Connect with us

DRUŠTVO

"OSAM OD DESET PREMINULIH PACIJENTA SU BILI NEVAKCINISANI"

Galić: Ne razmišlja se o zaključavanju Crne Gore, aktuelne mjere ostaju na snazi

„Svi preminuli mlađi od 40 godina su takođe bili nevakcinisani. Bez obzira na to što su neposredni uzročnici smrti bili najrazličitiji, zajednčki imenilac im je to što su svi bili nevakcinisani“

Galić, Foto: Vlada Crne Gore

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Igor Galić saopštio je danas da imunizacija vodi ka dodatnoj liberalizaciji epidemioloških mjera.

„Za sada se ne razmišlja o zaključavanju Crne Gore. Aktuelne mjere ostaće na snazi naredne dvije nedjelje“, istakao je Galić na konferenciji za medije Ministarstvo zdravlja, Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Instituta za javno zdravlj na kojoj se predstavlja trenutna epidemiološka situacija u zemlji, izazvana pandemijom koronavirusa.

„U posljednje dvije nedjelje, broj zaraženih je opao oko 25 odsto, a zabilježen je i pad hospitalizacija za oko osam odsto. Kada se pogleda stanje od 1. avgusta do 18. oktobra, podaci IJZCG pokazuju sljedeće: Od 1. avgusta do 18. oktobra 2021. godine u Crnoj Gori je zaraženo 36.515 ljudi. Oporavilo se 98,9 odsto. Nažalost, 1,1 odsto zaraženih je preminulo. Osam od 10 preminulih pacijenata su bile nevakcinisane osobe. Svi preminuli mlađi od 40 godina su takođe bili nevakcinisani. Bez obzira na to što su neposredni uzročnici smrti bili najrazličitiji, zajednčki imenilac im je to što su svi bili nevakcinisani. Najviše preminulih je između 70 i 79 godina“, istakao je Galić.

 

On je dodao da je aktuelna tema ovih dana Sputnjik V.

 

„Institutu za ljekove i medicinska sredstva, kao što su i saopštili, podnijet je zahtjev za uvoz dodatnih količina vakcine Sputnik V, 40 hiljada doza, koji se trenutno nalazi u postupku stručne procjene. U Institutu se svaki zahtjev procjenjuje u skladu sa propisanim postupcima kojima su implementirani evropski i međunarodni standardi koji garantuju kvalitet, bezbjednost i efikasnost lijeka. U skladu sa zakonom, za imunološke ljekove odobrava se svaki pojedinačni uvoz, odnosno vrši kontrola kvaliteta prije njihovog stavljanja u promet, odnosno upotrebe. Prema informacijama iz CInMED-a, odluka u vezi sa upotrebom Sputnjika V biće poznata u toku narednih sedam dana i to će biti konačna odluka u vezi sa primjenom ove vakcine koju dio građana uporno čeka i mi smo je obezbijedili“, rekao je Galić.

On je kazao da oni koriste vakcine koje preporučuju Evropska agencija za ljekove i medicinska sredstva i Svjetska zdravstvena organizacija.

„Ali to ne znači da ne treba da se primjenjuju druge vakcine koje su, u slučaju Crne Gore, prethodno ispitane i za koje CInMED garantuje kvalitet, bezbjednost i efikasnost. S druge strane, Sputnjik V se koristi u 70 zemalja svijeta – od regiona, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine do nekih zemalja članica EU poput Mađarske. Zdravlje građana je prioritet, a vakcinacija, pokazuju podaci i iz naše zemlje, u najvećem procentu štiti od najtežih oblika bolesti“, rekao je Galić.

Radulović: 80 odsto pacijenata su nevakcinisani građani

Direktorica KCCG Ljiljana Radulović je kazala da se na bolničkom liječenju usljed COVID 19 infekcije ili njenih posljedica u Crnoj Gori nalazi 354 pacijenta.

Radulović, Foto: Vlada Crne Gore

„To je oko osam odsto manje u odnosu na dvije sedmice ranije. Najveći broj pacijenata je smješten u Kliničkom centru Crne Gore. Kod nas se liječi 126 pacijenata. Osamdeset odsto pacijenata su nevakcinisani građani. Podaci iz naše bolnice podržavaju sve svjetske naučne studije koje ukazuju da imunizacija, u najvećem procentu, štiti od razvoja najtežih kliničkih slika. Naglašavam da su u KCCG sve češći prijemi pacijenata nakon preležane bolesti, pa se ljekari, osim protiv same infekcije, bore i protiv njenih posljedica koje su sve žešće, a to se posebno odnosi na srčane i moždane udare“, rekla je Radulović.

Po njenim riječima, pacijenti, sem respiratornih posljedica, imaju kardiovaskularna oštećenja, pa je za očekivati da i u budućnosti imamo sve više pacijenata u klinikama koje se bave ovim bolestima, a to su Klinika za bolesti srca i Klinika za neurologiju.

„COVID 19 je opasan po sebi, ali njegove reperkusije mogu da budu znatno ozbiljnije. Zato je važna vakcinacija protiv korona virusa: ona je podrška vašem postojećem imunom sistemu da se bori i, i najčešće, u konačnom i izbori protiv ove bolesti i svih naknadnih posljedica. Kada se vaš organizam umori, imunitet kog stvara vakcina je najbolji saveznik ljekara koji se bore za vaše zdravlje i za vaš život“, kazala je direktorica KCCG.

Ona je kazala da je stanje u ostalim bolnicama sljedeće: OB Bar 43, OB Pljevlja 36, OB Bijelo Polje 23, OB Berane 32, OB Kotor 29, OB Nikšić 24, SB Brezovik 41.

„To znači da je od ukupnog, trenutno opredijeljenog smještajnog kapaciteta za COVID pacijente, sada zauzeto 66 odsto“, rekla je Radulović.

Ćorić: Ministarstvo zdravlja ne želi da vakcinacija protiv koronavirusa bude posljedica pritiska već lična odluka

Slađana Ćorić, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja je kazala da je Crna Gore obezbijedila 920 hiljada doza vakcina i dodala da je bolje je da građani odu na vakcinalni punkt nego u bolnicu.

„Ministarstvo zdravlja ne želi da vakcinacija protiv koronavirusa bude posljedica pritiska već lična odluka koja proizilazi iz svijesti o očuvanju ličnog i javnog zdravlja. Ja ću vam, kao dugogodišnji ljekar koji je donedavno radio sa najtežim COVID pacijentima, reći da građani koji su na bolničkom liječenju najviše žale što se nijesu imunizovali na vrijeme. Dok se bore za vazduh koji im je sada luksuz a do juče su svaki dah uzimali zdravo za gotovo, nadaju se da će izaći živi izaći iz bolnice, sami sebi obećavaju da će se čim prije vakcinisati. U predstojećem periodu, s obzirom na to da smo konstatovali pad interesovanja za imunizaciju, Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa ostalim državnim organima, prvenstveno sa Domom zdravlja, nastojaće da terenskim radom pospiješi ovaj proces“, istakla je Ćorić.

Ona je dodala da u svjetlu razgovora o imunizaciji ali i o trećoj dozi vakcine koja je nedavno preporučena opštoj populaciji ali i ranjivim grupama, treba da budemo svjesni da na tome može da se radi samo ako je država obezbjedila dovoljan broj vakcina.

„Od proljeća 2021. godine do danas, Ministarstvo zdravlja je uspjelo da obezbijedi 920 hiljada doza vakcina, a uskoro stiže još najmanje 100 hiljada doza“, kazala je Ćorić.

Po njenim riječima, u ovom trenutku Crna Gora raspolaže sa preko 375 hiljada doza vakcina.

„Od toga: Sinofarm – oko 250 hiljada hiljada, Fajzer – preko 80 hiljada, Sputnik V – 40 hiljada koje su u procesu ispitivanja, Astra Zeneka – oko pet hiljada. I, podsjećam da u Crnu Goru, kao donacija Turske, uskoro stiže i 100 hiljada Sinovak vakcina. Ovo je odličan rezultat u procesu nabavke vakcina i Ministarstvo zdravlja je zadovoljno što građani Crne Gore odavno bukvalno mogu da biraju kojom vakcinom će se imunizovati protiv korona virusa iako ih mi sve ravnomjerno tretiramo. Ovo je prilika da pozovemo i one građane koji su prirodno stekli imunitet da ne odlažu vakcinaciju koja će dodatno ojačati njihov imunitet. Treća doza je njihova rezervna oprema za borbu protiv korona virusa jer nikad ne znate kako i uslijed čega vaš organizam može da otkaže borbu. Tada bi, umjesto vas, vakcina mogla da postigne očekivani rezultat – savladavanje bolesti i ili izlazak iz bolnice“, poručila je Ćorić.

Ona je kazala da nije slučajno što su, nažalost, svi mlađi od 40 godina koji su izgubili borbu protiv koronavirusa bili nevakcinisani.

„Još jednom, kao ljekar, molim sve građane da ne oklijevaju i da, dok su na vrijeme, pođu na najbliži vakcinalni punkt kako njihova naredna stanica ne bi bio KCCG ili neka druga bolnica u Crnoj Gori. Imunizacijom, u najvećem broju slučajeva, čak i ako se razbolite, znate da raspolažete jačim imunim sistemom u odnosu na nevakcinisane“, poručila je Ćorić.

Konferenciju možete pratiti uživo na portalu Berane online od 10h.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Saopštenje za javnost Igumana Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama povodom nemilih scena ispred svetnje

„Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu“, riječi su igumana Danila Romanova

Foto: Manastir Đurđevi Stupovi u Beranama

Iguman manastira Đurđevi Stupovi u Beranama Danilo Romanov obratio se saopštenjem za javnost nakon večerašnjih nemilih scena ispred manastira prilikom održavanja skupa podrške sveštenicima Milošu Cicmilu i Stefanu Milovanoviću nakon odluke da budu premješteni iz Berana u druge parohije.

Njegovo obraćanje prenosimo u cjelosti:

„Povodom protesta dijela građana koji su se večeras okupili ispred Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama pod sloganom „Ne damo Stefana i Miloša“ želim da upoznam javnost da se pitanja uređenja crkve rešavaju unutar crkve, a ne na protestima.

Kao iguman Manastira Đurđevi Stupovi namjeravao sam da se obratim prisutnima i objasnim stav crkve povodom nastale situacije, ali sam bio izložen verbalnim napadima dijela prisutnih koji su tražili da napustim manastir, jer nisam iz Berana, a u koji sam po Božijem blagoslovu došao i gdje me je Crkva poslala.

Mislio sam da kažem, da kada toliko brinu za manastir, a smeta im što nisam iz Berana, zašto neko od njih ne dođe da se zamonaši i živi monaškim životom i upravlja manastirom, već u Beranama ima puno poroka kao što su narkomanija, kocka i lopovluk, a gotovo da nema onih koji bi da dođu u manastir i žive kao monasi.

Kajem se što sam reagovao na neprimjerene riječi koje su mi upućivali, ali nisam mogao ostati po strani, jer su htjeli da se miješaju u ustrojstvo manastira. Da nije bilo takvih napada ne bih reagovao na način na koji sam to učinio, jer nisam imao namjeru da bilo koga uvrijedim, već da ukažem na probleme te vrste u Beranama.

Tako da nisam mislio na sve građane Berana, već na takve krugove, koji bi uz to da se bave i crkvenim pitanjima.

Prethodnih dana bespotrebno je širena u narodu netrpeljivost prema episkopu i meni kao igumanu. Crkvena pitanja rešavaju se kroz razgovor sa vladikom.

Svu odgovornost za današnji nemili događaj snose oni koji se na necrkven način protive odlukama vladike, koji upravlja Eparhijom i nije neprijatelj crkve i naroda.

Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu“.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Privremeno se obustavlja saobraćaj kroz tunel na Jelovici

„Obustava saobraćaja kroz tunel trajaće od ponedeljka 9. septembra do petka 13. septembra u periodu od 9 do 17 časova“, navodi se u saopštenju Uprave za saobraćaj

Tunel na Jelovici, Foto: Berane online

Saobraćaj na putu Berane-Kolašin preko Lubnica biće privremeno obustavljen od ponedeljka 9. septembra do petka 13. septembra u periodu od 9 do 17 časova.

Saobraćaj se obustavlja zbog završetka radova na instalaciji i testiranju opreme za radio signale u tunelu Klisura.

“Molimo građane, koji planiraju da u ovom periodu putuju na ovom putnom pravcu uzmu u obzir vrijeme obustave saobraćaja, a podsjećamo ih da mogu koristiti putne pravce preko Ribarevnina i Trešnjevika. Apelujemo na građane za strpljenje jer se radi o privremnom prekidu saobraćaja zbog radova koji imaju za cilj povećanje nivoa bezbjednosti svih korisnika tunela Klisura”, kaže se u saopštenju Uprave za saobraćaj.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Skoro 60 odsto građana Crne Gore nema para ni za sedam dana godišnjeg odmora

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto

Foto: Screenshot/Ilustracija

Skoro 60 odsto crnogorskih građana živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte nedelju dana godišnjeg odmora van kuće, pokazala je Anketa o dohotku i uslovima života u 2023. godini, koju je objavio Monstat.

Sa druge strane, prema podacima iste ankete, najmanji procenat osoba (11,3 odsto) živi u domaćinstvima koja su izjavila da ne mogu priuštiti svaki drugi dan jelo sa mesom, piletinom, ribom (ili vegeterijanski ekvivalent)”. 

“Mogućnost spajanja ‘kraja sa krajem’, kao indikator subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2023. godini 15,1 odsto osoba živi u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju ‘kraj sa krajem’, dok njih 0,8 odsto živi u domaćinstvima koja su izjavila da veoma jednostavno spajaju ‘kraj sa krajem'“, navodi se u Anketi o dohotku. 

Podaci, kako prenosi portal RTCG, pokazuju i da se 27,3 odsto djece starosti od 0 do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva. 

“Procenat djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je pokazatelj koliko je djece koja su u riziku od siromaštva i/ili izrazito materijalno i socijalno deprivirana, i/ili žive u domaćinstvima s veoma niskim intenzitetom rada. U 2023. godini, ovaj pokazatelj je iznosio 38,2 odsto”, navodi se u dokumentu, prenosi Tanjug. 

Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Uprava za statistiku redovno sprovodi od 2013. godine.  Monstat pojašnjava da su podaci prikupljeni ovim istraživanjem predstavljaju osnovu za izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Crnu Goru. 

Anketa je pokazala da je stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila je 20,1 odsto, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Preciziraju da te osobe nisu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. 

“Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno i socijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada, u 2023. godini iznosila je 31,0 odsto. Stopa izrazite materijalne i socijalne deprivacije, u 2023. godini iznosila je 12,3 odsto i pokazuje procenat lica koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne deprivacije”, pokazuje Anketa. 

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto.

„Riziku od siromaštva, u 2023. godini, je bio izložen skoro svaki treći stanovnik ruralnih područja (27,5 odsto). Stopa rizika od siromaštva u gradskom području iznosila je 15,9 odsto u 2023. godini”, navodi se u Anketi o dohotku i uslovima života u 2023. godini. 

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije