Connect with us

DRUŠTVO

FOND ZA ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM POKREĆE PROVJERU

Građani se privremeno prijavljuju u Berane i Rožaje i kupuju invaliditet? Da li čudne migracije pustoše državnu kasu?

Iz Fonda upozoravaju da komisije iz ova dva grada donose rekordan broj rješenja, što pustoši državnu kasu. Ukoliko naknadne provjere potvrde bilo kakve sumnje, o ovim slučajevima će biti obaviješteno i nadležno tužilaštvo

Pojava privremenih stanovnika koji dođu samo zbog komisije: Berane, Foto: Berane online

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom pokreće provjeru zbog čega značajan broj građana privremeno prijavljuje boravište ili radno mjesto u Beranama i Rožajama, gdje ubrzo dobiju rješenja o utvrđivanju invaliditeta, a zatim se odmah odjavljuju i vraćaju u svoje opštine, saznaju “Vijesti”.

Cilj provjere je da utvrde da li su ti slučajevi zaista prevare, jer se te osobe nakon dobijanja rješenja zapošljavaju u svojim ili drugim firmama, a zatim traže subvencije zarada iz ovog Fonda, koje su često i višestruko veće od prosječne. Ukoliko naknadne provjere potvrde bilo kakve sumnje, o ovim slučajevima će biti obaviješteno i nadležno tužilaštvo.

Na sumnju da ljekarske komisije u ova dva grada olako daju rješenja o invaliditetu, pokazuju i podaci iz evidencije Zavoda za zapošljavanje za avgust, prema kojoj u Beranama ima 2.188 osoba na invaliditetom, a u osam puta većoj Podgorici 700. U Rožajama je registrovano 1.986 osoba sa invaliditetom, a u Kotoru, koji ima isti broj stanovnika, 35.

Umjesto devet, trošak povećan na 26 miliona

Zbog velikog rasta broja osoba sa invaliditetom koji traže subvencije, kao i visokih zarada na koje su prijavljeni, ovaj Fond je bankrotirao u maju jer za ove subvencije isplatio 13 miliona eura, dok su njegovi prihodi bili devet miliona. Vlada je zatim iz budžetske rezerve morala Fondu da isplati još 13 miliona eura. Novac koji nedostaje Fondu isplaćuje se iz budžeta, jer je država garant ovih isplata.

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, iz ovog Fonda se poslodavcima koji zaposle osobe sa invaliditetom uplaćuje novac do 75 odsto bruto zarade na koju je prijavljena ta osoba. Zakon nema ograničenja iznosa zarade koja se može subvencionisati, niti ukupni iznos koji se subvencioniše, niti je definisano ko može da kontroliše ovaj postupak ili vanredno preispituje rješenje komisije. Dio poslodavaca i osoba sa invaliditetom je uočio tu zakonsku prazninu, pa je u posljednje dvije godine došlo do velikog rasta broja osoba koje se prijavljuju, ali i iznosa zarada na koje su zvanično osigurani. Dosadašnji rekorder je osoba koja iz Fonda dobija subvenciju od 75 odsto svoje bruto zarade od 8.456 eura.

Odsele čim dobiju rješenje

Neki od novih spornih slučajeva je I. K. iz Bijelog Polja koja je u Beranama prijavila prebivalište 24. maja ove godine, dva dana kasnije je podnijela zahtjev za utvrđivanje procenta invaliditeta i sticanje statusa lica sa invaliditetom, kojeg je dobila u procentu od 51 odsto. Zatim se ova osoba vratila u Bijelo Polje gdje joj je i radno mjesto i zatražila subvenciju svoje zarade iz budžeta.

Sličan slučaj je i za G. Đ. iz Podgorice koji “napušta” posao u glavnom gradu i u Beranama za period od 1. marta do 31. maja ove godine zaključuje ugovor o radu za nepuno radno vrijeme, čime je stekao pravo da ga pregleda komisija iz ovog grada. Zahtjev za utvrđivanje procenta invaliditeta podnio je 17. marta, a 29. mu izdato rješenje o invaliditetu od 51 odsto. Već narednog dana 30. marta raskida radni odnos kod poslodavca u Beranama i vraća se na posao u Podgoricu gdje predaje zahtjev za subvenciju zarada o trošku države.

Sagovornik “Vijesti” je kazao da postoji mnogo sličnih slučajeva iz ova dva grada, gdje osobe iz tih, ali i drugih gradova, u kratkom roku dobijaju tražena rješenja, nakon čega se odmah javljaju Fondu za subvencije.

To ih u Fondu, kako kaže, navodi na sumnju da su te osobe nakratko promijenile prebivalište ili radno mjesto za te gradove da bi lakše stekle status osobe sa invaliditetom. Zbog toga će obratiti Fondu za zdravstveno osiguranje kao i ovim područnim jedinicama za detaljnije podatke o spornim slučajevima, a o svemu će obavijestiti nadležno Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Vladu.

Izigrana humana ideja

Ovaj Fond novac dobija od naknade koju plaćaju poslodavci koji nemaju zaposlene osobe sa invaliditetom, zavisno od ukupnog broja radnika. U prošloj godini je Fond prihodovao oko 9,8 miliona eura od doprinosa, dok su za subvencije isplatili 14,4 miliona eura.

Predlogom finansijskog plana za ovu godine bilo je predviđeno da se od naknada Fonda prihoduje devet miliona eura, a da iz državnog budžeta budu uplaćena dodatna četiri miliona. Međutim, zbog povećanja zahtjeva već u maju je bilo jasno da će planirani iznos za cijelu godinu biti potrošen za manje od šest mjeseci, pa je Vlada kao garant Fonda iz budžetske rezerve morala da uplati još 13 miliona.

Tako će očekivani trošak za cijelu godinu biti dvaput veći nego u prošloj godini. Broj korisnika ovih subvencija, kao i visina zarada na koje su prijavljeni, se povećava iz godine u godinu, a posljednjih mjeseci je to dostiglo drastična povećanja, tako da se humana ideja o pomaganju osobama sa invaliditetom da se zaposle pretvorila u svoju suprotnost i iscrpljivanje državne kase.

Ministarstvo najavljivalo zakon, ali ga odložila politička kriza

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja ranije su “Vijestima” kazali da su od Zavoda za zapošljavanje dobili informaciju o slučajevima isplate subvencija za sumnjive natprosječno velike zarade.

U aprilu su iz ovog resora najavili da su pokrenuli “određene aktivnosti kako bi se ovaj problem u što kraćem roku riješio”.

“Uporedo sa ovim aktivnostima, radimo na donošenju novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, kada će se zaokružiti i značajno unaprijediti ova oblast”, naveli su tada iz Ministarstva.

Međutim, pitanje je kada će promjena Zakona biti usvojena zbog političke krize i neaktivnosti Skupštine, a ovaj Fond i državni budžet i dalje svakog mjeseca trpe veliku štetu.

Fond ima nadležnost samo da plaća
Iz Fonda su “Vijestima” kazali da nemaju zakonsku mogućnost da osporavaju i kontrolišu ljekarska rješenja i iznose zarada na koje se osobe prijavljuju, već samo da plaćaju subvencije po primljenim zahtjevima.

Kao i da od tih istih korisnika i njihovih poslodavaca dobijaju tužbe ako zakasni isplata subvencija i za nekoliko dana.

Zbog toga iz Fonda ponovo apeluju na hitnu izmjenu zakona kao i promjene načina rada ljekarskih komisija.

(Izvor: Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije