Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTORICA MANS-A

Francuska odlikovala ordenom viteza Vanju Ćalović

„Vanja Ćalović je posvetila svu svoju energiju sprovođenju velikih istraživanja uprkos pritiscima kojih ste bili žrtva. Njen rad je doprinio unapređenju crnogorskog zakonodavstva i doveo do osuđujućih presuda“, kazao je ambasador Francuske u Crnoj Gori

Ćalović-Marković, Foto: Luka Zeković

Ambasador Francuske u Crnoj Gori, gospodin Kristijan Timonije, uručio je odlikovanje viteza Nacionalnog reda za zasluge gospođi Vanji Ćalović Marković, u utorak 4. oktobra 2022. na prijemu koji je organizovan u francuskoj rezidenciji,navodi se u saopštenju Ambasade Francuske u Podgorici.

Ovim odlikovanjem se odaje priznanje konstantnom angažovanju Ćalović Marković, izvršne direktorice nevladine organizacije MANS, u pogledu transparentnosti i slobode informisanja u Crnoj Gori.

Orden Nacionalnog reda za zasluge se dodijeljuje francuskim i stranim državljanima kao nagrada za istaknute zasluge u vršenju javne, civilne ili vojne službe, ili privatne djelatnosti. Ustanovljen je ukazom generala Šarla de Gola, 1963. godine. Predsjednik Republike Emanuel Makron je njegov Veliki pokrovitelj (Grand maître).

Foto: Tina Popović

Ambasador je pozdravo izuzetnu karijeru i upornost gospođe Ćalović Marković u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pored svog istraživačkog rada u okviru nevladine organizacije MANS, gospođa Ćalović Marković je svojom stručnošću pružila podršku brojnim međunarodnim organizacijama.

Uručujući orden ambasador Timonije je ukazao na impresivni profesionalni put Vanje Ćalović Marković:

„Stalna posvećenost borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala učinila je da budete priznati kako u Crnoj Gori tako i šire. Još 2006. godine priključili ste se radnoj grupi pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore koja je radila na izradi strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nakon toga ste postali član Nacionalne komisije za koordinaciju i nadzor sprovođenja Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bili ste član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije od 2015. do 2018. Dvije godine kako ste bili šef ekspertske grupe u Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou,kazao je Timonije.

foto: Tina Popović

Francuski ambasador je istakao da je paralelno sa svojim aktivnostima u crnogorskim institucijama, Ćalović Marković bila uključena u rad brojnih međunarodnih organizacija, Svjetske banke, Partnerstva za otvorenu upravu ili pak Transparency International-a, uvijek sa ciljem da doprinese transparentnosti i borbi protiv korupcije u Crnoj Gori.

On je podsjetio da je Ćalović Marković u svojstvu eksternog eksperta radila nekoliko godina za Evropsku komisiju u Briselu.

„I naravno, poslednje ali ne i najmanje važno, kao izvršna direktorica nevladine organizacije MANS već više od dvije decenije, Vanja Ćalović je posvetila svu svoju energiju sprovođenju velikih istraživanja uprkos pritiscima kojih ste bili žrtva. Njen rad je doprinio unapređenju crnogorskog zakonodavstva i doveo do osuđujućih presuda. Upravo zbog ove izuzetne karijere, draga Vanja, zbog Vaše upornosti i neumorne višegodišnje posvećenosti svojoj zemlji i opštem interesu, zbog ovih borbi koje vodite, francuska vlada je odlučila da Vas imenuje vitezom Nacionalnog reda za zasluge“, zaključio je ambasador Timonije.

Zahvaljujuci se na odlikovanju izvršna direktorica MANSA Vanja Ćalović Marković je kazala da je ponosna što joj ovu nagradu daje Francuska, zemlja čija revolucija je postavila temelje slobode, jednakosti i pravde u Evropi, i države koja je osnivač Evropske unije.

„Iako ovu nagradu uručujete meni, doživljavam je kao priznanje MANS-u jer smo sve rezultate postizali kao tim. Za dvadeset godina našeg rada otkrili smo najveće slučajeve korupcije na visokom nivou, a posebno nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. Obezbijedili smo brojne dokaze da se izborne kampanje finansiraju iz nelegalnih izvora i da se kupuju glasovi birača i to sredstvima iz budžeta. Razotkrili smo veze nekih pojedinaca iz vlasti i organizovanog kriminala, kao i konkretne slučajeve pranja novca stečenog švercom narkotika, navela je Ćalović Marković.

Ona je istakla da je MANS dokumentovao sistemske probleme i pronalazio rješenja za reforme, vršeći pritisak na vlast kojoj je hronično nedostajalo političke volje da se bori protiv korupcije.

„Uspjeli smo da natjeramo političare da unaprijede mnoge zakone, postave neka važna ograničenja i mehanizme koji nam omogućavaju da ih kontrolišemo i otkrivamo korupciju. Omogućili smo hiljadama građana da nam prijave slučajeve korupcije, jer se nisu usuđivali da se obrate institucijama. Iako je spisak naših rezultata mnogo duži, Crnu Goru i dalje čeka dugačak put do države u kojoj je vlast odgovorna građanima i radi u javnom interesu. Zato su pred nama isti ciljevi, a u nama isti motivi kao i prije nesto više od dvije decenije kada sam počela da radim u MANS-u. Kako tada, tako i danas sam uvjerena da mala Crna Gora može vrlo lako da promijeni svoj sistem ako to odluči samo nekoliko ljudi koji imaju moć. To se nije dogodilo ni nakon smjene vlasti, pa je naš zadatak i dalje da tjeramo političku elitu da radi u javnom, a ne ličnom interesu i bori se protiv kriminala bez obzira iza čije zastave se skrivao, jer ne postoje naši i njihovi kriminalci, već samo kriminalci. Zbog toga je naš posao još teži, komplikovaniji i opasniji. Zato smo sa svih strana doživljavali razne prijetnje, zastrašivanja i pritiske i vlasti i kriminalaca i javne i tajne policije. Bili smo hapšeni, saslušavani, prisluškivani, praćeni. Institucije kojima smo ukazivali na korupciju su protiv nas pokretale postupke, kako bi nas ućutkali i zataškali te slučajeve. Bila sam izložena najvećem medijskom linču ikada zabilježenom na ovim prostorima, a i mnogo šire. Na mom primjeru kolege iz drugih zemalja su učile kako moćnici mogu biti okrutni i niski u svojim podvalama i pokušajima diskreditacije. Cilj tog, i svih drugih pritisaka i na mene i na moje kolege je bio da nas uplaše i natjeraju da prestanemo da radimo svoj posao. Bilo je lako odustati, umoriti se od pružanja otpora. Ali ako svi ćute ili odu odavde, pravda nikada neće doći jer neće imati ko da je traži i bori se za nju. Zato sam ja uvijek iznova birala isti, teži put, jer vjerujem da svako od nas mora da uradi sve što je u njegovoj moći da iza sebe ostavi bolje i pravednije društvo. Ova nagrada predstavlja javnu satisfakciju za ono što smo prošli, ali daje nam i dodatni motiv i podstrek da nastavimo mukotrpnu borbu za Crnu Goru kao uređeno i demokratsko društvo“, zaključila je Ćalović Marković.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije