Connect with us

DRUŠTVO

"UŠAO U ISTORIJU KAO TAKAV"

Kusturica: Draža Mihailović je prvi antifašista Evrope

„Dužni smo da to kažemo javno“, poručio je srpski reditelj

Godine 1941. antifašizam je iz Bosne i Hercegovine preseljen na Taru i jedan čovjek je ušao u istoriju tako što je postao prvi antifašista, a njegovo ime je Draža Mihailović, kazao je proslavljeni srpski reditelj Emir Kusturica prilikom ovogodišnjeg otvaranja filmskog festivala Kustendorf.

„Dobro došli u slobodne srpske planine! Godine 1941. antifašizam je iz Bosne i Hercegovine preseljen na Taru i jedan čovjek je ušao u istoriju tako što je postao prvi antifašista. Njegova sudbina nije bila tako srećna. Njegovo ime je Draža Mihajlović. Mi smo dužni da kažemo da je on prvi antifašista na svijetu. Ako pogledamo ovo što smo vidjeli večeras i zamislimo se nad tim, danas, možemo da zaključimo da smo mi slobodu izgubili“, dodao je Kusturica i nastavio:

„Kako se to desilo? Šta se dogodilo u poslednjih četrdeset godina da tu slobodu izgubimo? Kako je moguće da je jedna percepcija svijeta izgubljena zauvijek? S jedne strane, to je naša posvećenost tehnologiji i taj gubitak slobode je u ovom Pazolinijevom filmu plastično izražen uz pomoć slika ljudi koji su obučeni kao lutke. Jedan narodni filozof rekao je da ovce najrjeđe stradaju od vukova. Najčešće stradaju od pastira. Tako se i naša sloboda rastopila u percepciji u kojoj smo bili neoprezni. Poslednji gubitak slobode dogodio se nakon proizvedenog virusa kovid 19. Čovjek koji je potvrdio da je virus proizveden je ubijen“.

Pazolini je imao isti usud, on je ubijen zato što je otišao daleko u dubinu ljudske duše.

„Danas živimo u vremenu koje možemo nazvati nevremenom. To su zla vremena u kojima nemamo nekoga kao Pazolini da nam osvetli put. Ako je kovid 19 prekinuo za trenutak ovaj festival, mi ćemo se truditi da u budućnosti pomjeramo termine tako da ne izgubimo čitavu godinu“, rekao je Kusturica.

„Šta je ono što nas u ovom ratu koji traje u Ukrajini čeka kao ishodište tog rata? Šta nas čeka i u jednoj i u drugoj verziji? Najteža konsekvenca našeg života danas je to da završimo na smetlištu kao Pazolinijeva dva lika koja su bili lutke. Ne smijemo biti lutke, već naći put do slobode. Četvrta industrijska revolucija traje u civilnoj jedinci u necivilnom društvu. Oni imaju toliku autonomiju da jedni drugima ne predstavljaju ništa. Šta to znači? To znači – moždani impulsi, a to znači, kao u ovom filmu – upravljanje ljudskom sudbinom. Sad u SAD imamo ministarstvo istine. Zašto imamo takvo ministarstvo? Zato što traje formiranje velike svjetske vlade i njeno prvo ministarstvo je ministarstvo zdravlja. I kada u oktobru, kako kažu, opet prospu kovid, svi ćemo biti pod istom kapom i sve će nas zatvarati na isti način, pa će nas tako provoditi kroz krize poput ove koju su sad proizveli sa ratom i mirom i onda će nas tako izmučene i izmorene natjerati da pristanemo na gubitak ličnosti i dobijemo korisničko ime. Njihov plan je da nam oduzmu sve što imamo. Slobodu su uzeli. Još treba da nam uzmu zemlju i da nama upravljaju kako žele. Ovo nisu zavjereničke, već realne priče. Klaus Švab i i forum u Davosu upravljaju svijetom i konačni cilj im je da nas sve učine srećnima tako što nećemo imati ništa. Ne zaboravimo slobodu“, zaključio je Kusturica.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije