Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nazvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića „štreberom“ i kazao da je postao poznat „pljujući po srpskom narodu“, te da je „marioneta“ Britanske i drugih ambasada.

Knežević je gostujući u jutarnjem programu beogradske Prve televizije rekao da Milatović nakon pobjede na predsjedničkim izborima „sada preuzima spoljnopolitčke pozicije Mila Đukanovića“ i da “ bukvalno da nema razlike između njih“.

„Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović liči na onog štrebera u srednjoj školi kad čitavo odjeljenje pobjegne sa časa on pođe kod zamjenika direktora i kaže ‘oni su svi pobjegli, a ja sam ostao i spreman sam da učestvujem u radu u praznoj učionici’. Tako se on juče čuo telefonom sa predsjednikom Hrvatske Milanovićem i optužio Srbiju, Vučića (predsjedik Srbije Aleksandar) i nas da smo marionete zato što smo izglasali Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu i postali prva država na svijetu koja se jasno odredila prema genocidu u Jasenovcu…“, rekao je Knežević.

Dodao je da je „nažalost“ Milatović osvojio 222.000 glasova i postao predsjednik Crne Gore u drugom krugu.

„Upravo ovim narativima koje smo mi zastupali i koje smo izglasali u ovoj Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu. A sada preuzima spoljnopolitičke pozicije Mila Đukanovića i onih protiv kojih smo se borili i bukvalno da nema nikakve razlike njega (Mialtovića) i Mila Đukanovića i svih koji ovih dana bukvalno su krenuli da nas hapse po Crnoj Gori zato što smo izglasali Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu“, kazao je lider DNP-a.

Dodao je i da mu se neće naljutiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zato što je kriv „za regionalnu promociju“ Milatovića.

„Jer njega niko nije ni znao. A onda ga je Aleksandar Vučić poveo na onaj sajam vina u Beogradu, gdje su mislili da je somelijer iz Mažestika…, tada je Vučić rekao ovo je predsjednik Crne Gore. I sada je Milatović postao regionalno poznat sastajući se sa Vjosom Osmani, Milanovićem pljujući i po srpskom narodu u Crnoj Gori i srpskom narodu u regionu i pokušavajući nas da predstavi marionetama. a on je sve vrijeme marioneta rekao bih prvo Britanske ambasade, pa onda i nekih drugih ambasada jer zastupa njihove stavove“, rekao je Knežević koji se u jutarnji program uključio iz Podgorice, a gost beogradske televizije bio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Dodao je i da „ako je ta zemlja tako diktatorska država u kojoj nema ni grama slobode“ da bi Milatović „trebao bratu koji je razvio ozbiljan biznis u Beogradu da kaže da bježi iz te mračne, okupatorske Srbije Aleksandra Vučića i idi u Zagreb, Prištinu, Tiranu.

„Tamo razvijaj biznis to su naši prijatelji. Možda je mogao Dritan Abazović to svom bratu da kaže koji je takođe razvio biznis u Srbiji, ili bi možda mogli neki DPS-ovci koji su takođe razvili biznis u Srbiji i pokupovali pola Beograda na vodi da kažu – ‘sve napuštamo što se tiče Beograda i Srbije i odlazimo nakon ove Rezolucije o genocidu u Jasenovcu“, rekao je Knežević.

Knežević je rekao da Vučić nije imao veze sa donošenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu

Knežević je rekao da je neophodno da Vučić bude označen kao „loš momak a ostali kao marionete kojima on izdaje zadatke“.

„Ne da Aleksandar Vučić nije imao nikakve veze sa Rezolucijom o genocidu u Jasenovcu, nego je kada je čuo da mi insistiramo na tome i čuo da će se ona naći na dnevnom redu rekao ‘ja ću da se kladim sa tobom da ona neće biti izglasana – ti meni donesi flašu bijelog vina iz Plantaža, a ja ću tebi jednu flašu crnog srpskog vina ako ne budem u pravu’. Sve što su pokušali da naprave kao instrukciju Aleksndra Vučića pada u vodu…“

Knežević je dodao da ne treba zaboraviti da ne treba zaboravite da je Njemačka bila sponzor, a Hrvatska kosponzor rezolucije o Srebrenici, pa red je da se oni suoče sa svojim posljedicama“.

Vučić je kazao je da je spreman, ako mu obaveze dozvole, da posjeti Crnu Goru.

Vučića je u posjetu pozvao Knežević, ističući da bi volio da predsjednik Srbije dođe u Berane da posjete Hram svetog Simeona Mirotočivog.

„Najbolje bi bilo da to bude Petrovdan, ali moramo vidjeti ko će u tom periodu biti od gostiju ovdje“ rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas da će u julu, možda na Petrovdan 12. jula, posjetiti srpski narod u Crnoj Gori i obići Berane, prenosi Tanjug.

Vučić je odgovorio na poziv predsjednika Demokratske narodne partije Crne Gore Milana Kneževića koji ga je pozvao u svoje i u ime predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i srpskog naroda u toj zemlji.

Vučić je rekao da u julu ima puno obaveza, ali da će svakako naći vrijeme i da bi najbolji termin bio Petrovdan.

„Možda bi bilo najbolje na Petrovdan, ali nisam siguran ko će od gostiju biti ovdje u Beogradu na taj dan, ali tokom jula spremam sam i sa najvećom radošću da posjetim Berane i Vasojeviće i da razgovaram sa narodom“,istakao je Vučić i zahvalio Kneževiću za poziv, navodi Tanjug.

Knežević je prethodno pozvao Vučića da u julu dođe u Berane i posjeti Hram Svetog Simeona Mirotočivog.

Knežević je istakao da Crna Gora više nikada neće biti antisrpska država, te da je Rezolucija o genocidu u Јasenovcu, koju je usvojila Skupština Crne Gore, jasan odgovor Srba i pravoslavnog naroda u Crnoj Gori i parlamentarne većine koja se ne miri sa revizijom prošlosti.

On je istakao da su ti ljudi pretrpjeli veliko poniženje kada je Podgorica priznala samoproglašeno Kosovo i tri puta glasala za antisrpsku rezoluciju o Srebrenici.

„Crna Gora, dok se mi budemo pitali, nikada više neće biti antisrpska država“, poručio je Knežević za TV Prva.

On je ocijenio da negativna reakcija Hrvatske na Rezoluciju pokazuje da Hrvati imaju problem da se suoče sa svojom genocidnom prošlošću.

Rezolucija o Jasenovcu ne bi trebalo da se razmatra u Skupštini Crne Gore, jer parlament nije adekvatan forum za donošenje odluka o tako osjetljivim i kompleksnim istorijskim pitanjima, a u ukoliko to ipak bude slučaj, to će biti isključivo na štetu Crne Gore, bez ikakve koristi za region, porodice žrtava, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Biće to primjer štetnog kompromisa čiji je karakter isključivo politikantski, utemeljen na banalnim dnevnopolitičkim interesima, rekoa je ministar pravde Andrej Milović.

On je u intervjuu za Avaz.ba, koji je urađen 27. juna, dan prije sjednice Skupštine Crne Gore na kojoj je usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Milović je rekao da Jasenovac, kao simbol stradanja i trauma iz Drugog svjetskog rata, predstavlja bolnu temu za sve narode bivše Jugoslavije – i za Srbe, i za Hrvate, i za Jevreje, Rome i sve ostale.

„Ono što je najvažnije jeste da se Republika Hrvatska pravilno odnosi prema tom pitanju, a to znači osuda politike tadašnje NDH i cijelog tog naslijeđa. To je ključno. Drugi, ali ne manje bitan aspekt: Hrvatska je izrazito važan saveznik Crne Gore i ključan partner na njenom putu ka Evropskoj uniji. To je zemlja koja je iskreni prijatelj Crne Gore, zemlja koja nam je do sada zaista mnogo pomogla na evropskom putu, o čemu smo ranije govorili. Usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore može narušiti dobre bilateralne odnose i izazvati diplomatske tenzije. Da li je to interes Crne Gore? Ja sam siguran da nije“, kazao je Milović.

Zbog svega navedenog, kako dodaje, njegovo je mišljenje da ova rezolucija ne bi trebalo da se razmatra u Skupštini Crne Gore.

„Iz razloga što Skupština Crne Gore nije adekvatan forum za donošenje odluka o tako osjetljivim i kompleksnim istorijskim pitanjima. Ovakve teme bi trebalo da budu predmeti regionalnih i međunarodnih foruma koji se bave pitanjima istorijske pravde i pomirenja. Ukoliko to ipak bude slučaj (ovaj razgovor je vođen 27. juna, prije sjednice Skupštine Crne Gore, op.a.), to će biti isključivo na štetu Crne Gore, a bez ikakve koristi za region, porodice žrtava, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Dakle, biće to primjer štetnog kompromisa čiji je karakter isključivo politikantski, utemeljen na banalnim dnevnopolitičkim interesima“, kazao je Milović.

Na konstataciju da je Crna Gora podijeljena između predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, te podsjećanje da je tražio da bude smijenjen, ocijenio je da je to „samo jedan – i nikako najvažniji – aspekt političkih podjela u Crnoj Gori“.

„Trenutna politička situacija kod nas je rezultat dubokih političkih nesuglasica, različitih shvatanja, kao i prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti Crne Gore, iako nominalno ne postoji politička snaga koja je protiv integracije u EU, dakle evropske budućnosti Crne Gore. Različita viđenja su prisutna, ali nisu prepreka koja se ne može prevazići. Međutim, da bi se to uspjelo, građanima se jasno mora reći o čemu se radi, i to bez straha da će se izgubiti politička pozicija, vlast, fotelja ili bilo šta u tom smislu“, kazao je Milović.

Odgovornost političara, dodaje, mora biti interes društva, države, a ne puki skup ličnih privilegija.

„Stvari moramo nazivati pravim imenom, a u sadašnjoj situaciji to znači da je Crna Gora izložena negativnim uticajima sa strane, koji ne dolaze iz EU i NATO sistema bezbjednosti, štaviše, koji su protivnik tom sistemu, i koji Crnoj Gori ne žele dobro, koji je ne vide kao nezavisnu državu, suverenu u svojim odlukama“, rekao je Milović.

Njegov zahtjev za smjenom je, kako je dodao, izraz nezadovoljstva načinom na koji se vodi politika u zemlji i nedostatkom konstruktivnog pristupa rješavanju problema u Vladi.

„Mislim da je previše politikantskog kalkulisanja, a premalo državništva koje je kadro da se na pravi način bori s problemima, a u interesu države Crne Gore i njenih građana. Koje se ne usuđuje da vodi, već zbog opstanka na vlasti je spremno da slijedi i da pravi kompromise tamo gdje se oni ne bi smjeli praviti. Presudno je važno da se fokusiramo na interese građana i radimo na izgradnji stabilne i prosperitetne države Crne Gore. A ovo sada nije taj put. Ovo sada niti je u interesu države, niti je u interesu građana. A ja ne želim biti ministar koji pravi preskupe kompromise samo da bi ostao na funkciji“, kazao je Milović.

Ponovo se u regionu čuju neke politike koje nisu u saglasnosti s proklamovanim ciljevima

Na pitanje kako komentariše stanje u regionu i rast tenzija odgovorio je da je situacija kompleksna, a takva je već duže vrijeme.

„Uz, nažalost, trend pogoršanja odnosa. Ponovo se u regionu čuju neke politike koje nisu u saglasnosti s proklamovanim ciljevima o kojima smo govorili u prethodnim odgovorima, niti doprinose miru i stabilnosti regiona. Pazite, mi smo vrlo bliski, svi mi na postjugoslavenskom prostoru, mi smo spojene posude, i zato se po svim pitanjima – a dosta ih je zajedničkih – mora biti veoma pažljiv, osjetljiv i tolerantan, što sada, nažalost, nije slučaj“, rekao je Milović.

Region je, navodi, mnogo propatio.

„Previše. I nije čudno što je svako od naših društava danas u demografskom smislu u mnogo goroj situaciji nego što je to bilo prije trideset godina. Ljudi žele stabilnost, mir, bolju atmosferu u društvu, bolje šanse, pravednije društvo, a to im se, nažalost, ne pruža, ili se pruža rijetko i u kratkim intervalima. Ako ovakvu situaciju želimo da preokrenemo, mi jednostavno moramo drugačije“, kazao je Milović.

Dodaje da je važno da se fokusiramo na dijalog i saradnju kao jedine efikasne metode za rješavanje problema.

„Moramo raditi na jačanju međusobnog povjerenja, promovisanju stvarne saradnje i istinskog pomirenja, i kroz navedeno raditi na stvaranju uslova za bolji život građana, pravnu sigurnost i bezbjednost, kao i održivi razvoj. Ali to moramo raditi svi zajedno, bez izuzetka, i s ravnopravnih pozicija. Drastični koraci unazad ne bi smjeli biti opcija ako želimo stabilnu budućnost“, rekao je Milović.

Crna Gora se po pitanju genocida u Srebrenici jasno odredila 2009. i 2021. godine usvajajući skupštinske rezolucije, a to su prije toga uradili i Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

„Zbog toga se niti jednog trenutka nije postavljalo pitanje da li će Crna Gora podržati Rezoluciju u UN-u. Međutim, zbog dodatnog razjašnjenja i sa ciljem podizanja međusobnog povjerenja, Vlada je odlučila da amandmanski djeluje u cilju da se i u tekstu Rezolucije jasno kaže da nijedan narod nije i ne može biti nazvan genocidnim. Genocidni narodi ne postoje, postoje konkretni zločinci koji imaju ime i prezime i koji nose veoma konkretnu odgovornost za počinjena zlodjela“, pojasnio je Milović.

I ta tema je, prema njegovim riječima, po ko zna koji put zloupotrijebljena u dnevnopolitičke svrhe.

„A to nije ni dobar ni mudar, a ni iskren put. Nama na Balkanu, na postjugoslavenskom prostoru, treba mnogo više mudrih, dobronamjernih i pomiriteljskih politika. Treba nam mnogo više razumijevanja, tolerancije i međusobnog povjerenja. Treba nam da živimo jedni s drugima, a ne jedni pored drugih, ili kako je nerijetko bilo – jedni uprkos drugima“, kazao je Milović.

„Očekuje nas ispunjavanje završnih mjerila“

Ministar pravde je govoreći o usvajanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR) istakao da to predstavlja ključni korak za Crnu Goru u njenom procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„To pokazuje konkretne rezultate koje smo postigli za prethodnih osam mjeseci, tokom kojih je Ministarstvo pravde, na čijem sam čelu, produkovalo devet od dvanaest potrebnih zakona, što je dokazalo našu posvećenost reformama i evropskim vrijednostima“, kazao je Milović.

On je dodao da, sada kada se Crna Gora na evropskom putu konačno pomjerila s „mrtve tačke“, kada smo okončali višegodišnji zastoj, očekuje nas, prema njegovim riječima, presudna dionica na evropskom putu: ispunjavanje završnih mjerila.

„Nakon čega bismo, kada to uspješno završimo, trebalo postati članica EU“, rekao je Milović.

Dodao je da iako je dobijanje IBAR-a ogroman korak, ništa još nije gotovo.

„I tek sada Crna Gora mora potpuno fokusirano da krene u završetak pristupne priče i prevaziđe mnoge izazove koji joj stoje na putu. Za poglavlja 23 i 24 dato nam je šest završnih mjerila, a koja se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, poštovanje ljudskih prava, migracije, azil i vize, te organizovani kriminal, i tu ćemo zaista morati da upregnemo sve kapacitete kako bismo ovu priču uspješno zatvorili i konačno postali članica EU. A to je strateški, generacijski zadatak, i mi ga jednostavno kao država i društvo ne smijemo propustiti“, naveo je Milović.

Dodao je da je vladavina prava temelj svake demokratske države.

„To je prvi i posljednji uslov da bi se jedna država uopšte mogla zvati demokratskom. Ona osigurava da se zakoni primjenjuju jednako na sve građane i da institucije rade u interesu javnosti. Bez vladavine prava nema ni stabilnog društva, ni ekonomskog prosperiteta. To je princip koji nadilazi proces pregovora za članstvo u EU i koji je neophodan za dugoročnu stabilnost i razvoj svake države“, naveo je Milović.