DRUŠTVO
DIREKTORICA MANS-A
Francuska odlikovala ordenom viteza Vanju Ćalović
„Vanja Ćalović je posvetila svu svoju energiju sprovođenju velikih istraživanja uprkos pritiscima kojih ste bili žrtva. Njen rad je doprinio unapređenju crnogorskog zakonodavstva i doveo do osuđujućih presuda“, kazao je ambasador Francuske u Crnoj Gori

Ambasador Francuske u Crnoj Gori, gospodin Kristijan Timonije, uručio je odlikovanje viteza Nacionalnog reda za zasluge gospođi Vanji Ćalović Marković, u utorak 4. oktobra 2022. na prijemu koji je organizovan u francuskoj rezidenciji,navodi se u saopštenju Ambasade Francuske u Podgorici.
Ovim odlikovanjem se odaje priznanje konstantnom angažovanju Ćalović Marković, izvršne direktorice nevladine organizacije MANS, u pogledu transparentnosti i slobode informisanja u Crnoj Gori.
Orden Nacionalnog reda za zasluge se dodijeljuje francuskim i stranim državljanima kao nagrada za istaknute zasluge u vršenju javne, civilne ili vojne službe, ili privatne djelatnosti. Ustanovljen je ukazom generala Šarla de Gola, 1963. godine. Predsjednik Republike Emanuel Makron je njegov Veliki pokrovitelj (Grand maître).

Foto: Tina Popović
Ambasador je pozdravo izuzetnu karijeru i upornost gospođe Ćalović Marković u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pored svog istraživačkog rada u okviru nevladine organizacije MANS, gospođa Ćalović Marković je svojom stručnošću pružila podršku brojnim međunarodnim organizacijama.
Uručujući orden ambasador Timonije je ukazao na impresivni profesionalni put Vanje Ćalović Marković:
„Stalna posvećenost borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala učinila je da budete priznati kako u Crnoj Gori tako i šire. Još 2006. godine priključili ste se radnoj grupi pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore koja je radila na izradi strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nakon toga ste postali član Nacionalne komisije za koordinaciju i nadzor sprovođenja Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bili ste član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije od 2015. do 2018. Dvije godine kako ste bili šef ekspertske grupe u Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou,kazao je Timonije.

foto: Tina Popović
Francuski ambasador je istakao da je paralelno sa svojim aktivnostima u crnogorskim institucijama, Ćalović Marković bila uključena u rad brojnih međunarodnih organizacija, Svjetske banke, Partnerstva za otvorenu upravu ili pak Transparency International-a, uvijek sa ciljem da doprinese transparentnosti i borbi protiv korupcije u Crnoj Gori.
On je podsjetio da je Ćalović Marković u svojstvu eksternog eksperta radila nekoliko godina za Evropsku komisiju u Briselu.
„I naravno, poslednje ali ne i najmanje važno, kao izvršna direktorica nevladine organizacije MANS već više od dvije decenije, Vanja Ćalović je posvetila svu svoju energiju sprovođenju velikih istraživanja uprkos pritiscima kojih ste bili žrtva. Njen rad je doprinio unapređenju crnogorskog zakonodavstva i doveo do osuđujućih presuda. Upravo zbog ove izuzetne karijere, draga Vanja, zbog Vaše upornosti i neumorne višegodišnje posvećenosti svojoj zemlji i opštem interesu, zbog ovih borbi koje vodite, francuska vlada je odlučila da Vas imenuje vitezom Nacionalnog reda za zasluge“, zaključio je ambasador Timonije.
Zahvaljujuci se na odlikovanju izvršna direktorica MANSA Vanja Ćalović Marković je kazala da je ponosna što joj ovu nagradu daje Francuska, zemlja čija revolucija je postavila temelje slobode, jednakosti i pravde u Evropi, i države koja je osnivač Evropske unije.
„Iako ovu nagradu uručujete meni, doživljavam je kao priznanje MANS-u jer smo sve rezultate postizali kao tim. Za dvadeset godina našeg rada otkrili smo najveće slučajeve korupcije na visokom nivou, a posebno nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. Obezbijedili smo brojne dokaze da se izborne kampanje finansiraju iz nelegalnih izvora i da se kupuju glasovi birača i to sredstvima iz budžeta. Razotkrili smo veze nekih pojedinaca iz vlasti i organizovanog kriminala, kao i konkretne slučajeve pranja novca stečenog švercom narkotika, navela je Ćalović Marković.
Ona je istakla da je MANS dokumentovao sistemske probleme i pronalazio rješenja za reforme, vršeći pritisak na vlast kojoj je hronično nedostajalo političke volje da se bori protiv korupcije.
„Uspjeli smo da natjeramo političare da unaprijede mnoge zakone, postave neka važna ograničenja i mehanizme koji nam omogućavaju da ih kontrolišemo i otkrivamo korupciju. Omogućili smo hiljadama građana da nam prijave slučajeve korupcije, jer se nisu usuđivali da se obrate institucijama. Iako je spisak naših rezultata mnogo duži, Crnu Goru i dalje čeka dugačak put do države u kojoj je vlast odgovorna građanima i radi u javnom interesu. Zato su pred nama isti ciljevi, a u nama isti motivi kao i prije nesto više od dvije decenije kada sam počela da radim u MANS-u. Kako tada, tako i danas sam uvjerena da mala Crna Gora može vrlo lako da promijeni svoj sistem ako to odluči samo nekoliko ljudi koji imaju moć. To se nije dogodilo ni nakon smjene vlasti, pa je naš zadatak i dalje da tjeramo političku elitu da radi u javnom, a ne ličnom interesu i bori se protiv kriminala bez obzira iza čije zastave se skrivao, jer ne postoje naši i njihovi kriminalci, već samo kriminalci. Zbog toga je naš posao još teži, komplikovaniji i opasniji. Zato smo sa svih strana doživljavali razne prijetnje, zastrašivanja i pritiske i vlasti i kriminalaca i javne i tajne policije. Bili smo hapšeni, saslušavani, prisluškivani, praćeni. Institucije kojima smo ukazivali na korupciju su protiv nas pokretale postupke, kako bi nas ućutkali i zataškali te slučajeve. Bila sam izložena najvećem medijskom linču ikada zabilježenom na ovim prostorima, a i mnogo šire. Na mom primjeru kolege iz drugih zemalja su učile kako moćnici mogu biti okrutni i niski u svojim podvalama i pokušajima diskreditacije. Cilj tog, i svih drugih pritisaka i na mene i na moje kolege je bio da nas uplaše i natjeraju da prestanemo da radimo svoj posao. Bilo je lako odustati, umoriti se od pružanja otpora. Ali ako svi ćute ili odu odavde, pravda nikada neće doći jer neće imati ko da je traži i bori se za nju. Zato sam ja uvijek iznova birala isti, teži put, jer vjerujem da svako od nas mora da uradi sve što je u njegovoj moći da iza sebe ostavi bolje i pravednije društvo. Ova nagrada predstavlja javnu satisfakciju za ono što smo prošli, ali daje nam i dodatni motiv i podstrek da nastavimo mukotrpnu borbu za Crnu Goru kao uređeno i demokratsko društvo“, zaključila je Ćalović Marković.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














