POLITIKA
NOVI PREDSJEDNIK CRNE GORE
Ko su mogući kandidati na predsjedničkim izborima: Bečić, Borovinić-Bojović, Pejanović Đurišić, Božović…
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović juče je raspisala izbore za predsjednika, podsjetivši da Đukanoviću mandat ističe 20. maja, jer je tog datuma 2018. godine položio zakletvu a potom stupio na dužnost

Redovni predsjednički izbori biće održani 19. marta ove godine, a u javnosti se već pominju imena nekoliko mogućih učesnika izborne trke.
To su aktuelni predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, profesorica Milica Pejanović Đurišić, lider Demosa i nedavni mandatar za sastav vlade Miodrag Lekić, lider Demokrata Aleksa Bečić, ljekarka Jelena Borovinić Bojović, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović…
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović juče je raspisala izbore za predsjednika, podsjetivši da Đukanoviću mandat ističe 20. maja, jer je tog datuma 2018. godine položio zakletvu a potom stupio na dužnost.
Dio stranaka vladajuće većine je odmah nakon raspisivanja izbora apelovao da se nastupi sa zajedničkim kandidatom. Drugi su nudili ruku saradnje mogućim partnerima radi, kako su naveli, “konačnog razvlašćivanja” Demokratske partije socijalista (DPS). Jer, stranka Mila Đukanovića na državnom vrhu drži još jedino poziciju šefa države.
Najdirektnije su bile Demokrate Alekse Bečića, koje su pozvale Pokret Evropa sad na, kako su objasnili, hitan dogovor o predsjedničkom kandidatu.
”…Još jednom iskazujemo spremnost bez obzira kada će se održati jedni, a kada drugi izbori, da sami izaberete poziciju premijera ili predsjednika države, za koju biste kandidovali vašeg prestavnika, dok bi kandidata za drugu poziciju dala Demokratska Crna Gora”, navodi se u saopštenju.
Nezvanično izvori “Vijesti” navode da bi u toj kombinaciji najvjerovatnije Bečić bio predsjednički kandidat, a lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić pretendent za predsjednika Vlade.
S druge strane lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević poručio je da će Demokratski front izaći na izbore sa svojim kandidatom i, kako tvrdi, pobijediti. Kao moguća kandidatkinja pominje se bivša nositeljka liste DF-a na lokalnim izborima u Podgorici i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, pa i aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.
U tom savezu, čiji je PzP dio, prema informacijama “Vijesti”, razmišljaju da bi građanima ipak trebalo ponuditi jedinstvenog kandidata opozicije. U tom kontekstu pominje se i Miodrag Lekić, koji je 2013. već izlazio na megdan Filipu Vujanoviću (DPS) i umalo ga pobijedio. Lekić je tada bio nezavisni kandidat.
Iza Lekića sada, kako je rekao jedan izvor, najčvršće stoji Socijalistička narodna partija (SNP). Njen lider i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković juče je saopštio da bi pobjednice parlamentarnih izbora 2020. trebalo zajedno da nastupe: “I da pokažemo da možemo zajedno i da imamo jedinstvenog predsjedničkog kandidata od koalicija koje su nastupile na izborima 30. avgusta i koji će u prvom krugu pobijediti predsjednika DPS-a, bio to Milo Đukanović ili drugi. Time bi bilo završeno potpuno razvlašćenje DPS-a i oni bi prvi put na neke parlamentarne izbore izašli kao čista prava opozicija”, poručio je Joković.
Njegovo saopštenje prenijela je Vlada sa zvaničnog naloga, iako je izjava bila partijska.
U obrazloženju odluke o raspisivanju izbora Danijela Đurović je objasnila da od nje nije zavisilo istovremeno održavanje predsjedničkih i prijevremenih parlamentarnih izbora.
”…Redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo bi da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine i donošenje odluke o skraćenju mandata”, navela je ona.
Do juče, kako je objasnila, nisu stvoreni uslovi ni za jednu od te dvije opcije.
Rok za predaju listi 28. fabruar
Stranke ili grupe građana kandidate za predsjednika države mogu predložiti Državnoj izbornoj komisiji, najkasnije 20 dana prije dana izbora. U ovom slučaju to je 28. februar.
Nakon toga DIK utvrđuje listu kandidata u roku od 48 časova. To je predviđeno Zakonom o izboru predsjednika.
Ukoliko kandidat ne dobije podršku više od polovine birača, glasanje se ponavlja nakon dvije sedmice.
Pejanović Đurišić ili Đukanović
Opozicione stranke juče se nisu oglašavale ovim povodom, a ranije je Socijaldemokratska partija saopštila da bi zajednički vanstranački kandidat bio najbolja alternativa za očuvanje Crne Gore. Lider SDP-a Raško Konjević je u intervjuu Vijestima upitan da li bi Milica Pejanović Đurišić bila dobro rješenje, rekao da bi ona imala njegovu podršku. “Vjerujem i SDP-a. Siguran sam i zapadnih partnera, s obzirom na ugled koji ima. Bila bi odlična predsjednica države. Dugo je van partijskog života, skoro 20 godina”, rekao je on.
Pejanović Đurišić je bila predstavnica Crne Gore u Ujedinjenim nacijama, ministarka odbrane, ranije je bila funkcionerka DPS-a, prije dvije decenije i liderka te stranke. U međuvremenu je odustala od stranačkog angažmana.
Javnosti nije poznato da li bi Đukanović dao saglasnost za njenu kandidaturu, posebno jer se očekuje da se on ponovo okuša u izbornoj trci. Iako se više puta spekulisalo da bi se ove godine mogao povući iz političkog i državnog života zarad reforme DPS-a, Đukanović to nije potvrdio.
POLITIKA
Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti
Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).
„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.
Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.
Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.
„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.
Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.
U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.
POLITIKA
Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.
Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.
Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.
Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.
POLITIKA
Bogdanović: „Policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža“
„Crna Gora je 30 godina imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima“, poručio je Bogdanović

Šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović ukazao je da država znala 30 godina da policajci ne primaju plate iz budžeta nego „iz gepeka“, te da policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža.
„Nervoza je prisutna, jer je Crna Gora je imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima, zakone koje je shvatala kao prporuke, policajce koji ulaze u restorane koje ne mogu da plate, a izlaze sa mafijaškim koveratma“, istakao je Bogdanović na današnjoj sjednici Skupštine kada je na poslanička pitanja odgovarao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Naglasio je: „Treba da se pravimo da je ruta prema BiH bila čista. Imali smo robu zamaskiranu u keramiku, a zapravo u zastave i obilježja“.
Kako je dodao, nekadašnji direktor Uprave policije je priznao da je učestvovao u švercu i pitao sadašnjeg ministra policije koliko je suspendovanih.
Šaranović je odgovorio da su mnogi učesnici kriminalnih aktivnosti bili funkcioneri policije.
„Stanje u ovoj oblasti je bilo alarmantno. Za vrijeme našeg mandata pokrenuto je 97 postupaka i suspendovano zbog teže povrede dužnosti 79 policijskih službenika“, istakao je.
Kako je dodao, ako imaju dokaze da su službencii bili učesnici u kriminalniom radnjama, a ne preduzmu ništa, bili bi saučesnici.
„To rade oni kojima se rad ogleda u Skaj prepiskama gdje šef kavčana Radoje Zvicer kaže Petru Lazoviću da bi on etnički očistio Budvu“, istakao je.
Kako je dodao, Petar Lazović je Darku Šariću govorio da je doveo u policiju nekadašnje navijače koji svi imaju po 10 i više krivičnih prijava, kao i da se on pravdao Radoju Zviceru.
Bogdanović je kazao da poručuje svim prljavim policajcima da ako su ikad kriminalca nazivali „šefe“, sklanjali patrolu… da za njih više nema mjesta u policiji.
- DRUŠTVO4 дана ranije
Bosanka pretukla svekra da spase svekrvu: Postala legenda sela
- HRONIKA22 сата ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- HRONIKA4 дана ranije
Bijelo Polje: Osumnjičenom za proganjanje maloljetnice određeno zadržavanje do 72 sata
- HRONIKA4 дана ranije
Rožaje: Edmir Ramović osuđen na 13 i po godina zatvora za ubistvo Semira Murića
- HRONIKA2 дана ranije
Policija razbila djelovanje organizacije „Fortis Crna Gora“: Uhapšeni osnivač i vođa i jedan od članova
- DRUŠTVO2 дана ranije
Crna Gora dobija još jednog mitropolita: Episkop Metodije novi mitropolit Budimljansko-nikšićki