Connect with us

EKONOMIJA

RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA EBRD-A

Krivokapić: Crna Gora postaje veliko gradilište, snažan oporavak ekonomije do kraja godine 

„Bez obzira na politička nadmetanja, najbitnije je da se Crna Gora okrene ekonomiji i popravljanju životnog standarda svojih građana. To je jedini način da se približimo standardu i vrijednostima koje baštine zemlje EU”, rekao je premijer

Foto: Vlada Crne Gore

Vlada je projektovala snažan oporavak ekonomije do kraja 2021. godine, a za 2022. planiramo da Crna Gora postane veliko gradilište na kom će se ostvarivati projekti zelene ekonomije i u kojima očekujemo značajno učešće EBRD“, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.

On je danas imao onlajn sastanak sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kojem su prisustvovali i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Delegaciju EBRD-a predvodio je potpredsjednik Jurgen Rigterink.

Iz Valde je saopšteno da je Krivokapić predstavnicima EBRD rekao da je usvajanjem budžeta „Vlada napokon uspjela da stvori realne uslove za brži ekonomski oporavak, uz stabilizaciju javnih finansija kao jednog od glavnih preduslova ukupne ekonomske održivosti“.

„Vlada je projektovala snažan oporavak ekonomije do kraja 2021, a za 2022. planiramo da Crna Gora postane veliko gradilište na kom će se ostvarivati projekti zelene ekonomije i u kojima očekujemo značajno učešće EBRD“, kazao je Krivokapić.

Foto: Gov.me/Bojana Ćupić

Istakao je, saopšteno je, da Vlada sa socijalnim partnerima i poslovnom zajednicom „čini sve da unaprijedi poslovni ambijent i pomogne stvaranju tržišta podjednakih šansi, kao i da je pokazala jaku investicionu aktivnost u prioritetnim oblastima – turizmu, energetici, prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, te saobraćajnoj infrastrukturi“.

„Bez obzira na politička nadmetanja, najbitnije je da se Crna Gora okrene ekonomiji i popravljanju životnog standarda svojih građana. To je jedini način da se približimo standardu i vrijednostima koje baštine zemlje EU”, rekao je Krivokapić.

Premijer je, saopšteno je Vlade, izrazio očekivanja da Crna Gora može dobiti podršku od EBRD u razvoju kako putne tako i komunalne infrastrukture, naročito u oblasti prečišćavanja otpadnih voda, jer je postojana infrastruktura preduslov održivog ekonomskog razvoja.

„Sa nekoliko važnih energetskih projekata, sa kojima ćemo postići dekarbonizaciju i održivost, imamo cilj da Crna Gora postane regionalno energetsko čvorište“, poručio je Krivokapić.

Rigterink je, kako se navodi u saopštenju Vlade pohvalio „konkretne rezultate koje je Vlada postigla u toku dosadašnjeg rada i iskazao spremnost za još jaču i intezivniju saradnju između Crne Gore i EBRD“.

„Čestitam Vladi što je u Skupštini usvojen izuzetno razborit budžet za 2021. godinu. Takođe Vam čestitam i na uspješnom hedžing aranžmanu za kredit za auto-put. Čestitke Vam upućujem jer ste ovim potezima uspjeli da obezbjedite jako privlačnu kamatnu stopu, što će Vam zasigurno pomoći da stabilizujete državne finansije i povećate povjerenje investitora u crnogorsko tržište“, rekao je Rigterink.

Spajić se, navodi se u saopštenju, osvrnuo na ostvarene rezultate u sektoru finansija, apostrofirajući postignuti suficit budžeta treći mjesec zaredom, te izarzio realno očekivanje da će planirani prihod od turizma od oko 700 miiona eura za ovu godinu, biti ostvaren već za 9 mjeseci.

„Dosadašnji rezultati ekonomske politike Vlade ulivaju nadu i optimizam i daju nam za pravo da vjerujemo da Crna Gora može mnogo brže od planiranog da se približi standardu najrazvijenijih zemalja Evrope. U ovom smislu, veoma važnu ulogu imaju i naši razvojni ino – partneri“, poručio je Spajić.

On je istakao i važnost korišćenja sredstava iz Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan i potencijalne saradnje sa EBRD u tom smislu. Spajić je kazao i da ga raduje podrška nedavno osnovanom preduzeću Montenegro Works koju su iskazali predstavnici EBRD-a.

Milatović je naveo da je „odgovorna politika Vlade u pandemijskoj godini, a samim tim i oporavak ekonomskih aktivnosti države, preduslov za pokretanje novih investicija u Crnu Goru i podrške EBRD-a“.

„Ministarstvo ekonomskog razvoja dodatno je intenziviralo saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj kako bi ubrzalo i unaprijedilo realizaciju postojećih i novih inicijativa. Očekujemo nastavak i jačanje partnerstva kroz Kreditno-garantni fond kako bi se poboljšao pristup finansijskim sredstvima za mala i srednja preduzeća, preduzetnike i druga preduzeća, i time indukovalo stvaranje novih radnih mjesta i povećanje izvoza“, kazao je Milatović.

Iz Vlade se saopšteno da je šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Jap Sprej, koji uskoro napušta tu poziciju, zahvalio na saradnji i odličnoj podršci koju je Vlada pružila toj finansijskoj instituciji u proteklih devet mjeseci.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Trgovine neće raditi 1. i 2. maja

Poručuju da za nepoštovanje slijede kazne

Foto: Berane online

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:

apotekama;

specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;

benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;

pijacama;

štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;

prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;

štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;

skladištima za trgovinu na veliko.

„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.

Kontakt telefoni dežurnih inspektora:

Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije