DRUŠTVO
"NIJE DAO KOSOVO IZ SVOG SRCA"
Marović u pismu o mitropolitu Amfilohiju: „Bio je Crnogorac jer je bio Srbin“
„Bio je čuvar srpstva kao svaki crnogorski aristokrata duha i moralnosti. Bez Crne Gore nema Crnogoraca, bez vjere i jezika nema srpstva u njoj. To sam slušao i učio od njega. Danas svima mnogo nedostaje“, napisao je Marović

Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore i funkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marković, napisao je pismo o blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju.
Njegovo pismo, koje su objavile „Novosti“, prenosimo u cjelosti:
„Danas svima nedostaje, za njim žale i oni koji su ga u strasti odbijanja, Sotonom nazivali, a još više oni kojima je bio učitelj, pastir, čuvar pravoslavne vjere. Kada je bio ovozemaljski živ, krivili su ga da dijeli Crnu Goru. Kada je otišao u vječni život, svi su priznali da je bio kult njenog pomirenja.
Primao je i jedne i druge, i one kojima je trebao radi politike i one koji su u vjeri tražili svoj oslonac i pravo na odlučivanje jedne zemlje. Sve je mogao da razumije, bez vidljive ljutnje i bolom u sebi. Za njega kao da niko na ovoj kamenoj zemlji nije imao vremena. Jedni su ga koristili kao simbola sopstvene izabranosti, drugi kao učitelja, treći kao prijatelja, a ostali kao nadahnuće protivljenju svemu kanonskom i Božjem. Kao da je bio osuđen da bude sam, da bi drugi bili zajedno, da trpi u ime svih bratskih razdora, da bi oni shvatili da je u pomirenju i ljubavi i spas i za Hristu vjerne, kao i za one koji agnostički lutaju tražeći put spasenja u večnoj sumnji u drugoga ili u samu istinu.
Bio je obrazovaniji od svih i niži od bilo koga. Ćutao je dok su drugi govorili, misleći da znaju, govorio toliko koliko bi svakom mogao pomoći da otvori prozor svoje duše i vrata svojih sećanja. Pamtio je prošlost ali nije gledao nazad, a još manje vjerovao u budućnost u kojoj ćemo svi postati robovi jedne ideologije i globalističkog čovjeka.
Nije dao Kosovo iz svojega srca, niti bio spreman da dobije bilo kakvu zemaljsku nagradu umjesto ovog nadrealnog i mitskog u biću većine crnogorskog i srpskog naroda. Gradio je hramove i obnavljao ljude, davao je sve što je imao i znao, a ništa nije tražio osim da svi budu svoji, što jesu, što su bili i što će biti, da budu ljudi, pa političari i čuvari stranačke posebnosti.
Bio je Crnogorac i jer je bio Srbin, i bio je čuvar srpstva kao svaki crnogorski aristokrata duha i moralnosti. Bez Crne Gore nema Crnogoraca, bez vjere i jezika nema srpstva u njoj. To sam slušao i učio od njega, iako sam se pravio da znam više i od njega samog, i da bolje razumjevam našu stvarnost, ja ubogi neznanac, lakomisleni vjernik zemaljskih idola i naivni sledbenik ljudskih ideologija. Koliko je samo divnih i učenih ljudi ostavio iza sebe, oni su danas ne samo čuvari trona naše pravoslavne crkve, oni su upaljena sveća njegovog duha, snage i večnosti koja će nas grijati u ovoj hladnoj i omrznutoj udaljenosti podjeljene Crne Gore.
Dragi naš Mitropolit nedostaje najviše, običnim, svakodnevnim ljudima, onima koje nije nikada zaboravljao i kojima je od Prokletija do Prevlake jednako dolazio, besjedio, molio i volio kao najrođenije. Naš Amfilohije nedostaje danas posebno Crnoj Gori, onoj za čiju se demokratiju iskreno nevješt u političkim stvarima, svim srcem borio i za čiju pobedu je živio. Svi smo prazni zbog njegovog odsustva i ispunjeni njegovim prisustvom u našim razmišljanjima, u našim nadama i našoj obavezi da činimo dobro i da radimo na pomirenju i slozi u ovoj našoj Crnoj Gori, izranjavanoj podjelama i umornoj od bratskih zavada. Daj Bože mir svima u Crnoj Gori“, zaključio je Marović.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA1 дан ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić