Connect with us

DRUŠTVO

KONAČNU ODLUKU O MJERAMA ZA SUZBIJANJE ŠIRENJA KORONAVIRUSA DONOSI VLADIN SAVJET

Ministarka Borovinić Bojović i IJZ predlažu totalno zaključavanje

„Samo uz potvrdu da su preležali virus ili dokaz da su vakcinisani bi moglo da se uđe u zemlju bez upućivanja u samoizolaciju“, jedan je od predloga ministarke zdravlja i stručnog tima Instituta

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je Danu da ona i stručni tim Instituta za javno zdravlje zagovaraju uvođenje lokdauna, odnosno najoštrijih mjera za borbu protiv epidemije, ali da će o tome narednih dana konačnu odluku donijeti vladin savjet.

Ona je istakla da u ovom trenutku ima konsenzus sa stručnjacima IJZ da bi najbolje rješenje bilo uvođenje lokdauna na određeni vremenski period, imajući u vidu više faktora. Po njenim riječima, imaju intenzivne sastanke i odluku očekuje vrlo brzo.

“Opština Ulcinj juče je od nadležnih tražila kompletno zaključavanje”, potvrdila je ministarka.

Na pitanje šta podrazumijeva lokdaun koji zagovara sa stručnjacima IJZ, ministarka je istakla uvođenje najstrožih kontrola prilkom ulaska u državu.

“Što se granice tiče, to podrazumijeva uvođenje stroge kontrole, uz upućivanje u samoizolaciju, osim putnika koji prilikom ulaska imaju negativan PCR test ili brzi antigenski test, ne stariji od 48 sati ili pozitivni serološki nalaz na antitijela IGG, koji nije stariji od mjesec dana, dakle da imaju potvrdu da su preležali virus ili dokaz da su vakcinisani. Samo uz to bi moglo da se uđe u zemlju bez upućivanja u samoizolaciju. To je jedan od elemenata lokdauna, kao i svuda u svijetu. Tu je i zaključavanje opština, zabrana kretanja između opština, uz ranije definisane izuzetke i druge mjere. Mi već imamo pooštrene mjere. Zabranjen je i saobraćaj između opština koje imaju preko 1.200 zaraženih na 100.000 stanovnika. Oni pripadaju četvrtoj kategoriji mjera, prema već utvrđenim kriterijumima. Dakle, lokdaun bi podrazumijevao još strože mjere od ovih koje su na snazi, koje takođe nijesu labave”, istakla je Borovinić Bojović.

Ne može tačno da kaže kada će donijeti odluku, hoće li se to desiti danas, sjutra ili 10. marta do kada važe aktuelne mjere, jer ne odlučuje sama.

“Sva mišljenja moraju da se usaglase. Ono što sam se ja saglasila sa kolegama radne grupe IJZ, jeste da mi kao stručni dio medicinskog tima zagovaramo lokdaun, naravno u ograničenom vremenskom intervalu. Po nama, to je najbolji modus da smanjimo pritisak na kovid bolnice, odnosno povećanje procenta zauzetih bolničkih kreveta za kovid pacijente. Da li ćemo donijeti takve mjere, ne zavisi samo od ministarke zdravlja, jer ja personalno nikada nijesam sama odlučivala i donosila mjere. Mjere se donose u tri nivoa, rad grupa Instituta, Komisija i Savjet i tu odlučuje oko 50 ljudi. Konsenzusom se donosi konačna odluka. Radna grupa IJZ, koja se sastoji od stručnjaka epidemiologa je najstroža i njihov predlog mjerauvijek je usko vezan za medicinski dio, komisija sagledava i socijalnu i ekonomsku komponentu, a u Savjetu su ministri iz više resora”, objasnila je Borovinić Bojović.

Po njenim riječima, vremensko trajanje najstrožih mjera zavisi od kompletne situacije u zemlji, uključujući socijalni i privredni aspekt.

“Svi smo svjedoci šta se desilo prošle godine. Prošla i ova nijesu iste iz kog god ugla da pogledamo. Ako mi razmišljamo da imamo kakvu takvu turističku sezonu koja će doći relativno brzo, to je i dodatni razlog zbog koga bi sada trebalo uvesti lokdaun. Važan je aspekt započinjanja procesa imunizacije, koji takođe u svim zemljama svijeta zahtijeva određene rigorozne mjere kada vakcinacija započne, jer to jeste osjetljiv kolektivni momenat, kao što je kod nas slučaj”, rekla je Borovinić Bojović.

Na pitanje ko će biti zadužen za kontrolu mjera, istakla je da je „nepoštovanje mjera suština problema”.

“Ne mogu poslije godinu dana da optužim građane. Ovo je hronični problem, jer nije situacija za koju građani znaju da će trajati mjesec dana i više nikad. Sama situacija u kojoj građani ne znaju koliko će sve trajati izaziva u njima neizvjesnost i otpor prema mjerama, što nije dobro. I uvijek molim građane za poštovanje mjera. Za kontrolu mjera tu su Komunalna policija, Uprava policije i Uprava za inspekcijske poslove. Oni se od početka žale da nemaju kapacitete za to. Mi pokušavamo da pojačamo kontrolu tako što ćemo povećati broj izvršilaca u tim službama. Ali to je aktivnost više resora”, dodala je Borovinić Bojović.

Ona je podsjetila da im problem predstavlja to što u zakonu nije definisano ko od ovih službi ima pravo da zatvori kafić zbog nepoštovanja mjera.

“Predlog izmjena Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti je u skupštinskoj proceduri. Kada bude usvojen, tačno će biti utvrđeno ko ima pravo koga da kažnjava i koji je iznos kazne. Po aktuelnom zakonu, to nije definisano. To je problem prethodne administracije. Zbog toga imamo i sukob nadležnosti, recimo istu oblast pokrivaju i komunalna i ostale inspekcije. Niko od njih to nije htio da radi, zbog važećeg zakona jer se ne zna ko je nadležan za kažnjavanje. Mi i ne možemo na pravi način da kontrolišemo mjere”, poručila je Borovinić Bojović.

Ministarka očekuje da će do juna ili jula moći da se sprovede masovna vakcinacija stanovništva.

“Smatra se da je za kolektivni imunitet potrebna vakcinacija 70 odsto stanovništva. Ali, vakcinacija je dobrovoljna i mi ne znamo kakav će biti odziv naših građana. U kolektivnom imunitetu učestvuje i onaj procenat građana koji su preležali infekciju, taj procenat kod nas iznosi oko 30 odsto”, dodala je ministarka.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije