Connect with us

BALKAN I SVIJET

BARAŽNA RAKETNA VATRA...

Izrael ‘u ratu’ – Kako se odvijao napad Hamasa: Ubijeno 100 Izraelaca i 1.000 ranjeno

Napad je uslijedio 50 godina i dan nakon što su egipatske i sirijske snage izvršile napad tokom jevrejskog praznika Jom Kipur u pokušaju da povrate teritoriju koju je Izrael zauzeo tokom kratkog sukoba 1967.

Foto: Reuters

Iznenadni napad Hamasa na Izrael, koji je kombinovao naoružane napadače koji probijaju bezbjednosne barijere sa baražnom raketnom vatrom ispaljenom iz Gaze, pokrenut je danas u zoru tokom jevrejskog velikog praznika Simhat Tora, piše agencija Rojters.

Napad je uslijedio 50 godina i dan nakon što su egipatske i sirijske snage izvršile napad tokom jevrejskog praznika Jom Kipur u pokušaju da povrate teritoriju koju je Izrael zauzeo tokom kratkog sukoba 1967.

Rojters piše da se ovako to odigralo:

Palestinska islamistička grupa Hamas ispalila je ogromnu salvu raketa širom južnog Izraela, a sirene su se čule čak do Tel Aviva i Beršebe.

Hamas je saopštio da je ispalio 5.000 raketa u prvom baražnom napadu.

Izraelska vojska je saopštila da je ispaljeno 2.500 raketa.

Foto: Reuters

Dim se nadvio nad stambenim izraelskim oblastima, a ljudi su se sklonili iza zgrada dok su se oglasile sirene. Najmanje jedna žena je poginula od raketiranja.

Infiltracija

Baraž je poslužio kao pokriće za neviđenu višestruku infiltraciju boraca, a izraelska vojska je u 7.40 rekla da su palestinski naoružani ljudi prešli u Izrael.

Većina boraca prošla je kroz kopnene bezbjednosne barijere koje razdvajaju Gazu i Izrael.

Ali najmanje jedan je snimljen kako prelazi na motornom padobranu, dok je snimljen motorni čamac kako ide ka Zikimu, izraelskom primorskom gradu i vojnoj bazi.

Na snimcima koje je objavio Hamas vide se borce kako probijaju sigurnosne ograde, a prigušeno svjetlo i slabo sunce sugerišu da je to bilo otprilike u vrijeme raketnog baraža.

Foto: Reuters

Na jednom snimku je prikazano najmanje šest motora sa borcima koji prolaze kroz rupu u metalnoj sigurnosnoj barijeri.

Fotografija koju je objavio Hamas pokazuje kako buldožer ruši dio bezbjednosne ograde.

Borbe u izraelskim vojnim bazama
Izraelska vojska saopštila je u 10 sati da su palestinski borci probili najmanje tri vojna postrojenja oko granice – granični prelaz Erez, bazu Zikim i štab divizije Gaze u Rejmu.

Rečeno je da su borbe kod Ereza i Zikima nastavljene.

Hamasovi video snimci pokazuju kako borci trče ka zapaljenoj zgradi u blizini visokog betonskog zida sa osmatračnicom i borcima koji očigledno gaze dio izraelskog vojnog objekta i pucaju iza zida. Nekoliko zarobljenih izraelskih vojnih vozila kasnije je uslikano kako su dovezeni u Gazu i tamo je sa njima paradirano.

Pogranični gradovi

Borci su izvršili raciju na izraelski pogranični grad Sderot i prijavljeno je da se nalaze u drugoj pograničnoj zajednici, Be’eri, i gradu Ofakim 30 km istočno od Gaze, navode izraelski mediji pozivajući se na telefonske pozive stanovnika.

Na snimku koji je verifikovao Rojters vidi se nekoliko naoružanih ljudi kako se voze na zadnjem dijelu bijelog kamioneta koji se kreće kroz Sderot.

Mnogi stanovnici južnih izraelskih gradova imaju u svojim domovima utvrđenja koja funkcionišu kao skloništa od bombi, a u subotu su ih koristili kao sobe za paniku.

Izraelska vojska je naredila stanovnicima da se sklone unutra, rekavši preko radija „naći ćemo vas“.

Do sredine jutra šef izraelske policije Jakov Šabtai rekao je da su se snage u 13.30 časova na 21 lokaciji borile sa naoružanim ljudima.

Vojska je rekla da trupe i dalje rade na čišćenju zajednica koje su preplavile naoružane osobe.

Žrtve

Rojtersov fotograf vidio je tijela na ulicama Sderota.

Izraelski mediji izvijestili su o najmanje 100 ubijenih Izraelaca i 1000 ranjenih.

Hamasovi video snimci i neprovjerene slike koje kruže društvenim mrežama prikazuju mrtve civile, izraelske vojnike i palestinske borce.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su napadači Hamasa išli od kuće do kuće ubijajući civile.

Uzimanje zarobljenika

Izraelski mediji su izvijestili da su naoružani ljudi zarobili taoce u Ofakimu.

Islamski džihad je saopštio da drži nekoliko izraelskih vojnika u zarobljeništvu, a nalozi Hamasa na društvenim mrežama pokazuju snimke na kojima se vidi da su zarobljenici živi odvedeni u Gazu.

Na jednom snimku se vidi kako trojica mladića u prslucima, šorcevima i papučama prolaze kroz bezbjednosnu instalaciju sa ispisanim hebrejskim na zidu.

Drugi video snimci prikazuju ženske zarobljenike.

Na nekim video snimcima vide se borci kako vuku najmanje dva izraelska vojnika iz vojnog vozila.

Drugi je pokazao borce kako vuku najmanje dva izraelska vojnika iz vojnog vozila.

Izraelski napadi

U 9.45 čule su se eksplozije u centru Gaze i gradu Gazi, a u deset sati portparol izraelske vojske rekao je da avijacija izvodi napade u Gazi.

Ljekari u Gazi rekli su da je u napadima poginulo na desetine ljudi.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

REUTERS/Leah Millis

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.

To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.

Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.

Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.

https://twitter.com/WhiteHouse/status/1907533090559324204?t=ZHtnWx5e3zAClds6JJgVYA&s=19

Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.

Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.

Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.

„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.

Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.

Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.

Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.

Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.

Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.

Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.

Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.

Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.

Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.

Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Dodik tvrdi da je i Crna Gora bila protiv da Interpol raspiše potjernicu za njim

Predsjednik RS kaže da ga je Aleksandar Vučić obavijestio da je uvažena žalba Srbije

Izvor: EPA-EFE/ANTON VAGANOV / POOL

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.

Dodik je večeras objavio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao da mu saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za njim.

„Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje“, rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.

Kaže da je u pitanju ispravna odluka, koju je očekivao.

Prvo je Srbija uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH.

„Nazvale su me kasnije i neke druge zemlje, predsjednik Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje. Saznaćemo ko su bili ti koji su inicirali i kako su se odnosili prema ovome i mi ćemo im biti veoma zahvalni. Ne zbog toga što oni spašavaju Milorada Dodika, Stevandića, nego zbog toga što nekako čuvaju vjeru u pravdu“, kazao je Dodik na RTRS-u.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Evo koliko je bogat Tramp: Njegova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara

Bogatstvo predsjednika Amerike

Foto: Alex Brandon / Tanjug/AP

Svako ima svoje mišljenje o bogatstvu Donalda Trampa (Donald Trump), piše Forbes i tvrde da imaju odgovor. Trampova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara, prema njihovom najnovijem proračunu, ažuriranom u martu.

„Popriličan je to povratak za predsjednika, koji je više nego udvostručio svoju neto vrijednost za godinu, iskoristivši svoje tvrdokorne sljedbenike. Prvo je Tramp prodao dionice svoje platforme društvenih medija koja je gubila novac, nakon čega mu je ostao udio vrijedan otprilike koliko i sve njegove nekretnine zajedno. Zatim je pogurao svoje kripto ponude, što je dodalo stotine miliona dolara likvidnosti. Isplati se biti kralj“, piše ovaj medij.

Opširnije na linku:

Evo koliko je bogat Donald Tramp

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije