Connect with us

EKONOMIJA

RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA EBRD-A

Krivokapić: Crna Gora postaje veliko gradilište, snažan oporavak ekonomije do kraja godine 

„Bez obzira na politička nadmetanja, najbitnije je da se Crna Gora okrene ekonomiji i popravljanju životnog standarda svojih građana. To je jedini način da se približimo standardu i vrijednostima koje baštine zemlje EU”, rekao je premijer

Foto: Vlada Crne Gore

Vlada je projektovala snažan oporavak ekonomije do kraja 2021. godine, a za 2022. planiramo da Crna Gora postane veliko gradilište na kom će se ostvarivati projekti zelene ekonomije i u kojima očekujemo značajno učešće EBRD“, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.

On je danas imao onlajn sastanak sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kojem su prisustvovali i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Delegaciju EBRD-a predvodio je potpredsjednik Jurgen Rigterink.

Iz Valde je saopšteno da je Krivokapić predstavnicima EBRD rekao da je usvajanjem budžeta „Vlada napokon uspjela da stvori realne uslove za brži ekonomski oporavak, uz stabilizaciju javnih finansija kao jednog od glavnih preduslova ukupne ekonomske održivosti“.

„Vlada je projektovala snažan oporavak ekonomije do kraja 2021, a za 2022. planiramo da Crna Gora postane veliko gradilište na kom će se ostvarivati projekti zelene ekonomije i u kojima očekujemo značajno učešće EBRD“, kazao je Krivokapić.

Foto: Gov.me/Bojana Ćupić

Istakao je, saopšteno je, da Vlada sa socijalnim partnerima i poslovnom zajednicom „čini sve da unaprijedi poslovni ambijent i pomogne stvaranju tržišta podjednakih šansi, kao i da je pokazala jaku investicionu aktivnost u prioritetnim oblastima – turizmu, energetici, prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, te saobraćajnoj infrastrukturi“.

„Bez obzira na politička nadmetanja, najbitnije je da se Crna Gora okrene ekonomiji i popravljanju životnog standarda svojih građana. To je jedini način da se približimo standardu i vrijednostima koje baštine zemlje EU”, rekao je Krivokapić.

Premijer je, saopšteno je Vlade, izrazio očekivanja da Crna Gora može dobiti podršku od EBRD u razvoju kako putne tako i komunalne infrastrukture, naročito u oblasti prečišćavanja otpadnih voda, jer je postojana infrastruktura preduslov održivog ekonomskog razvoja.

„Sa nekoliko važnih energetskih projekata, sa kojima ćemo postići dekarbonizaciju i održivost, imamo cilj da Crna Gora postane regionalno energetsko čvorište“, poručio je Krivokapić.

Rigterink je, kako se navodi u saopštenju Vlade pohvalio „konkretne rezultate koje je Vlada postigla u toku dosadašnjeg rada i iskazao spremnost za još jaču i intezivniju saradnju između Crne Gore i EBRD“.

„Čestitam Vladi što je u Skupštini usvojen izuzetno razborit budžet za 2021. godinu. Takođe Vam čestitam i na uspješnom hedžing aranžmanu za kredit za auto-put. Čestitke Vam upućujem jer ste ovim potezima uspjeli da obezbjedite jako privlačnu kamatnu stopu, što će Vam zasigurno pomoći da stabilizujete državne finansije i povećate povjerenje investitora u crnogorsko tržište“, rekao je Rigterink.

Spajić se, navodi se u saopštenju, osvrnuo na ostvarene rezultate u sektoru finansija, apostrofirajući postignuti suficit budžeta treći mjesec zaredom, te izarzio realno očekivanje da će planirani prihod od turizma od oko 700 miiona eura za ovu godinu, biti ostvaren već za 9 mjeseci.

„Dosadašnji rezultati ekonomske politike Vlade ulivaju nadu i optimizam i daju nam za pravo da vjerujemo da Crna Gora može mnogo brže od planiranog da se približi standardu najrazvijenijih zemalja Evrope. U ovom smislu, veoma važnu ulogu imaju i naši razvojni ino – partneri“, poručio je Spajić.

On je istakao i važnost korišćenja sredstava iz Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan i potencijalne saradnje sa EBRD u tom smislu. Spajić je kazao i da ga raduje podrška nedavno osnovanom preduzeću Montenegro Works koju su iskazali predstavnici EBRD-a.

Milatović je naveo da je „odgovorna politika Vlade u pandemijskoj godini, a samim tim i oporavak ekonomskih aktivnosti države, preduslov za pokretanje novih investicija u Crnu Goru i podrške EBRD-a“.

„Ministarstvo ekonomskog razvoja dodatno je intenziviralo saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj kako bi ubrzalo i unaprijedilo realizaciju postojećih i novih inicijativa. Očekujemo nastavak i jačanje partnerstva kroz Kreditno-garantni fond kako bi se poboljšao pristup finansijskim sredstvima za mala i srednja preduzeća, preduzetnike i druga preduzeća, i time indukovalo stvaranje novih radnih mjesta i povećanje izvoza“, kazao je Milatović.

Iz Vlade se saopšteno da je šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Jap Sprej, koji uskoro napušta tu poziciju, zahvalio na saradnji i odličnoj podršci koju je Vlada pružila toj finansijskoj instituciji u proteklih devet mjeseci.

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije