BALKAN I SVIJET
NJEMAČKA I DRUGI SVJETSKI RAT
Kako je penzioner u podrumu krio ozloglašeni nacistički tenk (VIDEO)
Tužioci i advokati u Njemačkoj ne mogu da smisle način kako da kazne penzionera koji je u svom podrumu decenijama čuvao nacistička ratna oružja – tenk „panter“ i protivavionski top kalibra 88 milimetara.

Tenk, top i torpedo su izvađeni iz podruma kuće u gradu Hajkendorf na sjeveru Njemačke 2015. godine.
Čitava akcija zahtijevala je angažovanje nekoliko vojnih vozila i par desetina vojnika i višečasovno pažljivo izvlačenje iz podruma.
Šest godina kasnije, tužioci i advokati i dalje ne mogu da se dogovore o visini kazne, koja može da bude i 500.000 evra.
Optuženi, star 84 godine, takođe mora da pronađe nov dom za svoju nesvakidašnju kolekciju.
Njegov advokat kaže da je američki muzej zainteresovan da kupi tenk „panter“, koji se smatra jednim od najboljih tenkova Drugog svetskog rata.
Osim za tenk, nekoliko kolekcionara iz Nemačke zainteresovano je za druge stvari iz kolekcije – popularn top „88“, takođe jedan od najubojitih topova rata, kao i za puške i pištolje.
Na jučerašnjem saslušanju u Kilu, oko 100 kilometara udaljenom od Hamburga, pravnici su pokušali da utvrde da li kolekcija krši njemački Zakon o kontroli naoružanja, kojim se reguliše proizvodnja, prodaja i transport oružja.
Tenk panter i top 88 – strah i trepet rata
Nacistička Njemačka je 1943. godine izbacila na ratište prve „pantere“. Kao srednje težak tenk bio je namenjen prije svega obračunu sa sovjetskim tenkovima „T-34“ i „KV“, koji su predstavljali neprijatno iznenađenje za Vermaht na istočnom frontu.
„Panter“ se isticao po brojnim stvarima. Bio je prilično dobro oklopljen (posebno sprijeda), a kosi oklop predstavljao je veliko unapređenje u odnosu na druge njemačke tenkove tog doba.
Bio je relativno brz. Kasnije verzije bile su i prilično pouzdane, mada u vojnim krugovima postoji konsenzus oko toga da je tenk i dalje bio prekomplikovan za proizvodnju i popravku.
Ipak, ono što je bilo najimpresivnije je glavno naoružanje – protivtenkovski top kalibra 75 milimetara, posebno prilagođen za „pantera“. Dužina cijevi i veće punjenje granata omogućavale su projektilima izuzetno veliku brzinu i samim time probojnu moć.
Iako ne tako velikog kalibra, „panterov“ top imao je izuzetni protivtenkovski potencijal i mogao je da uništi bilo koji saveznički tenk.
Protivavionski top pronađen kod nemačkog penzionera takođe je jedno od najpoznatijih oruđa Drugog svjetskog rata.
Primarna funkcija bila mu je protivavionska, zbog koje je razvijen tridesetih godina. Vertikalni domet mu je bio od 8 do 15 kilometara, a horizontalni od 14 do 20 kilometara, u zavisnosti od tipa.
Uvježbana posada mogla da ispali oko 25 granata u minuti, a bio je veoma uspešan zbog svoje visoke preciznosti.
Njemačka vojska je, međutim, otkrila da top može da se primijeni i u protivtenkovskoj ulozi, i to veoma uspješno.
Odlična preciznost i probojnost učinile su ga jednim od najozloglašenijih nacističkih ratnih oruđa, sposobnih da uništi skoro svaki tenk i oklopno vozilo rata. Prilagođena verzija ugrađivana je u najpoznatiji njemački teški tenk „tigar“.
BALKAN I SVIJET
Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.
To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.
Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.
Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.
Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.
Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.
Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.
Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.
„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.
Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.
Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.
Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.
Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.
Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.
Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.
Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.
Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.
Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.
BALKAN I SVIJET
Dodik tvrdi da je i Crna Gora bila protiv da Interpol raspiše potjernicu za njim
Predsjednik RS kaže da ga je Aleksandar Vučić obavijestio da je uvažena žalba Srbije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.
Dodik je večeras objavio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao da mu saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za njim.
„Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje“, rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.
Kaže da je u pitanju ispravna odluka, koju je očekivao.
Prvo je Srbija uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH.
„Nazvale su me kasnije i neke druge zemlje, predsjednik Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje. Saznaćemo ko su bili ti koji su inicirali i kako su se odnosili prema ovome i mi ćemo im biti veoma zahvalni. Ne zbog toga što oni spašavaju Milorada Dodika, Stevandića, nego zbog toga što nekako čuvaju vjeru u pravdu“, kazao je Dodik na RTRS-u.
BALKAN I SVIJET
Evo koliko je bogat Tramp: Njegova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara
Bogatstvo predsjednika Amerike

Svako ima svoje mišljenje o bogatstvu Donalda Trampa (Donald Trump), piše Forbes i tvrde da imaju odgovor. Trampova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara, prema njihovom najnovijem proračunu, ažuriranom u martu.
„Popriličan je to povratak za predsjednika, koji je više nego udvostručio svoju neto vrijednost za godinu, iskoristivši svoje tvrdokorne sljedbenike. Prvo je Tramp prodao dionice svoje platforme društvenih medija koja je gubila novac, nakon čega mu je ostao udio vrijedan otprilike koliko i sve njegove nekretnine zajedno. Zatim je pogurao svoje kripto ponude, što je dodalo stotine miliona dolara likvidnosti. Isplati se biti kralj“, piše ovaj medij.
Opširnije na linku:
Evo koliko je bogat Donald Tramp
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA1 дан ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić