Connect with us

DRUŠTVO

ISTRAŽIVANJE "VIJESTI"

(FOTO) Falsifikat: Lažnu diplomu ima pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje

Miljana Pavličić nikada nije završila Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu, uvjerenje na osnovu kojeg radi nije autentično, zvanično potvrđeno “Vijestima” tokom višemjesečnog istraživanja

Pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlja Miljana Pavličić nikada nije završila Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu, a dokumentacija na osnovu koje radi na rukovodećoj poziciji je falsifikat.

To je pokazalo višemjesečno istraživanje “Vijesti”.

Pavličić sa falsifikovanim obrazovnim ispravama godinama radi na odgovornim poslovima u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u državi. Ona je ćerka bivše dugogodišnje glavne zdravstveno-sanitarne inspektorke Višnje Orban.

Iako Pavličić u zvaničnim odgovorima tvrdi da poslodavac – Institut za javno zdravlje posjeduje sve dokaze o njenim kvalifikacijama u personalnom dosijeu, validnost te dokumentacije osporava Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Uvjerenje koje je Institut objavio na sajtu, foto: Vijesti

“Vijestima” je iz te obrazovne ustanove zvanično potvrđeno da na Hemijskom fakultetu nije stekla diplomu. Naprotiv, Pavličić je, tvrde, ispisana sa tog fakulteta 12 godina nakon što je tamo započela školovanje.

Tvrde i da oni nijesu izdali uvjerenje o završenim studijama, koje je njen poslodavac, Institut za javno zdravlje, postavio na svoju internet stranicu nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Pavličić na svom linkedin profilu navodi da se na Hemijskom fakultetu u Beogradu obrazovala od 2003. do 2009. godine i stekla zvanje diplomirani biohemičar. To, međutim, ne odgovara evidenciji tog fakulteta, prema kojoj je jedino tačno da je studije na tom fakultetu upisala 2003. godine.

Pavličić se i u zvaničnim Vladinim dokumentima potpisuje kao diplomirani biohemičar, a da je navodno diplomirala na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu stoji i u njenom radnom kartonu, u koji su “Vijesti” imale uvid.

Iz Instituta za javno zdravlja “Vijestima” nijesu odgovorili koji fakultet i stečeno zvanje ima pomoćnica direktora, na kojem fakultetu je diplomirala i kada, kao i da li je i kada nostrifikovana diploma ukoliko je diplomirala na inostranom fakultetu.

Hemijski fakultet: Pavličić ispisana u martu 2015. godine

Podaci Hemijskog fakulteta, koje su “Vijesti” dobile na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama, pokazuju da Pavličić nije završila osnovne studije na toj univerzitetskoj jedinici Univerziteta u Beogradu.

“Obavještavamo Vas da prema zvaničnoj evidenciji i javnim ispravama koje vodi i izdaje Univerzitet u Beogradu – Hemijski fakultet, Miljana Pavličić rođena … (“Vijesti” shodno Zakonu ne objavljuju lične podatke), u Nikšiću, Crna Gora, bila je upisana na osnovne studije, smjer Biohemija, da je ispisana sa fakulteta 9.03.2015. godine. Imenovana nije stekla diplomu Osnovnih studija, smjer (sada studijski program) Biohemija, niti bilo kojeg drugog smjera Univerziteta u Beogradu – Hemijskog fakulteta. Takođe, imenovana nije kasnije upisala, niti završila magistarske ili doktorske studije na Univerzitetu u Beogradu – Hemijskom fakultetu”, piše u odgovoru dostavljenom “Vijestima” 21. aprila ove godine.

Uvjerenje sa Hemijskog fakulteta je falsifikat

Pavličić, u odgovoru “Vijestima” iz septembra ove godine, tvrdi suprotno biografiji – da je završila Prirodno-matematički fakultet, a ne Hemijski, i to 2011. godine.

Ona je ignorisala dodatno pitanje gdje je diplomirala, odnosno na kojem fakultetu je stekla zvanje diplomirani biohemičar.

“U personalnom dosijeu Miljane Pavličić u Institutu za javno zdravlje Crne Gore se nalazi dokaz o završenom fakultetu i stečenom zvanju, rješenje o nostrifikaciji inostrane diplome iz 2011. godine, rješenje Ministarstva zdravlja o položenom stručnom ispitu kao i niz sertifikati sa završenih obuka o poznavanju zahtjeva ISO standarda. Ona u Institutu radi 12 godina”, piše u odgovoru pomoćnice direktora.

Institut za javno zdravlje je 16. oktobra, na zahtjev za slobodan pristup informacijama, dostavio nevladinoj organizaciji MANS uvjerenje, prema kojem je Pavličić diplomirala na Hemijskom fakultetu u Beogradu i to u januaru 2010. godine.

Te informacije, međutim, nema beogradska ustanova.

Odgovor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, foto: Vijesti

Dekan prof. dr Goran Roglić, u dopisu dostavljenom “Vijestima” od 31. oktobra tvrdi da Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu nije izdao sporno uvjerenje. Tu tvrdnju, ističe, temelje na više razloga.

“Univerzitet u Beogradu – Hemijski fakultet, u svom radu koristi srpski jezik i ćirilično pismo, te i uvjerenja o završetku studija izdaje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, dok je predmetno uvjerenje izdato na latinici. Predmetno uvjerenje u zaglavlju nema zavodni broj i datum izdavanja, što je obavezni element uvjerenja koje izdaje Hemijski fakultet. U predmetnom uvjerenju nije naveden nivo stručne spreme koji je student stekao odbranom završnog rada… U uvjerenju koje izdaje Hemijski fakultet ne navodi se ime i prezime mentora kod kog je odbranjen završni rad, za razliku od predmetnog uvjerenja”, navodi se u odgovoru.

Iz Hemijskog fakulteta tvrde i da u spornom uvjerenju nedostaje svrha izdavanja uvjerenja, kao i rok važnosti, ali i da njihova uvjerenja ne potpisuju zaposleni u studentskoj službi, već samo dekan.

“Prema matičnim knjigama, Miljana Pavličić nije diplomirala na Univerzitetu u Beogradu – Hemijskom fakultetu 18.01.2010, već je odlukom 6/20 dana 09.03.2015. ispisana sa Fakulteta”, navodi se u odgovoru dostavljenom “Vijestima”.

Ministarstvo prosvjete ima, pa nema podatke

Iz Ministarstva prosvjete “Vijestima” su potvrdili da je Pavličić 2010. godine podnijela zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave. Nijesu, međutim, odgovorili sa kojeg fakulteta je diploma koju je Pavličić planirala da nostrifikuje.

“Prema arhivskoj evidenciji Ministarstva prosvjete, zahtjev za nostrifikaciju na ime Miljana Pavličić podnijet je 2010. godine. Rješenje o priznavanju nije izdato”, tvrdili su iz tog resora 12. maja ove godine.

Upitani zašto rješenje o priznavanju nije izdato, odnosno zbog čega država nije nostrifikovala diplomu Pavličić, iz Ministarstva su nakon mjesec odgovorili da ipak ne znaju da li je i kako zahtjev riješen.

“Kao što smo Vas ranije informisali, uvidom u evidenciju koju vodi Ministarstvo prosvjete, utvrđeno je da je Miljana Pavličić podnijela zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave 2010. godine. Iz iste evidencije se ne može utvrditi da li je zahtjev riješen i na koji način”, piše u odgovoru Ministarstva.

Kazali su i da se dokumentacija koja se dostavlja uz zahtjev čuva pet godina i uputili redakciju da se obrati Institutu za javno zdravlje kao poslodavcu, “koji u personalnom dosijeu treba trajno da čuva obrazovnu ispravu na osnovu koje zaposleni stiče prava iz radnog odnosa”.

Rukovodi ISO standardima, zaposlena 2010. godine

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Instituta, koji je usvojen početkom 2022. godine, propisuje da pomoćnik direktora za kvalitet mora da ima završen Prirodno-matematički fakultet, Tehnički fakultet, Fakultet za biologiju, smjer molekularna biologija u obimu od minimum 240 kredita, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja. Neophodno je i da posjeduje serftifikate koji dokazuju poznavanje ISO standarda koji su implementirani u poslove Instituta i najmanje pet godina radnog iskustva.

Pavličić u Institutu za javno zdravlje radi od 2010. godine. Prvih godinu u toj ustanovi radila je kao pripravnik u laboratoriji za ispitivanje kvaliteta namirnica i predmeta opšte upotrebe i laboratoriji za ispitivanje voda, vazduha i zemljišta. Od septembra 2011. godine pa do februara 2018. pokrivala je mjesto analitičara, a u opisu posla joj je bilo određivanje parametara kvaliteta u namirnicama, spekltrofotometrijsko određivanje sadržaja fosfata, nitrita i dijastaze, određivanje sadržaja konzervansa, zaslađivača, kontaminanata, šećera HMF primjenom HPLC i ELISA testa, vođenje zapisa i priprema dokumentacije za akreditaciju.

Od 2018. godine Pavličić je i osoba odgovorna za ISO standarde 17025 u toj zdravstvenoj ustanovi.

Taj standard je referenca za laboratorije, koji im omogućava da implementiraju temeljan sistem kvaliteta i pokažu da su kompetentne da pruže validne i pouzdane rezultate. Izvještaji o ispitivanju i serfitikati akreditovanih laboratorija mogu zahvaljujući tom standardu da budu prihvaćeni širom svijeta, bez potrebe za dodatnim ispitivanjem.

Pavličić je u prethodnom period bila i predsjednica Komisije za akreditaciju zdravstvenih ustanova, koju je formiralo Ministarstvo zdravlja.

Ima pečat Osnovnog suda, ne i Ministarstva

Da je uvjerenje o završenim studijama na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u najmanju ruku sumnjivo, pokazuje i navodni pečat Osnovnog suda u Podgorici na spornom dokumentu. Pavličić je u vrijeme navodnog izdavanja dokumenta morala da prođe proceduru predviđenu Zakonom o priznavanju i vrednovanju obrazovnih isprava (Sl. Crne Gore br. 4, od 17. januara 2008. godine). To znači da uvjerenje nije ni trebalo da stigne do suda, već da prođe proceduru u tadašnjoj administraciji Ministarstva prosvjete – nacionalnog informacionog centra (ENIC centar).

Ćerka dugogodišnje glavne inspektorke
Majka Miljane Pavličić Višnja Orban bila je donedavno pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove. Tokom prethodne decenije pokrivala je funkciju šefa Odsjeka zdravstveno-sanitarne inspekcije, u čijem opisu je i nadzor nad primjenom više zakona – o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, zaštiti potrošača, hemikalijama, biocidnim proizvodima, zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe…

S obzirom na to da je Orban bila dugogodišnja javna funkcionera, sve do kraja 2022. godine, u njenim imovinskim kartonima na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije pominje se i ćerka Miljana Pavličić, zaposlena u Institutu za javno zdravlje. Pavličić je bila član zajedničkog domaćinstva sve do 2017. godine.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Dijalozi.me – servis po mjeri građana”, koji realizuje Sindikat doktora medicine Crne Gore, a koji je podržan kroz program “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.

 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije