Connect with us

EKONOMIJA

RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA EBRD-A

Krivokapić: Crna Gora postaje veliko gradilište, snažan oporavak ekonomije do kraja godine 

„Bez obzira na politička nadmetanja, najbitnije je da se Crna Gora okrene ekonomiji i popravljanju životnog standarda svojih građana. To je jedini način da se približimo standardu i vrijednostima koje baštine zemlje EU”, rekao je premijer

Foto: Vlada Crne Gore

Vlada je projektovala snažan oporavak ekonomije do kraja 2021. godine, a za 2022. planiramo da Crna Gora postane veliko gradilište na kom će se ostvarivati projekti zelene ekonomije i u kojima očekujemo značajno učešće EBRD“, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.

On je danas imao onlajn sastanak sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kojem su prisustvovali i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Delegaciju EBRD-a predvodio je potpredsjednik Jurgen Rigterink.

Iz Valde je saopšteno da je Krivokapić predstavnicima EBRD rekao da je usvajanjem budžeta „Vlada napokon uspjela da stvori realne uslove za brži ekonomski oporavak, uz stabilizaciju javnih finansija kao jednog od glavnih preduslova ukupne ekonomske održivosti“.

„Vlada je projektovala snažan oporavak ekonomije do kraja 2021, a za 2022. planiramo da Crna Gora postane veliko gradilište na kom će se ostvarivati projekti zelene ekonomije i u kojima očekujemo značajno učešće EBRD“, kazao je Krivokapić.

Foto: Gov.me/Bojana Ćupić

Istakao je, saopšteno je, da Vlada sa socijalnim partnerima i poslovnom zajednicom „čini sve da unaprijedi poslovni ambijent i pomogne stvaranju tržišta podjednakih šansi, kao i da je pokazala jaku investicionu aktivnost u prioritetnim oblastima – turizmu, energetici, prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, te saobraćajnoj infrastrukturi“.

„Bez obzira na politička nadmetanja, najbitnije je da se Crna Gora okrene ekonomiji i popravljanju životnog standarda svojih građana. To je jedini način da se približimo standardu i vrijednostima koje baštine zemlje EU”, rekao je Krivokapić.

Premijer je, saopšteno je Vlade, izrazio očekivanja da Crna Gora može dobiti podršku od EBRD u razvoju kako putne tako i komunalne infrastrukture, naročito u oblasti prečišćavanja otpadnih voda, jer je postojana infrastruktura preduslov održivog ekonomskog razvoja.

„Sa nekoliko važnih energetskih projekata, sa kojima ćemo postići dekarbonizaciju i održivost, imamo cilj da Crna Gora postane regionalno energetsko čvorište“, poručio je Krivokapić.

Rigterink je, kako se navodi u saopštenju Vlade pohvalio „konkretne rezultate koje je Vlada postigla u toku dosadašnjeg rada i iskazao spremnost za još jaču i intezivniju saradnju između Crne Gore i EBRD“.

„Čestitam Vladi što je u Skupštini usvojen izuzetno razborit budžet za 2021. godinu. Takođe Vam čestitam i na uspješnom hedžing aranžmanu za kredit za auto-put. Čestitke Vam upućujem jer ste ovim potezima uspjeli da obezbjedite jako privlačnu kamatnu stopu, što će Vam zasigurno pomoći da stabilizujete državne finansije i povećate povjerenje investitora u crnogorsko tržište“, rekao je Rigterink.

Spajić se, navodi se u saopštenju, osvrnuo na ostvarene rezultate u sektoru finansija, apostrofirajući postignuti suficit budžeta treći mjesec zaredom, te izarzio realno očekivanje da će planirani prihod od turizma od oko 700 miiona eura za ovu godinu, biti ostvaren već za 9 mjeseci.

„Dosadašnji rezultati ekonomske politike Vlade ulivaju nadu i optimizam i daju nam za pravo da vjerujemo da Crna Gora može mnogo brže od planiranog da se približi standardu najrazvijenijih zemalja Evrope. U ovom smislu, veoma važnu ulogu imaju i naši razvojni ino – partneri“, poručio je Spajić.

On je istakao i važnost korišćenja sredstava iz Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan i potencijalne saradnje sa EBRD u tom smislu. Spajić je kazao i da ga raduje podrška nedavno osnovanom preduzeću Montenegro Works koju su iskazali predstavnici EBRD-a.

Milatović je naveo da je „odgovorna politika Vlade u pandemijskoj godini, a samim tim i oporavak ekonomskih aktivnosti države, preduslov za pokretanje novih investicija u Crnu Goru i podrške EBRD-a“.

„Ministarstvo ekonomskog razvoja dodatno je intenziviralo saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj kako bi ubrzalo i unaprijedilo realizaciju postojećih i novih inicijativa. Očekujemo nastavak i jačanje partnerstva kroz Kreditno-garantni fond kako bi se poboljšao pristup finansijskim sredstvima za mala i srednja preduzeća, preduzetnike i druga preduzeća, i time indukovalo stvaranje novih radnih mjesta i povećanje izvoza“, kazao je Milatović.

Iz Vlade se saopšteno da je šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Jap Sprej, koji uskoro napušta tu poziciju, zahvalio na saradnji i odličnoj podršci koju je Vlada pružila toj finansijskoj instituciji u proteklih devet mjeseci.

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije