora može vrlo lako da promijeni svoj sistem ako to odluči samo nekoliko ljudi koji imaju moć. To se nije dogodilo ni nakon smjene vlasti, pa je naš zadatak i dalje da tjeramo političku elitu da radi u javnom, a ne ličnom interesu i bori se protiv kriminala bez obzira iza čije zastave se skrivao, jer ne postoje naši i njihovi kriminalci, već samo kriminalci. Zbog toga je naš posao još teži, komplikovaniji i opasniji. Zato smo sa svih strana doživljavali razne prijetnje, zastrašivanja i pritiske i vlasti i kriminalaca i javne i tajne policije. Bili smo hapšeni, saslušavani, prisluškivani, praćeni. Institucije kojima smo ukazivali na korupciju su protiv nas pokretale postupke, kako bi nas ućutkali i zataškali te slučajeve. Bila sam izložena najvećem medijskom linču ikada zabilježenom na ovim prostorima, a i mnogo šire. Na mom primjeru kolege iz drugih zemalja su učile kako moćnici mogu biti okrutni i niski u svojim podvalama i pokušajima diskreditacije. Cilj tog, i svih drugih pritisaka i na mene i na moje kolege je bio da nas uplaše i natjeraju da prestanemo da radimo svoj posao. Bilo je lako odustati, umoriti se od pružanja otpora. Ali ako svi ćute ili odu odavde, pravda nikada neće doći jer neće imati ko da je traži i bori se za nju. Zato sam ja uvijek iznova birala isti, teži put, jer vjerujem da svako od nas mora da uradi sve što je u njegovoj moći da iza sebe ostavi bolje i pravednije društvo. Ova nagrada predstavlja javnu satisfakciju za ono što smo prošli, ali daje nam i dodatni motiv i podstrek da nastavimo mukotrpnu borbu za Crnu Goru kao uređeno i demokratsko društvo“, zaključila je Ćalović Marković.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije