Redovni predsjednički izbori biće održani 19. marta ove godine, a u javnosti se već pominju imena nekoliko mogućih učesnika izborne trke.

To su aktuelni predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, profesorica Milica Pejanović Đurišić, lider Demosa i nedavni mandatar za sastav vlade Miodrag Lekić, lider Demokrata Aleksa Bečić, ljekarka Jelena Borovinić Bojović, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović…

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović juče je raspisala izbore za predsjednika, podsjetivši da Đukanoviću mandat ističe 20. maja, jer je tog datuma 2018. godine položio zakletvu a potom stupio na dužnost.

Dio stranaka vladajuće većine je odmah nakon raspisivanja izbora apelovao da se nastupi sa zajedničkim kandidatom. Drugi su nudili ruku saradnje mogućim partnerima radi, kako su naveli, “konačnog razvlašćivanja” Demokratske partije socijalista (DPS). Jer, stranka Mila Đukanovića na državnom vrhu drži još jedino poziciju šefa države.

Najdirektnije su bile Demokrate Alekse Bečića, koje su pozvale Pokret Evropa sad na, kako su objasnili, hitan dogovor o predsjedničkom kandidatu.

”…Još jednom iskazujemo spremnost bez obzira kada će se održati jedni, a kada drugi izbori, da sami izaberete poziciju premijera ili predsjednika države, za koju biste kandidovali vašeg prestavnika, dok bi kandidata za drugu poziciju dala Demokratska Crna Gora”, navodi se u saopštenju.

Nezvanično izvori “Vijesti” navode da bi u toj kombinaciji najvjerovatnije Bečić bio predsjednički kandidat, a lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić pretendent za predsjednika Vlade.

S druge strane lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević poručio je da će Demokratski front izaći na izbore sa svojim kandidatom i, kako tvrdi, pobijediti. Kao moguća kandidatkinja pominje se bivša nositeljka liste DF-a na lokalnim izborima u Podgorici i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, pa i aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.

U tom savezu, čiji je PzP dio, prema informacijama “Vijesti”, razmišljaju da bi građanima ipak trebalo ponuditi jedinstvenog kandidata opozicije. U tom kontekstu pominje se i Miodrag Lekić, koji je 2013. već izlazio na megdan Filipu Vujanoviću (DPS) i umalo ga pobijedio. Lekić je tada bio nezavisni kandidat.

Iza Lekića sada, kako je rekao jedan izvor, najčvršće stoji Socijalistička narodna partija (SNP). Njen lider i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković juče je saopštio da bi pobjednice parlamentarnih izbora 2020. trebalo zajedno da nastupe: “I da pokažemo da možemo zajedno i da imamo jedinstvenog predsjedničkog kandidata od koalicija koje su nastupile na izborima 30. avgusta i koji će u prvom krugu pobijediti predsjednika DPS-a, bio to Milo Đukanović ili drugi. Time bi bilo završeno potpuno razvlašćenje DPS-a i oni bi prvi put na neke parlamentarne izbore izašli kao čista prava opozicija”, poručio je Joković.

Njegovo saopštenje prenijela je Vlada sa zvaničnog naloga, iako je izjava bila partijska.

U obrazloženju odluke o raspisivanju izbora Danijela Đurović je objasnila da od nje nije zavisilo istovremeno održavanje predsjedničkih i prijevremenih parlamentarnih izbora.

”…Redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo bi da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine i donošenje odluke o skraćenju mandata”, navela je ona.

Do juče, kako je objasnila, nisu stvoreni uslovi ni za jednu od te dvije opcije.

Rok za predaju listi 28. fabruar
Stranke ili grupe građana kandidate za predsjednika države mogu predložiti Državnoj izbornoj komisiji, najkasnije 20 dana prije dana izbora. U ovom slučaju to je 28. februar.

Nakon toga DIK utvrđuje listu kandidata u roku od 48 časova. To je predviđeno Zakonom o izboru predsjednika.

Ukoliko kandidat ne dobije podršku više od polovine birača, glasanje se ponavlja nakon dvije sedmice.

Pejanović Đurišić ili Đukanović

Opozicione stranke juče se nisu oglašavale ovim povodom, a ranije je Socijaldemokratska partija saopštila da bi zajednički vanstranački kandidat bio najbolja alternativa za očuvanje Crne Gore. Lider SDP-a Raško Konjević je u intervjuu Vijestima upitan da li bi Milica Pejanović Đurišić bila dobro rješenje, rekao da bi ona imala njegovu podršku. “Vjerujem i SDP-a. Siguran sam i zapadnih partnera, s obzirom na ugled koji ima. Bila bi odlična predsjednica države. Dugo je van partijskog života, skoro 20 godina”, rekao je on.

Pejanović Đurišić je bila predstavnica Crne Gore u Ujedinjenim nacijama, ministarka odbrane, ranije je bila funkcionerka DPS-a, prije dvije decenije i liderka te stranke. U međuvremenu je odustala od stranačkog angažmana.

Javnosti nije poznato da li bi Đukanović dao saglasnost za njenu kandidaturu, posebno jer se očekuje da se on ponovo okuša u izbornoj trci. Iako se više puta spekulisalo da bi se ove godine mogao povući iz političkog i državnog života zarad reforme DPS-a, Đukanović to nije potvrdio.