DRUŠTVO
"ŽIVIMO U ŠIZOFRENOM, HISTERIČNOM, NESREĐENOM DRUŠTVU U KOM NEGATIVNE STVARI STALNO ISKAČU"
Kesić: „Ne volim Crnu Goru zbog Milovih ili zbog litijaša. Volim je zbog ljudi koji su moja Crna Gora!“
„Nije meni politika za voljenje, nego su mi ljudi za voljenje… Problem je što političari podgrijevaju te tenzije iz ličnih, dnevno političkih interesa, a to nema veze sa realnošću“, rekao je autor emisije „24 minuta“

Jedna od stvari koja me najviše nervira je vještačko održavanje tih naših prežvakanih, preživljenih rovova – Srbi, Hrvati Bošnjaci, Albanci, Crnogorci, svako u svom rovu i – „ovaj nam ne misli dobro“. Ja gdje god da putujem svi mi misle dobro, kaže za Newsnight autor emisije „24 minuta“ Zoran Kesić, prenosi N1.
„Kada odem u Crnu Goru – ne volim Crnu Goru zbog Milovih ili zbog litijaša ili bilo koje opcije. Volim je zbog ljudi koji su moja Crna Gora i zbog mojih uspomena sa Rosa i Boke Kotorske, ili Hrvatsku volim jer mi je dijete tamo proplivalo. Bosnu volim jer mi je tamo jedan od najboljih drugara, napili smo se sto puta…“, kaže Kesić.
„Nije meni politika za voljenje, nego su mi ljudi za voljenje… Problem je što političari podgrijevaju te tenzije iz ličnih, dnevno političkih interesa, a to nema veze sa realnošću“, rekao je Kesić u emisiji N1.
Kaže da sa ljudima u tim državama imaju sličan jezik, pa i slične psovke zbog čega ne može da mu bude bliži neki Šveđanin.
Na pitanje zbog čega nije problem ako neko kaže da je uživao u Americi, a jeste ako kaže da je uživao u Istri, odgovara:
„Imaš predsjednika Vučića koji stalno napominje – neću da idem u Hrvatsku, neću da idem tamo na more…Super, skupio si puno lajkova… Budalo, pa gdje ćeš da ljetuješ, ima li ljepšeg mora od hrvatskog, imaš i taj miris i „zvr, zvr“. Nema u Grčkoj taj nivo „zvr, zvra“ i mediteranskog šmeka“, naveo je Kesić.
Zapitao je i zašto je sporno reći da je rado viđen u Sarajevu i da tamo kada ga vide govore – „Evo ga Zoka“.
„Jesam li manje Srbin od toga? Moramo da promijenimo tu laž patriotizma. Patriotizam je kritikovati loše u zemlji da bi tvoja djeca ostala u zemlji, neću da mi odu…Je l’ veći patriota onaj koji pljuje komšije, koji je na stalno na ivici noža ili je dobar komšija da od Hrvata pozajmi jaje, od Albanca da pozajmi brašno i od Bošnjaka da pozajmi pitu ili burek sa jabukama… Dobar komšiluk je osnova zdrave države i zdravog domaćinstva“, ističe Kesić.
Kesić kaže i da živimo „u šizofrenom, histeričnom, nesređenom društvu“, u kom negativne stvari „stalno iskaču“.
„Mi živimo u eri iskliznuća… Isklizne vagon sa amonijakom, pa sada sa fosfornom kiselinom. Stalno nešto isklizava, a nikako da iskliznu nadležni… Imate ministarku koja se ponaša tako bahato kao da je neko pitao nešto loše, nešto uvredljivo… Samo te pitamo ono vezano za tvor resor, zašto se dereš na mene, odmah zbog osjećaja da nije dovoljno kompetentna ide na varijantu – ko vam je poslao ta pitanja“, dodaje Kesić.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
- HRONIKA2 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA2 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA3 дана ranije
Šaranović suspendovao još četiri policajca sa sjevera
- HRONIKA12 сати ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti