POLITIKA
NOVI PREDSJEDNIK CRNE GORE
Ko su mogući kandidati na predsjedničkim izborima: Bečić, Borovinić-Bojović, Pejanović Đurišić, Božović…
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović juče je raspisala izbore za predsjednika, podsjetivši da Đukanoviću mandat ističe 20. maja, jer je tog datuma 2018. godine položio zakletvu a potom stupio na dužnost
Redovni predsjednički izbori biće održani 19. marta ove godine, a u javnosti se već pominju imena nekoliko mogućih učesnika izborne trke.
To su aktuelni predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, profesorica Milica Pejanović Đurišić, lider Demosa i nedavni mandatar za sastav vlade Miodrag Lekić, lider Demokrata Aleksa Bečić, ljekarka Jelena Borovinić Bojović, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović…
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović juče je raspisala izbore za predsjednika, podsjetivši da Đukanoviću mandat ističe 20. maja, jer je tog datuma 2018. godine položio zakletvu a potom stupio na dužnost.
Dio stranaka vladajuće većine je odmah nakon raspisivanja izbora apelovao da se nastupi sa zajedničkim kandidatom. Drugi su nudili ruku saradnje mogućim partnerima radi, kako su naveli, “konačnog razvlašćivanja” Demokratske partije socijalista (DPS). Jer, stranka Mila Đukanovića na državnom vrhu drži još jedino poziciju šefa države.
Najdirektnije su bile Demokrate Alekse Bečića, koje su pozvale Pokret Evropa sad na, kako su objasnili, hitan dogovor o predsjedničkom kandidatu.
”…Još jednom iskazujemo spremnost bez obzira kada će se održati jedni, a kada drugi izbori, da sami izaberete poziciju premijera ili predsjednika države, za koju biste kandidovali vašeg prestavnika, dok bi kandidata za drugu poziciju dala Demokratska Crna Gora”, navodi se u saopštenju.
Nezvanično izvori “Vijesti” navode da bi u toj kombinaciji najvjerovatnije Bečić bio predsjednički kandidat, a lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić pretendent za predsjednika Vlade.
S druge strane lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević poručio je da će Demokratski front izaći na izbore sa svojim kandidatom i, kako tvrdi, pobijediti. Kao moguća kandidatkinja pominje se bivša nositeljka liste DF-a na lokalnim izborima u Podgorici i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, pa i aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.
U tom savezu, čiji je PzP dio, prema informacijama “Vijesti”, razmišljaju da bi građanima ipak trebalo ponuditi jedinstvenog kandidata opozicije. U tom kontekstu pominje se i Miodrag Lekić, koji je 2013. već izlazio na megdan Filipu Vujanoviću (DPS) i umalo ga pobijedio. Lekić je tada bio nezavisni kandidat.
Iza Lekića sada, kako je rekao jedan izvor, najčvršće stoji Socijalistička narodna partija (SNP). Njen lider i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković juče je saopštio da bi pobjednice parlamentarnih izbora 2020. trebalo zajedno da nastupe: “I da pokažemo da možemo zajedno i da imamo jedinstvenog predsjedničkog kandidata od koalicija koje su nastupile na izborima 30. avgusta i koji će u prvom krugu pobijediti predsjednika DPS-a, bio to Milo Đukanović ili drugi. Time bi bilo završeno potpuno razvlašćenje DPS-a i oni bi prvi put na neke parlamentarne izbore izašli kao čista prava opozicija”, poručio je Joković.
Njegovo saopštenje prenijela je Vlada sa zvaničnog naloga, iako je izjava bila partijska.
U obrazloženju odluke o raspisivanju izbora Danijela Đurović je objasnila da od nje nije zavisilo istovremeno održavanje predsjedničkih i prijevremenih parlamentarnih izbora.
”…Redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo bi da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine i donošenje odluke o skraćenju mandata”, navela je ona.
Do juče, kako je objasnila, nisu stvoreni uslovi ni za jednu od te dvije opcije.
Rok za predaju listi 28. fabruar
Stranke ili grupe građana kandidate za predsjednika države mogu predložiti Državnoj izbornoj komisiji, najkasnije 20 dana prije dana izbora. U ovom slučaju to je 28. februar.
Nakon toga DIK utvrđuje listu kandidata u roku od 48 časova. To je predviđeno Zakonom o izboru predsjednika.
Ukoliko kandidat ne dobije podršku više od polovine birača, glasanje se ponavlja nakon dvije sedmice.
Pejanović Đurišić ili Đukanović
Opozicione stranke juče se nisu oglašavale ovim povodom, a ranije je Socijaldemokratska partija saopštila da bi zajednički vanstranački kandidat bio najbolja alternativa za očuvanje Crne Gore. Lider SDP-a Raško Konjević je u intervjuu Vijestima upitan da li bi Milica Pejanović Đurišić bila dobro rješenje, rekao da bi ona imala njegovu podršku. “Vjerujem i SDP-a. Siguran sam i zapadnih partnera, s obzirom na ugled koji ima. Bila bi odlična predsjednica države. Dugo je van partijskog života, skoro 20 godina”, rekao je on.
Pejanović Đurišić je bila predstavnica Crne Gore u Ujedinjenim nacijama, ministarka odbrane, ranije je bila funkcionerka DPS-a, prije dvije decenije i liderka te stranke. U međuvremenu je odustala od stranačkog angažmana.
Javnosti nije poznato da li bi Đukanović dao saglasnost za njenu kandidaturu, posebno jer se očekuje da se on ponovo okuša u izbornoj trci. Iako se više puta spekulisalo da bi se ove godine mogao povući iz političkog i državnog života zarad reforme DPS-a, Đukanović to nije potvrdio.
POLITIKA
DPS će pokrenuti inicijativu da se Mandić proglasi nepoželjnim na Cetinju
„Od Numan paše Ćuprilića i Omer paše Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta“
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter saopštio je da će odbor DPS-a Prijestonice Cetinje na narednoj sjednici lokalnog parlamenta pokrenuti inicijativu da se Andrija Mandić proglasi personom non grata u Prijestonici Cetinje.
„Odbor Dps Prijestonice Cetinje će na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta 07.11.2024. pokrenuti inicijativu da se Andrija Mandić proglasi PERSONOM NON GRATA u Prijestonici Cetinje“, napisao je Huter na društvenoj mreži X.
Od sazdanja Cetinja do danas, kako je napisao, „mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu“.
„Od Numan paše Ćuprilića i Omer paše Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta“, kazao je Huter.
Podsjetimo, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na jučerašnjoj sjednici odgovarajući na pitanje poslanika Branislava Nenezića iz Socijaldemokrata (SD) zašto je zastava Crne Gore u holu Skupštine zamijenjena slikom Petra Lubarde.
„Zastava koja se tu nalazila, to nije zastava koja je zakonom propisana kao zastava Crne Gore. To je druga zastava sa potpisom nekadašnjeg predsjednika Skupštine, gospodina Ranka Krivokapića. Ona se sad nalazi u mom kabinetu i kako ćemo oko nje odlučiti, to je istorijska vrijednost Crne Gore, koja će biti sačuvana da ne bi svjetlost uticala, da ne propadne platno i slično… Želim da ta zastava bude veoma uvažena. Nismo neko ko će se sa prošlošću Crne Gore obračunavati, nego želimo da ona bude uvažena“, rekao je Mandić.
POLITIKA
Mandić o uklanjanju zastave: To nije zvanična zastava Crne Gore, već zastava Ranka Krivokapića
„Zastava koja se tu nalazila, to nije zastava koja je zakonom propisana kao zastava Crne Gore“, kazao je Mandić
To nije zvanična zastava Crne Gore, već zastava na kojoj ima potpis bivši čelnik Skupštine Ranko Krivokapić.
To je kazao predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na današnjoj sjednici odgovarajući na pitanje poslanika Branislava Nenezića iz Socijaldemokrata (SD) zašto je zastava Crne Gore u holu Skupštine zamijenjena slikom Petra Lubarde.
„Zastava koja se tu nalazila, to nije zastava koja je zakonom propisana kao zastava Crne Gore. To je druga zastava sa potpisom nekadašnjeg predsjednika Skupštine, gospodina Ranka Krivokapića. Ona se sad nalazi u mom kabinetu i kako ćemo oko nje odlučiti, to je istorijska vrijednost Crne Gore, koja će biti sačuvana da ne bi svjetlost uticala, da ne propadne platno i slično… Želim da ta zastava bude veoma uvažena. Nismo neko ko će se sa prošlošću Crne Gore obračunavati, nego želimo da ona bude uvažena“, rekao je Mandić.
Nenezić je istakao da ne postoji nijedno umjetničko djelo koje je važnije od zastave Crne Gore.
„Da nije bilo te zastave tog 21. maja i tog 3. juna, Vi ne biste imali priliku da budete predsjednik Skupštine. Isto tako, ni Vi gospodine premijeru ne biste imali priliku da budete na toj poziciji“, poručio je Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
POLITIKA
Gradonačelnik Cetinja: Neka junak Mandić dođe sjutra nakon uklanjanja crnogorske zastave na Cetinje ako mu basta
„Mandić svakodnevno pokušava da bruka i ponižava Crnu Goru ponašajući se kao okupator“
Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković pozvao je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića „da dođe sjutra, nakon uklanjanja zastave, da popije kafu na Cetinje, ako mu basta“.
„Pošto Mandić spominje zečeve, neka dođe taj junak, sjutra, nakon uklanjanja naše zastave, da popije kafu na Cetinje, ako mu basta. I on i njegovi politički partneri koji ga drže na ovom mjestu i ne smiju se živi čut’ dok svakodnevno pokušava da bruka i ponižava Crnu Goru ponašajući se kao okupator“, rekao je Đurašković.
Prema njegovim riječima Mandić time što „uklanja crnogorsku zastavu iz parlamenta nastavljaju veleizdaju za koju će doći vrijeme da odgovara“.
„A da nije te zastave danas bi sjedio neđe po kafanama, a ne u stolici predsjednika parlamenta suverene Crne Gore, članice NATO“, naveo je Đurašković.
Podsjetimo, danas je održana posebna sjednica Skupštine, na čijem su dnevnom redu su bili premijerski sat i poslanička pitanja. Tako je Branislav Nenezić iz Socijaldemokrata (SD) kazao je da je zastava Crne Gore u holu Skupštine zamijenjena slikom Petra Lubarde i pitao ko je naložio to i zašto je to urađeno.
„Ovo nisu prostorije nijedne političke partije, već dom svih građana“, poručio je.
Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, kazao je da je Lubardina slika bila u kabinetu šefa parlamenta, a da to nije zvanična, već zastava na kojoj ima potpis bivši čelnik Skupštine Ranko Krivokapić, te da se nalazi u njegovom kabinetu. Dodao je da je to uradio da bi svi posjetioci mogli vidjeti tu sliku.
„Zastava koja se tu nalazila, to nije zastava koja je zakonom propisana kao zastava Crne Gore. To je druga zastava sa potpisom nekadašnjeg predsjednika Skupštine, gospodina Ranka Krivokapića. Ona se sad nalazi u mom kabinetu i kako ćemo oko nje odlučiti, to je istorijska vrijednost Crne Gore, koja će biti sačuvana da ne bi svjetlost uticala, da ne propadne platno i slično… Želim da ta zastava bude veoma uvažena. Nismo neko ko će se sa prošlošću Crne Gore obračunavati, nego želimo da ona bude uvažena“, rekao je Mandić.
Nenezić je istakao da ne postoji nijedno umjetničko djelo koje je važnije od zastave Crne Gore.
„Da nije bilo te zastave tog 21. maja i tog 3. juna, Vi ne biste imali priliku da budete predsjednik Skupštine. Isto tako, ni Vi gospodine premijeru ne biste imali priliku da budete na toj poziciji“, poručio je Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
- BALKAN I SVIJET3 дана ranije
Muškarac pucao u sina, ćerku i suprugu u Beogradu
- HRONIKA3 дана ranije
Povrijeđena jedna osoba u udesu na auto-putu
- BALKAN I SVIJET7 сати ranije
Obračun klanova u Skadru, grad potpuno blokiran: Ubijene dvije osobe
- HRONIKA2 дана ranije
Težak udes na putu Cetinje-Podgorica: Poginula jedna osoba
- POLITIKA1 дан ranije
Mandić o uklanjanju zastave: To nije zvanična zastava Crne Gore, već zastava Ranka Krivokapića
- DRUŠTVO4 дана ranije
Načelnik Generalštaba Vojske CG: Večeras će u svim kućama na području Sokolca kod Bijelog Polja noćiti naši vojnici kako bi zaštitili uplašene građane