POLITIKA
NOVI PREDSJEDNIK CRNE GORE
Ko su mogući kandidati na predsjedničkim izborima: Bečić, Borovinić-Bojović, Pejanović Đurišić, Božović…
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović juče je raspisala izbore za predsjednika, podsjetivši da Đukanoviću mandat ističe 20. maja, jer je tog datuma 2018. godine položio zakletvu a potom stupio na dužnost

Redovni predsjednički izbori biće održani 19. marta ove godine, a u javnosti se već pominju imena nekoliko mogućih učesnika izborne trke.
To su aktuelni predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, profesorica Milica Pejanović Đurišić, lider Demosa i nedavni mandatar za sastav vlade Miodrag Lekić, lider Demokrata Aleksa Bečić, ljekarka Jelena Borovinić Bojović, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović…
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović juče je raspisala izbore za predsjednika, podsjetivši da Đukanoviću mandat ističe 20. maja, jer je tog datuma 2018. godine položio zakletvu a potom stupio na dužnost.
Dio stranaka vladajuće većine je odmah nakon raspisivanja izbora apelovao da se nastupi sa zajedničkim kandidatom. Drugi su nudili ruku saradnje mogućim partnerima radi, kako su naveli, “konačnog razvlašćivanja” Demokratske partije socijalista (DPS). Jer, stranka Mila Đukanovića na državnom vrhu drži još jedino poziciju šefa države.
Najdirektnije su bile Demokrate Alekse Bečića, koje su pozvale Pokret Evropa sad na, kako su objasnili, hitan dogovor o predsjedničkom kandidatu.
”…Još jednom iskazujemo spremnost bez obzira kada će se održati jedni, a kada drugi izbori, da sami izaberete poziciju premijera ili predsjednika države, za koju biste kandidovali vašeg prestavnika, dok bi kandidata za drugu poziciju dala Demokratska Crna Gora”, navodi se u saopštenju.
Nezvanično izvori “Vijesti” navode da bi u toj kombinaciji najvjerovatnije Bečić bio predsjednički kandidat, a lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić pretendent za predsjednika Vlade.
S druge strane lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević poručio je da će Demokratski front izaći na izbore sa svojim kandidatom i, kako tvrdi, pobijediti. Kao moguća kandidatkinja pominje se bivša nositeljka liste DF-a na lokalnim izborima u Podgorici i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, pa i aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.
U tom savezu, čiji je PzP dio, prema informacijama “Vijesti”, razmišljaju da bi građanima ipak trebalo ponuditi jedinstvenog kandidata opozicije. U tom kontekstu pominje se i Miodrag Lekić, koji je 2013. već izlazio na megdan Filipu Vujanoviću (DPS) i umalo ga pobijedio. Lekić je tada bio nezavisni kandidat.
Iza Lekića sada, kako je rekao jedan izvor, najčvršće stoji Socijalistička narodna partija (SNP). Njen lider i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković juče je saopštio da bi pobjednice parlamentarnih izbora 2020. trebalo zajedno da nastupe: “I da pokažemo da možemo zajedno i da imamo jedinstvenog predsjedničkog kandidata od koalicija koje su nastupile na izborima 30. avgusta i koji će u prvom krugu pobijediti predsjednika DPS-a, bio to Milo Đukanović ili drugi. Time bi bilo završeno potpuno razvlašćenje DPS-a i oni bi prvi put na neke parlamentarne izbore izašli kao čista prava opozicija”, poručio je Joković.
Njegovo saopštenje prenijela je Vlada sa zvaničnog naloga, iako je izjava bila partijska.
U obrazloženju odluke o raspisivanju izbora Danijela Đurović je objasnila da od nje nije zavisilo istovremeno održavanje predsjedničkih i prijevremenih parlamentarnih izbora.
”…Redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo bi da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine i donošenje odluke o skraćenju mandata”, navela je ona.
Do juče, kako je objasnila, nisu stvoreni uslovi ni za jednu od te dvije opcije.
Rok za predaju listi 28. fabruar
Stranke ili grupe građana kandidate za predsjednika države mogu predložiti Državnoj izbornoj komisiji, najkasnije 20 dana prije dana izbora. U ovom slučaju to je 28. februar.
Nakon toga DIK utvrđuje listu kandidata u roku od 48 časova. To je predviđeno Zakonom o izboru predsjednika.
Ukoliko kandidat ne dobije podršku više od polovine birača, glasanje se ponavlja nakon dvije sedmice.
Pejanović Đurišić ili Đukanović
Opozicione stranke juče se nisu oglašavale ovim povodom, a ranije je Socijaldemokratska partija saopštila da bi zajednički vanstranački kandidat bio najbolja alternativa za očuvanje Crne Gore. Lider SDP-a Raško Konjević je u intervjuu Vijestima upitan da li bi Milica Pejanović Đurišić bila dobro rješenje, rekao da bi ona imala njegovu podršku. “Vjerujem i SDP-a. Siguran sam i zapadnih partnera, s obzirom na ugled koji ima. Bila bi odlična predsjednica države. Dugo je van partijskog života, skoro 20 godina”, rekao je on.
Pejanović Đurišić je bila predstavnica Crne Gore u Ujedinjenim nacijama, ministarka odbrane, ranije je bila funkcionerka DPS-a, prije dvije decenije i liderka te stranke. U međuvremenu je odustala od stranačkog angažmana.
Javnosti nije poznato da li bi Đukanović dao saglasnost za njenu kandidaturu, posebno jer se očekuje da se on ponovo okuša u izbornoj trci. Iako se više puta spekulisalo da bi se ove godine mogao povući iz političkog i državnog života zarad reforme DPS-a, Đukanović to nije potvrdio.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















