Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović trebalo bi da što prije posjeti Kosovo, kako bi otklonio sumnje da će se dovoditi u pitanje crnogorsko priznanje te države, da ne gubi vrijeme na inicijativu Otvoreni Balkan i osujeti ulazak Demokratskog fronta (DF) u novu Vladu.

To je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ocijenila bivša potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović.

Ona je, upitana da li očekuje da će novi predsjednik države uvažiti njene savjete, kazala da Milatović, uzimajući u obzir nadležnosti, ne odlučuje o tim stvarima i da je poenta savjeta da on u javnim nastupima objasni koji je to pravac kojim ide njegov pokret Evropa sad.

„Međutim, u samom pokretu postoje, koliko možemo čuti, drugačiji stavovi, tako da je teško procijeniti koliko može uopšte uticati na partijsku politiku“, navela je Marović.

Ona je podsjetila da je Milatović ranije rekao da je za njega Otvoreni Balkan pozitivna inicijativa.

„Smatram da priključivanjem gubimo dragocjeno vrijeme koje bismo mogli iskoristiti za ispunjavanje obaveza u procesu evropskih integracije“, istakla je Marović.

Što se tiče savjeta da bi trebalo posjetiti Prištinu nakon Brisela, Marović je kazala da je uvijek ključno pitanje nakon promjena kakve će odnose novi predsjednik i Vlada imati sa Srbijom i Kosovom.

„Izbor Kosova za drugu posjetu bi značio samo to da se žele njegovati dobri odnosi sa svim susjedima, što bi, u krajnjem, bila potvrda onoga što je predsjednik rekao odmah nakon izglasavanja – da nema promjena u vanjsko-političkoj orijentaciji“, rekla je Marović.

Ona je, na pitanje da li misli da će Milatović imati političke snage da se odupre zahtjevu da revidira odnos prema Kosovu, rekla da to ne zavisi samo od njega, ali da svaki zaokret znači i gubitak podrške međunarodne zajednice, što se dugoročno nikome „ne isplati“.

Komentarišući stav oko učešća DF-a u Vladi, Marović je rekla da je Crnoj Gori potrebno da gradi novu strukturu na vlasti koja će biti „građanske i evropske orijentacije“, a da Front ima drugačije stavove u odnosu na ono što je i zvanična vanjsko-politika orijentacija Crne Gore, ali i dio agende koju treba ispuniti u procesu integracija.

Tu, kako je rekla, prvenstveno misli na stav o genocidu u Srebrenici, o priznanju Kosova, sankcije prema Rusiji, pa čak i na stavove koji se odnose na prava žena, LGBT populacije i slično.

„To su sve stvari oko kojih mi više ne treba da vodimo polemike u javnosti i u vezi sa kojima ne bi trebalo da čujemo različite stavove iz Vlade. One su odavno definisane“, navela je Marović.

Ona je kazala da sa premijerom Dritanom Abazovićem nije bilo sporenja oko pitanja Otvorenog Balkana, budući da ta inicijativa nikada nije bila na dnevnom redu Vlade.

„Premijer je u više navrata govorio da ćemo na osnovu argumenata, odnosno valjane analize, koja će sa svih aspekata analizirati OB, donijeti konačnu odluku da li ćemo se priključiti ili ne. U javnim nastupima je bio pozitivniji od mene u odnosu na tu inicijativu, ali to ne znači mnogo kad odluka nije donesena“, navela je Marović.

Kako je istakla, njen stav je zasnovan na saznanjima, istraživanju i analizi koju je Ministarstvo objavilo, a koja se njime bavila samo s aspekta evropskih integracija.

„Smatram da strateški, ali ni suštinski ne postoje razlozi zbog čega bismo uopšte razmatrali tu inicijativu u ovom trenutku. Mi smo već integrisani u okviru drugih organizacija i inicijativa u određenim oblastima koje su i dio OB, a podsjetiću i da smo ratifikovali tri sporazuma u okviru Berlinskog procesa, a koja bi trebalo da vode zajedničkom regionalnom tržištu-„, rekla je Marović.

Marović o predsjedničkim izborima: Mi nismo nikad ni izašli iz devedesetih

Prema njenim riječima, Otvoreni Balkan ne nudi ništa novo, a inicijativa je i krnja, jer u njoj učestvuju samo tri države, a učešće jedne je sporno i potencijalno potpuno isključeno.

„To je jedna neuređena inicijativa, nema institucionalni okvir, monitoring mehanizme, mehanizam za rešavanje sporova“, dodala je Marović.

Ona je kazala da Srbija želi da unaprijedi inicijativu OB koju je pokrenula i ima najviše interesa u okviru nje jer je jedino Srbija uklonila najveći dio barijera zato što je to njen ekonomski interes – najviše izvozi.

Marović je kao jedan od razloga zbog čega mislim da OB nije dobar navela da on ne nudi okvir za demokratizaciju, jer zarad „ekonomskih interesa“ u drugi plan stavlja demokratiju.

„Dodatno, Crna Gora je najviše odmakla u procesu demokratizacije, i u tom segmentu, stanje je lošije u svim državama regiona. Isto tako, smatram da je jedno reći da su odnosi sa Srbijom prijateljski, a sasvim nešto drugo da su odnosi sa (Aleksandrom) Vučićem prijateljski“, kazala je Marović.

Govoreći o stranim uticajima, Marović je rekla da je teško mjeriti koji je uticaj najveći i najopasniji – srpski, ruski ili kineski.

„Opasni su svi uticaji koji negativno utiču na demokratiju, koji koriste saveznike u samoj Crnoj Gori za određenu agendu koja je problematična, koja usporava i onemogućava demokratske procese. Smatra da sva tri uticaja imaju potencijalno negativan uticaj na procese u Crnoj Gori“, rekla je bivša potpredsjednica Vlade.

Ona je kazala da je Crna Gora uvela sankcije Rusiji i uskladila se sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

„Ali određeni koraci u praksi su problematični, poput recimo ekonomskog državljanstva, budući da je tokom prošle godine 110 pasoša dodijeljeno ruskim državljanima. Rusija je još pri vrhu po investicijama“, navela je Marović.