Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTOR INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

Galić: Dokazano je da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma

Sam mehanizam nastanka autizma je, kaže Galić, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu ne postoji veza

Galić, Foto: Pobjeda/M. Babović

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić kazao je da je dokazano da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma.

Sam mehanizam nastanka autizma je, kaže Galić, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu ne postoji veza.

Državna sekretarka iz Ministarstva zdravlja dr Slađana Ćorić istakla je da je crnogorski zdravstveni sistem spreman za bilo koju vrstu epidemije i bilo koje vanredne situacije koja se dese u zemlji.

„Ono što nas brine jeste što mi u 21. vijeku moramo da molimo roditelje da dovedu dijete na vakcinu koja je bezbjedna i obavezna, koja je milionima djece spasila živote, ali isto toliko ih je umrlo upravo zbog toga što nisu imali dostupnu tu vakcinu“, poručila je Ćorić.

Kazala je da joj je žao što su iz zdravstva u posljednje vrijeme morali biti toliko glasni.

„Nažalost desio se prvi slučaj u Srbiji što nas već opominje da je možda kasno, da smo možda zakasnili, ali možda i nijesmo, jer pravog lijeka za morbile nema i kako god da krene epidemija mi ćemo biti u prilici samo da damo vakcinu, jer drugog lijeka trenutno nemamo“, kazala je dr Ćorić.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić istakao je da je pad obuhvata imunizacijom MMR vakcinom počeo još 2013. godine.

„Svakako da je fokus razloga zbog čega nije vakcinisan adekvatan obuhvat ustvari na Domovima zdravlja i komunikaciji koju imaju pedijatri sa roditeljima“, kazao je on.

Poručio je da je pandemija koronavirusa značajno uticala na pad obuhvata imunizacije.

„Prethodne tri godine su pandemijske godine i to je imalo velikog uticaja na pad obuhvata imunizacije obzirom da su cjelokupni zdravstveni sistemi bili preokupirani pandemijom koronavirusa. Kako jenjava pandemija koronavirusa tako i zdravstveni sistem pokušava da vrati neke ranije obuhvate, nije samo Crna Gora doživjela pad obuhvata imunizacije već i druge mnogo razvijenije zemlje“, istakao je Galić.

Kazao je da je 51 odsto predškolskog uzrasta bio vakcinisan prvom dozom MMR vakcine, a nakon zadnjih šest dana to je već 54, 5 odsto.

U MMR vakcinaciji, ističe Galić, prisutne su dvije vrste problema, a to je pravovremenost i obuhvat imunizacije.

Imunizacija se, kako dodaje, odlaže i to predstavlja veliki problem.

„U školskom uzrastu imamo 90 odsto vakcinisanih sa jednom dozom, 80 sa obje doze. Takva situacija je i u srednjoj školi. Dakle, očigledno je problem u predškolskom uzrastu, naročito kod djece između prve i treće godine života“, poručuje Galić.

Galić ističe da nismo dovoljno kao društvo radili da vakcinacija bude jedan dio naše zdravstvene kulture.

„Ne treba predijatar i zdravstveni sistem da upozoravaju, da ima aktivnu ulogu u tom procesu, već to treba bude dio naše zdravstvene kulture“, poručuje on.

On je kazao da je jedan od razloga antivakserskih lobija priča da postoji veza između MMR vakcine i autizma.

„Brojne studije, velike količine novca su potrošene da bi tu vezu demantovale“, kazao je Galić.

Dokazano je, ističe, da veza između MMR i autizma ne postoji.

„Sam podatak da u Crnoj Gori postoji pad obuhvata imunizacijom MMR vakcinom a da autizam ne pada, odnosno stabilan je jedan broj djece sa tim razvojnim poremećajom ili je u porastu, govori u prilog tome dane postoji veza“, objašnjava Galić.

Sam mehanizam nastanka autizma je, dodaje, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu, kako kaže, ne postoji veza.

„Autizam je razvojni poremećaj koji nastaje i prije nego se dijete rodilo, ne postoji mehanizam na koji vakcina može doprinijeti tome“, zaključuje Galić.

Dr Senad Begić viši konsultant za zdravlje UNICEF-a je kazao da napokon imamo ono što je jako bitno, a to je jasan stav roditelja i potražnju da njihovoj djeci pruže nešto što je naučno dokazano, što je najbitnije za njihov zdrav početak života, a to je definitivno imunizacija.

„Kada smo uspjeli da stvorimo potražnju sada je na svima nama da taj trend održimo i da sistem osnažimo prosto omogućavajući našoj djeci najbolju moguću zaštitu koju u ovom trenutku možemo da im pružimo“, poručio je on.

Svaki sistem, ističe, može bolje, a čak i oni sistemi za koje mislimo da su najbolji u pandemiji su, kaže, pokazali neke nedostatke.

„Dobro je što napokon imamo jasne i nedvosmislene glasove koji dolaze od roditelja kojima je više dosta da njihova djeca i životi budu ugroženi nedostatkom kolektivnog imuniteta“, kazao je Begić.

Dr Vjera Janković pedijatrica istakla je da u ovo doba godine djeca inače boluju od virusnih bolesti, a morbile su jedna od njih.

„U pitanju je virusna bolest koja je uzrokovana virusom morbila i spada u grupu virusnih dječjih bolesti. Ona liči u početku na svaku drugu virusnu bolest, tako da ne možemo da napravimo neku razliku, ali kasnije se stvari mogu lakše iskomplikovati i zato skrećemo pažnju na ovu bolest jer traje dugo i mnogo izmori dječji organizam, više nego neka druga virusna bolest i komplikacije su potencijalno češće“, objašnjava pedijatrica Janković.

Simptomi su, kako kaže, sekrecija iz nosa, dijete ima blago povišenu temperaturu, nakon par dana malo su zacrvenjene oči, temperatura raste, pojavljuje se kašalj, zatim dijete postaje malaksalo….

„Nakon nekoliko dana kreće ospa, koja je tipična za morbile, javlja se prvo na licu, iza ušiju pa se onda se seli na ostali dio tijela, česte su i sitne tačkice na unutrašnjim stranama obraza. Tada već znamo da se radi o morbilama“, kazala je dr Janković.

Ona je poručila da zabrinjava to što se izgubilo povjerenje prema zdravstvu i predijatru.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije