EKONOMIJA
RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA EBRD-A
Krivokapić: Crna Gora postaje veliko gradilište, snažan oporavak ekonomije do kraja godine
„Bez obzira na politička nadmetanja, najbitnije je da se Crna Gora okrene ekonomiji i popravljanju životnog standarda svojih građana. To je jedini način da se približimo standardu i vrijednostima koje baštine zemlje EU”, rekao je premijer

Vlada je projektovala snažan oporavak ekonomije do kraja 2021. godine, a za 2022. planiramo da Crna Gora postane veliko gradilište na kom će se ostvarivati projekti zelene ekonomije i u kojima očekujemo značajno učešće EBRD“, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.
On je danas imao onlajn sastanak sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kojem su prisustvovali i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
Delegaciju EBRD-a predvodio je potpredsjednik Jurgen Rigterink.
Iz Valde je saopšteno da je Krivokapić predstavnicima EBRD rekao da je usvajanjem budžeta „Vlada napokon uspjela da stvori realne uslove za brži ekonomski oporavak, uz stabilizaciju javnih finansija kao jednog od glavnih preduslova ukupne ekonomske održivosti“.
„Vlada je projektovala snažan oporavak ekonomije do kraja 2021, a za 2022. planiramo da Crna Gora postane veliko gradilište na kom će se ostvarivati projekti zelene ekonomije i u kojima očekujemo značajno učešće EBRD“, kazao je Krivokapić.

Foto: Gov.me/Bojana Ćupić
Istakao je, saopšteno je, da Vlada sa socijalnim partnerima i poslovnom zajednicom „čini sve da unaprijedi poslovni ambijent i pomogne stvaranju tržišta podjednakih šansi, kao i da je pokazala jaku investicionu aktivnost u prioritetnim oblastima – turizmu, energetici, prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, te saobraćajnoj infrastrukturi“.
„Bez obzira na politička nadmetanja, najbitnije je da se Crna Gora okrene ekonomiji i popravljanju životnog standarda svojih građana. To je jedini način da se približimo standardu i vrijednostima koje baštine zemlje EU”, rekao je Krivokapić.
Premijer je, saopšteno je Vlade, izrazio očekivanja da Crna Gora može dobiti podršku od EBRD u razvoju kako putne tako i komunalne infrastrukture, naročito u oblasti prečišćavanja otpadnih voda, jer je postojana infrastruktura preduslov održivog ekonomskog razvoja.
„Sa nekoliko važnih energetskih projekata, sa kojima ćemo postići dekarbonizaciju i održivost, imamo cilj da Crna Gora postane regionalno energetsko čvorište“, poručio je Krivokapić.
Rigterink je, kako se navodi u saopštenju Vlade pohvalio „konkretne rezultate koje je Vlada postigla u toku dosadašnjeg rada i iskazao spremnost za još jaču i intezivniju saradnju između Crne Gore i EBRD“.
„Čestitam Vladi što je u Skupštini usvojen izuzetno razborit budžet za 2021. godinu. Takođe Vam čestitam i na uspješnom hedžing aranžmanu za kredit za auto-put. Čestitke Vam upućujem jer ste ovim potezima uspjeli da obezbjedite jako privlačnu kamatnu stopu, što će Vam zasigurno pomoći da stabilizujete državne finansije i povećate povjerenje investitora u crnogorsko tržište“, rekao je Rigterink.
Spajić se, navodi se u saopštenju, osvrnuo na ostvarene rezultate u sektoru finansija, apostrofirajući postignuti suficit budžeta treći mjesec zaredom, te izarzio realno očekivanje da će planirani prihod od turizma od oko 700 miiona eura za ovu godinu, biti ostvaren već za 9 mjeseci.
„Dosadašnji rezultati ekonomske politike Vlade ulivaju nadu i optimizam i daju nam za pravo da vjerujemo da Crna Gora može mnogo brže od planiranog da se približi standardu najrazvijenijih zemalja Evrope. U ovom smislu, veoma važnu ulogu imaju i naši razvojni ino – partneri“, poručio je Spajić.
On je istakao i važnost korišćenja sredstava iz Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan i potencijalne saradnje sa EBRD u tom smislu. Spajić je kazao i da ga raduje podrška nedavno osnovanom preduzeću Montenegro Works koju su iskazali predstavnici EBRD-a.
Hvala potpredsjedniku EBRD-a @JRigterink na korisnom, otvorenom razgovoru! Montenegro Works će biti snažno podržan, ima interesovanja i da jedan član borda bude iz EBRD-a. Fokus za 2022 je infrastruktura i zelena energija, kao i reforma državnih preduzeća. https://t.co/rV0dtIkrj8
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) September 10, 2021
Milatović je naveo da je „odgovorna politika Vlade u pandemijskoj godini, a samim tim i oporavak ekonomskih aktivnosti države, preduslov za pokretanje novih investicija u Crnu Goru i podrške EBRD-a“.
„Ministarstvo ekonomskog razvoja dodatno je intenziviralo saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj kako bi ubrzalo i unaprijedilo realizaciju postojećih i novih inicijativa. Očekujemo nastavak i jačanje partnerstva kroz Kreditno-garantni fond kako bi se poboljšao pristup finansijskim sredstvima za mala i srednja preduzeća, preduzetnike i druga preduzeća, i time indukovalo stvaranje novih radnih mjesta i povećanje izvoza“, kazao je Milatović.
Čestitke od strane @JRigterink @EBRD na dobro vođenoj politici @VladaCG u vrijeme pandemije,uspješnoj turističkoj sezoni i podrška reformskoj agendi🇲🇪!Nastavak i jačanje partnerstva kroz infrastrukturne projekte,zelenu energiju,modernizaciju i povećanje konkurentnosti preduzeća. pic.twitter.com/bUbmHwfeI2
— Jakov Milatovic (@JakovMilatovic) September 10, 2021
Iz Vlade se saopšteno da je šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Jap Sprej, koji uskoro napušta tu poziciju, zahvalio na saradnji i odličnoj podršci koju je Vlada pružila toj finansijskoj instituciji u proteklih devet mjeseci.
EKONOMIJA
Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja
Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.
On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.
– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.
U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.
– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.
Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.
– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.
Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.
– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.
Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.
– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.
Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.
– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.
Izjednačiti siromašne i bogate
Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.
Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.
Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora
EKONOMIJA
Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.
Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.
Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.
Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
DRUŠTVO1 дан ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
HRONIKA20 сати ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
















