DRUŠTVO
ISTRAŽIVANJE "VIJESTI"
(FOTO) Falsifikat: Lažnu diplomu ima pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje
Miljana Pavličić nikada nije završila Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu, uvjerenje na osnovu kojeg radi nije autentično, zvanično potvrđeno “Vijestima” tokom višemjesečnog istraživanja

Pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlja Miljana Pavličić nikada nije završila Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu, a dokumentacija na osnovu koje radi na rukovodećoj poziciji je falsifikat.
To je pokazalo višemjesečno istraživanje “Vijesti”.
Pavličić sa falsifikovanim obrazovnim ispravama godinama radi na odgovornim poslovima u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u državi. Ona je ćerka bivše dugogodišnje glavne zdravstveno-sanitarne inspektorke Višnje Orban.
Iako Pavličić u zvaničnim odgovorima tvrdi da poslodavac – Institut za javno zdravlje posjeduje sve dokaze o njenim kvalifikacijama u personalnom dosijeu, validnost te dokumentacije osporava Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Uvjerenje koje je Institut objavio na sajtu, foto: Vijesti
“Vijestima” je iz te obrazovne ustanove zvanično potvrđeno da na Hemijskom fakultetu nije stekla diplomu. Naprotiv, Pavličić je, tvrde, ispisana sa tog fakulteta 12 godina nakon što je tamo započela školovanje.
Tvrde i da oni nijesu izdali uvjerenje o završenim studijama, koje je njen poslodavac, Institut za javno zdravlje, postavio na svoju internet stranicu nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Pavličić na svom linkedin profilu navodi da se na Hemijskom fakultetu u Beogradu obrazovala od 2003. do 2009. godine i stekla zvanje diplomirani biohemičar. To, međutim, ne odgovara evidenciji tog fakulteta, prema kojoj je jedino tačno da je studije na tom fakultetu upisala 2003. godine.
Pavličić se i u zvaničnim Vladinim dokumentima potpisuje kao diplomirani biohemičar, a da je navodno diplomirala na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu stoji i u njenom radnom kartonu, u koji su “Vijesti” imale uvid.
Iz Instituta za javno zdravlja “Vijestima” nijesu odgovorili koji fakultet i stečeno zvanje ima pomoćnica direktora, na kojem fakultetu je diplomirala i kada, kao i da li je i kada nostrifikovana diploma ukoliko je diplomirala na inostranom fakultetu.
Hemijski fakultet: Pavličić ispisana u martu 2015. godine
Podaci Hemijskog fakulteta, koje su “Vijesti” dobile na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama, pokazuju da Pavličić nije završila osnovne studije na toj univerzitetskoj jedinici Univerziteta u Beogradu.
“Obavještavamo Vas da prema zvaničnoj evidenciji i javnim ispravama koje vodi i izdaje Univerzitet u Beogradu – Hemijski fakultet, Miljana Pavličić rođena … (“Vijesti” shodno Zakonu ne objavljuju lične podatke), u Nikšiću, Crna Gora, bila je upisana na osnovne studije, smjer Biohemija, da je ispisana sa fakulteta 9.03.2015. godine. Imenovana nije stekla diplomu Osnovnih studija, smjer (sada studijski program) Biohemija, niti bilo kojeg drugog smjera Univerziteta u Beogradu – Hemijskog fakulteta. Takođe, imenovana nije kasnije upisala, niti završila magistarske ili doktorske studije na Univerzitetu u Beogradu – Hemijskom fakultetu”, piše u odgovoru dostavljenom “Vijestima” 21. aprila ove godine.
Uvjerenje sa Hemijskog fakulteta je falsifikat
Pavličić, u odgovoru “Vijestima” iz septembra ove godine, tvrdi suprotno biografiji – da je završila Prirodno-matematički fakultet, a ne Hemijski, i to 2011. godine.
Ona je ignorisala dodatno pitanje gdje je diplomirala, odnosno na kojem fakultetu je stekla zvanje diplomirani biohemičar.
“U personalnom dosijeu Miljane Pavličić u Institutu za javno zdravlje Crne Gore se nalazi dokaz o završenom fakultetu i stečenom zvanju, rješenje o nostrifikaciji inostrane diplome iz 2011. godine, rješenje Ministarstva zdravlja o položenom stručnom ispitu kao i niz sertifikati sa završenih obuka o poznavanju zahtjeva ISO standarda. Ona u Institutu radi 12 godina”, piše u odgovoru pomoćnice direktora.
Institut za javno zdravlje je 16. oktobra, na zahtjev za slobodan pristup informacijama, dostavio nevladinoj organizaciji MANS uvjerenje, prema kojem je Pavličić diplomirala na Hemijskom fakultetu u Beogradu i to u januaru 2010. godine.
Te informacije, međutim, nema beogradska ustanova.

Odgovor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, foto: Vijesti
Dekan prof. dr Goran Roglić, u dopisu dostavljenom “Vijestima” od 31. oktobra tvrdi da Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu nije izdao sporno uvjerenje. Tu tvrdnju, ističe, temelje na više razloga.
“Univerzitet u Beogradu – Hemijski fakultet, u svom radu koristi srpski jezik i ćirilično pismo, te i uvjerenja o završetku studija izdaje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, dok je predmetno uvjerenje izdato na latinici. Predmetno uvjerenje u zaglavlju nema zavodni broj i datum izdavanja, što je obavezni element uvjerenja koje izdaje Hemijski fakultet. U predmetnom uvjerenju nije naveden nivo stručne spreme koji je student stekao odbranom završnog rada… U uvjerenju koje izdaje Hemijski fakultet ne navodi se ime i prezime mentora kod kog je odbranjen završni rad, za razliku od predmetnog uvjerenja”, navodi se u odgovoru.
Iz Hemijskog fakulteta tvrde i da u spornom uvjerenju nedostaje svrha izdavanja uvjerenja, kao i rok važnosti, ali i da njihova uvjerenja ne potpisuju zaposleni u studentskoj službi, već samo dekan.
“Prema matičnim knjigama, Miljana Pavličić nije diplomirala na Univerzitetu u Beogradu – Hemijskom fakultetu 18.01.2010, već je odlukom 6/20 dana 09.03.2015. ispisana sa Fakulteta”, navodi se u odgovoru dostavljenom “Vijestima”.
Ministarstvo prosvjete ima, pa nema podatke
Iz Ministarstva prosvjete “Vijestima” su potvrdili da je Pavličić 2010. godine podnijela zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave. Nijesu, međutim, odgovorili sa kojeg fakulteta je diploma koju je Pavličić planirala da nostrifikuje.
“Prema arhivskoj evidenciji Ministarstva prosvjete, zahtjev za nostrifikaciju na ime Miljana Pavličić podnijet je 2010. godine. Rješenje o priznavanju nije izdato”, tvrdili su iz tog resora 12. maja ove godine.
Upitani zašto rješenje o priznavanju nije izdato, odnosno zbog čega država nije nostrifikovala diplomu Pavličić, iz Ministarstva su nakon mjesec odgovorili da ipak ne znaju da li je i kako zahtjev riješen.
“Kao što smo Vas ranije informisali, uvidom u evidenciju koju vodi Ministarstvo prosvjete, utvrđeno je da je Miljana Pavličić podnijela zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave 2010. godine. Iz iste evidencije se ne može utvrditi da li je zahtjev riješen i na koji način”, piše u odgovoru Ministarstva.
Kazali su i da se dokumentacija koja se dostavlja uz zahtjev čuva pet godina i uputili redakciju da se obrati Institutu za javno zdravlje kao poslodavcu, “koji u personalnom dosijeu treba trajno da čuva obrazovnu ispravu na osnovu koje zaposleni stiče prava iz radnog odnosa”.
Rukovodi ISO standardima, zaposlena 2010. godine
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Instituta, koji je usvojen početkom 2022. godine, propisuje da pomoćnik direktora za kvalitet mora da ima završen Prirodno-matematički fakultet, Tehnički fakultet, Fakultet za biologiju, smjer molekularna biologija u obimu od minimum 240 kredita, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja. Neophodno je i da posjeduje serftifikate koji dokazuju poznavanje ISO standarda koji su implementirani u poslove Instituta i najmanje pet godina radnog iskustva.
Pavličić u Institutu za javno zdravlje radi od 2010. godine. Prvih godinu u toj ustanovi radila je kao pripravnik u laboratoriji za ispitivanje kvaliteta namirnica i predmeta opšte upotrebe i laboratoriji za ispitivanje voda, vazduha i zemljišta. Od septembra 2011. godine pa do februara 2018. pokrivala je mjesto analitičara, a u opisu posla joj je bilo određivanje parametara kvaliteta u namirnicama, spekltrofotometrijsko određivanje sadržaja fosfata, nitrita i dijastaze, određivanje sadržaja konzervansa, zaslađivača, kontaminanata, šećera HMF primjenom HPLC i ELISA testa, vođenje zapisa i priprema dokumentacije za akreditaciju.
Od 2018. godine Pavličić je i osoba odgovorna za ISO standarde 17025 u toj zdravstvenoj ustanovi.
Taj standard je referenca za laboratorije, koji im omogućava da implementiraju temeljan sistem kvaliteta i pokažu da su kompetentne da pruže validne i pouzdane rezultate. Izvještaji o ispitivanju i serfitikati akreditovanih laboratorija mogu zahvaljujući tom standardu da budu prihvaćeni širom svijeta, bez potrebe za dodatnim ispitivanjem.
Pavličić je u prethodnom period bila i predsjednica Komisije za akreditaciju zdravstvenih ustanova, koju je formiralo Ministarstvo zdravlja.
Ima pečat Osnovnog suda, ne i Ministarstva
Da je uvjerenje o završenim studijama na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u najmanju ruku sumnjivo, pokazuje i navodni pečat Osnovnog suda u Podgorici na spornom dokumentu. Pavličić je u vrijeme navodnog izdavanja dokumenta morala da prođe proceduru predviđenu Zakonom o priznavanju i vrednovanju obrazovnih isprava (Sl. Crne Gore br. 4, od 17. januara 2008. godine). To znači da uvjerenje nije ni trebalo da stigne do suda, već da prođe proceduru u tadašnjoj administraciji Ministarstva prosvjete – nacionalnog informacionog centra (ENIC centar).
Ćerka dugogodišnje glavne inspektorke
Majka Miljane Pavličić Višnja Orban bila je donedavno pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove. Tokom prethodne decenije pokrivala je funkciju šefa Odsjeka zdravstveno-sanitarne inspekcije, u čijem opisu je i nadzor nad primjenom više zakona – o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, zaštiti potrošača, hemikalijama, biocidnim proizvodima, zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe…
S obzirom na to da je Orban bila dugogodišnja javna funkcionera, sve do kraja 2022. godine, u njenim imovinskim kartonima na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije pominje se i ćerka Miljana Pavličić, zaposlena u Institutu za javno zdravlje. Pavličić je bila član zajedničkog domaćinstva sve do 2017. godine.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Dijalozi.me – servis po mjeri građana”, koji realizuje Sindikat doktora medicine Crne Gore, a koji je podržan kroz program “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














