Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTOR INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

Galić: Dokazano je da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma

Sam mehanizam nastanka autizma je, kaže Galić, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu ne postoji veza

Galić, Foto: Pobjeda/M. Babović

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić kazao je da je dokazano da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma.

Sam mehanizam nastanka autizma je, kaže Galić, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu ne postoji veza.

Državna sekretarka iz Ministarstva zdravlja dr Slađana Ćorić istakla je da je crnogorski zdravstveni sistem spreman za bilo koju vrstu epidemije i bilo koje vanredne situacije koja se dese u zemlji.

„Ono što nas brine jeste što mi u 21. vijeku moramo da molimo roditelje da dovedu dijete na vakcinu koja je bezbjedna i obavezna, koja je milionima djece spasila živote, ali isto toliko ih je umrlo upravo zbog toga što nisu imali dostupnu tu vakcinu“, poručila je Ćorić.

Kazala je da joj je žao što su iz zdravstva u posljednje vrijeme morali biti toliko glasni.

„Nažalost desio se prvi slučaj u Srbiji što nas već opominje da je možda kasno, da smo možda zakasnili, ali možda i nijesmo, jer pravog lijeka za morbile nema i kako god da krene epidemija mi ćemo biti u prilici samo da damo vakcinu, jer drugog lijeka trenutno nemamo“, kazala je dr Ćorić.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić istakao je da je pad obuhvata imunizacijom MMR vakcinom počeo još 2013. godine.

„Svakako da je fokus razloga zbog čega nije vakcinisan adekvatan obuhvat ustvari na Domovima zdravlja i komunikaciji koju imaju pedijatri sa roditeljima“, kazao je on.

Poručio je da je pandemija koronavirusa značajno uticala na pad obuhvata imunizacije.

„Prethodne tri godine su pandemijske godine i to je imalo velikog uticaja na pad obuhvata imunizacije obzirom da su cjelokupni zdravstveni sistemi bili preokupirani pandemijom koronavirusa. Kako jenjava pandemija koronavirusa tako i zdravstveni sistem pokušava da vrati neke ranije obuhvate, nije samo Crna Gora doživjela pad obuhvata imunizacije već i druge mnogo razvijenije zemlje“, istakao je Galić.

Kazao je da je 51 odsto predškolskog uzrasta bio vakcinisan prvom dozom MMR vakcine, a nakon zadnjih šest dana to je već 54, 5 odsto.

U MMR vakcinaciji, ističe Galić, prisutne su dvije vrste problema, a to je pravovremenost i obuhvat imunizacije.

Imunizacija se, kako dodaje, odlaže i to predstavlja veliki problem.

„U školskom uzrastu imamo 90 odsto vakcinisanih sa jednom dozom, 80 sa obje doze. Takva situacija je i u srednjoj školi. Dakle, očigledno je problem u predškolskom uzrastu, naročito kod djece između prve i treće godine života“, poručuje Galić.

Galić ističe da nismo dovoljno kao društvo radili da vakcinacija bude jedan dio naše zdravstvene kulture.

„Ne treba predijatar i zdravstveni sistem da upozoravaju, da ima aktivnu ulogu u tom procesu, već to treba bude dio naše zdravstvene kulture“, poručuje on.

On je kazao da je jedan od razloga antivakserskih lobija priča da postoji veza između MMR vakcine i autizma.

„Brojne studije, velike količine novca su potrošene da bi tu vezu demantovale“, kazao je Galić.

Dokazano je, ističe, da veza između MMR i autizma ne postoji.

„Sam podatak da u Crnoj Gori postoji pad obuhvata imunizacijom MMR vakcinom a da autizam ne pada, odnosno stabilan je jedan broj djece sa tim razvojnim poremećajom ili je u porastu, govori u prilog tome dane postoji veza“, objašnjava Galić.

Sam mehanizam nastanka autizma je, dodaje, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu, kako kaže, ne postoji veza.

„Autizam je razvojni poremećaj koji nastaje i prije nego se dijete rodilo, ne postoji mehanizam na koji vakcina može doprinijeti tome“, zaključuje Galić.

Dr Senad Begić viši konsultant za zdravlje UNICEF-a je kazao da napokon imamo ono što je jako bitno, a to je jasan stav roditelja i potražnju da njihovoj djeci pruže nešto što je naučno dokazano, što je najbitnije za njihov zdrav početak života, a to je definitivno imunizacija.

„Kada smo uspjeli da stvorimo potražnju sada je na svima nama da taj trend održimo i da sistem osnažimo prosto omogućavajući našoj djeci najbolju moguću zaštitu koju u ovom trenutku možemo da im pružimo“, poručio je on.

Svaki sistem, ističe, može bolje, a čak i oni sistemi za koje mislimo da su najbolji u pandemiji su, kaže, pokazali neke nedostatke.

„Dobro je što napokon imamo jasne i nedvosmislene glasove koji dolaze od roditelja kojima je više dosta da njihova djeca i životi budu ugroženi nedostatkom kolektivnog imuniteta“, kazao je Begić.

Dr Vjera Janković pedijatrica istakla je da u ovo doba godine djeca inače boluju od virusnih bolesti, a morbile su jedna od njih.

„U pitanju je virusna bolest koja je uzrokovana virusom morbila i spada u grupu virusnih dječjih bolesti. Ona liči u početku na svaku drugu virusnu bolest, tako da ne možemo da napravimo neku razliku, ali kasnije se stvari mogu lakše iskomplikovati i zato skrećemo pažnju na ovu bolest jer traje dugo i mnogo izmori dječji organizam, više nego neka druga virusna bolest i komplikacije su potencijalno češće“, objašnjava pedijatrica Janković.

Simptomi su, kako kaže, sekrecija iz nosa, dijete ima blago povišenu temperaturu, nakon par dana malo su zacrvenjene oči, temperatura raste, pojavljuje se kašalj, zatim dijete postaje malaksalo….

„Nakon nekoliko dana kreće ospa, koja je tipična za morbile, javlja se prvo na licu, iza ušiju pa se onda se seli na ostali dio tijela, česte su i sitne tačkice na unutrašnjim stranama obraza. Tada već znamo da se radi o morbilama“, kazala je dr Janković.

Ona je poručila da zabrinjava to što se izgubilo povjerenje prema zdravstvu i predijatru.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Spajić: Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna

„Ostaću posvećen napretku Crne Gore svakog dana svog života“, poručio je premijer

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić priredio je svečani prijem u Vili Gorica. Prenos ste mogli pratiti na TVCG2 i Portalu RTCG.

Prijemu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, političari, i brojni drugi zvaničnici.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić obratio se prisutnima, kazavši da je 44. Vlada na čijem je čelu u relativno kratkom periodu postigla zapažene rezultate.

„Mi koji sada živimo u Crnoj Gori treba da razmišljamo kako da budemo dobri preci, kako da se buduće generacije ponose nama i našim djelima. Pa kako? Jedino ako ostvarimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne. Nešto je više od pola godine kako ste mi ukazali povjerenje da budem na čelu 44. Vlade sa zadatkom da Crnu Goru vodimo putem daljeg napretka. Postavili smo tri ključna prioriteteta koja se odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava. Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta. Svih 14 dionica i autocesti su u fazi pripreme za realizaciju“, naveo je, između ostalog, Spajić.

U skladu sa pokrenutim aktivnostima, on je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece.

Poručio je da će osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.

„U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rješavanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura, i Vlada je dužna da to obezbijedi. Drage građanke i građani, vaše penzije su sigurne. A osim penzija i druga naša obećanja biće realizovana u predviđenim rokovima“, naveo je on.

Podsjetio je da u junu čekamo pozitivan IBAR što, kaže, daje novu nadu našoj evropskoj perspektivi.

„Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali našim napredovanjem na planu približavanja EU dat je novi vjetar u leđa i našim susjedima, a ideja evropeizma na velika vrata se vraća. Čini se čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu. Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podrška našim najbližim susjedima da prevazilaze prošlost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka“, istakao je on.

Poručio je da će ostati posvećen napretku Crne Gore „svakog dana svog mandata i svog života“.

„Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna“, kazao je Spajić, čestitavši Dan nezavisnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije