DRUŠTVO
"OKO STVARI GDJE SE POMINJU SUKOBI, PRIJETNJE I SLIČNO, TREBA PITATI ĐUKANOVIĆA"
Mitropolit Joanikije: Đukanoviću nije smetala podrška crkve
„Mi nemamo pravo da odustanemo. Ja nemam pravo da ugrozim mitropoliju koja neprestano fukcioniše 800 godina, time bi naša vjera, odnosno pravoslavlje, bilo ugroženo, bila bi ugrožena Crna Gora“
Predsjedniku Crne Gore Milo Đukanoviću nije smetala podrška crkve i mnogo je puta razgovarao i tražio razgovor sa mitropolitom Amfilohijem, saopštio je mitropolit Joanikije u emisiji „Argumenti“ na Televiziji Crne Gore.
Crkva mora da se brani, dodaje Joanikije, ako se politika na najgrublji način miješa u poslove crkve i vjere.
Kako prenosi portal RTCG, kazao da oko svih stvari gdje se pominju sukobi, prijetnje i slično, treba pitati predsjednika države Mila Đukanovića, koji je, kako je naveo, po pitanju vjere i poslova crkve, već mnogo puta do sada prekšio Ustav Crne Gore i najgrublje se umiješao kao političar.
Na pitanje o odgovornosti povodom događaja koji su se na Cetinju desili uoči i tokom njegovog ustoličenja, Joanike je kazao da bi volio da mu neko objasni „u čemu je moja odgovornost u onom lošem što se dogodilo“.
„To nije bilo samo moje pravo. Nijesam ja kriv što je to tako, mi smo učinili sve da ne dođe do bratskog krvoprolića i smanjili smo veoma taj svečani skup. Odustalo se od ustoličenja onakvog kakvo je trebalo da bude…“, kazao je.
Zašto se ustoličenje nije organizovalo u Podgorici ili u nekom drugom gradu, Joanikije kaže:
„Oko svih stvari gdje se pominju sukobi, prijetnje i slično, treba pitati predsjednika države Mila Đukanovića, koji je, ne samo ovaj put, po pitanju vjere i poslova crkve, već mnogo puta do sada prekšio Ustav Crne Gore, najgrublje se umiješao kao političar sa velikim autoritetom i velikom silom kojom raspolaže, koju je nabrao za 30 godina svoje vladavine.“
Istakao da da crkva mora da se brani ako se politika na „najgrublji način miješa u poslove crkve i vjere“ i pokušava da spriječi vjerski obred i vjerske poslove.
„Ako neko hoće da ospori Mitropoliji, Srpskoj crkvi kako god, to pravo da ustoliči mitropolita u Cetinjskom manastiru, neka to pokuša putem sudova, tužbi, procedura… Bolje je da uvijek pođemo od prava, posebno kada su konfklikti u pitanju. Lako ćemo utvrditi ko je kriv“, rekao je mitropolit Joanikije.
A da je ustoličenje upriličeno negdje drugo, kako prenosi portal RTCG, Joanikije kaže da bi nastao „haos u cijeloj Crnoj Gori“.
„Mi nemamo pravo da odustanemo. Ja nemam pravo da ugrozim mitropoliju, time bi naša vjera, odnosno pravoslavlje, bilo ugroženo, bila bi ugrožena Crna Gora. Ako je jedan kontinuitet jasan, i istorjski i pravni i imovinski, to je kontinuitet MCP, koja neprestano fukcioniše 800 godina, naravno pod različitim nazivima. To je zlatna nit i po čemu se ona u svakom pogledu prepoznaje. Da ja sada po pritiskom vlasti ugrozim to, odustajući od prava crkve, bio bih ja kriv. Nemam pravo ne to“, poručio je on.
Odnos sa Cetinjanima
Što se tiče komunikacije sa Cetinjanima, Joanikije kaže da želi da spuste tenzije.
„Preko 90 odsto Cetinjana nije pravilo problem i nije bilo protziv mog ustočličenja. Imam sigurne podatke o tome i raspitivao sam se kod nadležnih službi…“
Dodaje da bolje zna Cetinje nego predsjednik Crne Gore.
„Idem po cijeloj Crnoj Gori, služim redovno u Cetinjskom manastiru, krećem se gdje treba, komuniciram sa Cetinjanima. Želim da se tenzije spuste, ako sam nekome kriv, tu sam“, poručio je mitropolit.
Nije bilo priče o odvajaju MCP
Joanikije je kazao da u Mitropoliji nikada nije bilo riječi o njenom odvajanju od Srpske pravoslavne crkve.
“To su očekivali ljudi iz vlasti da, na takav način, polako i sada se o tome govori kako je u nekom smislu već bilo krenulo to odvajanje”, kaže Joanikije.
Na pitanje da li je to odvajanje zaista i bilo krenulo, mitropoliti odgovara:
“Apsolutno ne, nikada. Ne može Mitropolija da obriše svoju istoriju, svoj identitet, vjekovni svetosavski, hrišćanski. Dakle, ja kao mitropolit i svaki mitropolit, dužan je da njeguje jedinstvo crkve i da poštuje kanonsku jurisdikciju”, poručio je mitropolit.
Odgovornost crkve da čuva kulturna dobra
Crkva nije neko organizovano preduzeće, ona stalno plovi i napreduje zato što se drži Jevanđelja, Svete službe i Hrista, poručio je Istakao je da se nikada nije sporila nadležnost države za kulturna dobra, ali da crkva ima odgovornost da ih čuva.
„Prva dužnost crkve je da propovijeda sveto jevanđelje, da donosi propovijed svijetu i svakom čovjeku, da objedinjava sve službe u crkvi, ali istovremeno i svih darova sveštenstva monaštva i svih ljudi. Sve je to usmjereno prema bogu, ali i prema čovjeku, kako bismo se što više objedinili, izmirlili, u Hristu Isusu“, kazao je mitropolit Joanikije.
Portal RTCG prenosi i da je istakao da se prvo mora naglasiti duhovna dimenzija, koja je, kako je naveo, prevashodna i najznačajnija.
„Mi nijesmo neko organizovano preduzeće, sve stvari koje su ustanovljene prema svetovnom principu, one prođu. crkva, zato što se drži Jevanđelja, Svete službe i Hrista, ona plovi i stalno napreduje, jača i rađa nove plodove“
„Imamo ogromno nasljeđe koje treba čuvati, ja sada nijesam samo mitropolit, već i rektor Cetinjske bogoslovije, pa se mora unaprijediti i crkveno školstvo. Mnogo je važna komunikacija sa državom i nikada nijesmo sporili nadležnost države za kulturna dobra. Pošto se mi o njima staramo, imamo odgovornost da to čuvamo. Mitropolija je uvijek imala i kulturnu djelatnost i gledao sam da, uz redovnu djelatnost i službu, da se i duhovno i kulturno prosvećujemo, osvješćujemo. Naše je usmjerenje duhovo da se ne samo izgrađujemo u materijalnom smislu, već i duhovno i kulturno“, kazao je mitropolit.
Podsjetio je na događaje koje je organizovao u ovkiru Eparhije budimljansko-nikšićke.
„Mi nijesmo instalacija nikakve politike“
Mitropolit Joanikije je kazao da ne može zaboraviti Đukanoviću ono što je uradio na štetu SPC i MCP.
„Poštujem i državu i predsjednika i vlasti i ne bih želio da se miješam u politiku, ako se politika grubo miješa u crkvu i vjeru, tamo gdje joj nije mjesto. Zastupam strogo poštovanje načela, nikakav problem ako ima nade da se spuste tenzije da se svako bavi svojim poslom. cijelo vrijeme se bavi crkvom, da smo mi ovdje ruska instalacija, dio ruskog imperializma, velikosprksog nacionalizma, to što govori nema veze sa istinom. Mi nijesmo instalacija nikakve politike, već institucija koju je ustanovio gospod Isus Hristos, a u organizacionom smislu Sveti Sava“, naveo je on.
Joanikije ističe da se njegove izjave, povodom nekih aktuelnih događaja, ne mogu izjednačavati sa izgrađivanjem sistema koji, kako navodi, može nekoga da ugrozi.
„Na nikšićkim izborima sam se držao po strani, ako sam primio predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine, to su funkcioneri koji nijesu samo stranački, oni predstavljaju državu. Ako sam ih primio da li to znači da sam se umiješao u izbore… Time sam ukazao poštovanje prema državi.“
Navodi i da Đukanović nikada nije tražio da se vide.
„Ja sam arhijerej već 22 godine i nikada se nijesam bavio politikom, osim kada se politika na najgrublji način umiješala da ugrozi slobodu naše vjere. I tada smo stogo poštovali sve zakone, držali se Jevanđelja, i tu se vidjelo kakva je snaga naše vjere. Narod je to podržao jer se nijemso izjednačili ni sa jednom strankom, nikada, naročito za vrijeme litija, ali jesmo bili protiv tog režima koji je ugrozio slobodu vjere na najgrublji mogući način“, kazao je Joanikije.
Ocjenjuje da je u nekim momentima razgovor bio potreban, ali da to, kako kaže, ne znači da je Crkva bilo koga postavljala ili naznačivala ili ucjenivala.
Kamo sreće, dodaje miropolit, da imamo takvu situaciju u Crnoj Gori, da svako radi svoj posao. To je, ocjenjuje on, najbolja pretpostavka za komunikaciju.
„U toj situaciji, mogli bismo da izuzetno mnogo doprinesemo unutrašnjoj stabilnosti Crne Gore. Mogli bismo da se bavimo humanitarnim radom, da preuzmemo brigu za stare. Mnogo oblasti ima gdje bi država i crkva morale da srađuju, to je načelo koje je primijenjeno u mnogim evropskim zemljama, gdje imamo i vjeronauku.“
„Kontinuitet SPC jasan i blistav“
Na pitanje novinara TVCG o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Joanikije ističe da poštuju pravo svih da se udruže i stvaraju vjerska udruženja.
„Može svako da vjeruje u šta hoće i da ne vjeruje, mi to poštujemo. Što se tiče CPC, ona nigdje nije registrovana u crkvi. Ona je registrovana pri državi. Ne postoji nijedna kanonska pravoslavna crkva koja je priznaje, ne postoji nijedan kakonski hram u kojem oni mogu da služe. Šta mi ima tu da pričamo. Poštujem njihovu slobodu, oni imaju pravo i da se mole, ako se mole, i da grade hramove, primaju donacije, bave humanitarnim radom, ali nemaju pravo da posežu za nečim što nije njihovo“, navodi mitropolit.
Ističe da je kontinuitet SPC „izuzetno jasan i blistav“.
„Mi nemamo nikakav problem sa CPC dok se ona bavi svojim poslom u svom djelokurugu. Kada hoće da uzurpira ono što nije njeno, to i narod vrlo brzo registruje. I ta organizacija je mnogo puta poslužila za nižu politčku upotrebu, ne onu pravu nego kvazi. Gdje su njeni vjernici, to je mali broj Cetinjana, da ih pitamo gdje su kršteni. Mogu da se krste koliko god hoće, niko im to ne brani, imaju svu slobodu ovog svijeta. Imaju slobodu sve dok ne ugrožavaju prava drugoga.“
Politika i kapela na Lovćenu
Po pitanju kapele na Lovćenu, mitropolit kaže da se podjele u vezi sa njom vještački izazivaju.
„Moj stav jeste da je ona nasilno srušena, da je pogažen Njegošev amanet, da je ugroženo ime i Njegoševo djelo. Bilo je mnogo politike oko rušenja Njegoševe kapele, ona je rušena iz političkih, ne kulturoloških razloga, treba čitati samo mišljenja najvećih umova koji su se suprotstavili rušenju te kapele. To su male estetičke studije koje su i dan danas aktuelne.“
Mitropolit Amfilohije je, dodaje Joanikije, u nekom smislui vratio kapelu na Lovćen.
„On je u MCP podigao 12 crkava koje su po obrascu lovćenske, a ja devet u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj. Mislim da će doći dan da na svojim ramenima iznesemo kamenje na Lovćen i da se pokajemo zbog toga što smo se ogriješili o Njegoša. U crnogorskoj patologiji ima mržnje i borbe protiv Njegoša, Njegoš je preveliki, trebali bismo ga, otprilike, smanjiti da bismo ga učinili po svojoj mjeri“, ističe Joanikije.
Kad budemo vraćali kapelu, vratićemo je samo u funkciji izmirenja u Crne Gore i Crnogoraca, poručuje mitropolit.
„Ona je kao ono zrno pšenice, koje umre, ali rađa strostruki plod. Ona se žrtvovala“, dodaje on.
O vlasništvu Cetinjskog manastira
Mitropolit Joanikije je kazao da je vlasništvo Cetinjskog manastira od Ivana Crnojevića pa do mitropolita Danila i mitropolita Amfilohija potpuno jasna.
„Manastir pripada crkvi i MCP. Kada je donošen Zakon o prijestonici, tada su istorijsko jezgro Cetinja proglasili vlasništvom Prijestonice. Uradili su nezakonitu stvar jer niko na takav način ne može oduzeti ni privatnu ni crkvenu imovinu. Mi smo uložili dvije žalbe na tu grešku i sada, ukoliko bi Prijestonica, donijela bilo kakvu odluku ili akt o novoj promjeni vlasništva, to je potpuno nszakonita stvar i služi samo za novo podizanje tenzija“, navodi on.
Poručuje da treba imati strpljenja i da treba ostaviti pravnicima da se to pitanje vlasništva riješi.
„Znam da je za državu sporan upis na Prijestonicu, Ustavni sud je oborio tu odluku jer su se mnoge privatne kuće u katastru našle kao vlasništvo Prijestionice“, dodaje on.
Po pitanju ukidanja Episkopskog savjeta, kao i titule arhiepiskopa cetinjskog, i razrješenja Gojka Perovića sa dužnosti rektora Cetinjske bogoslovije, Joanikije kaže:
„Otac Gojko je čovjek teolog i to jedan od boljih teologa u Crnoj Gori. Titulu arhiepiskopa nije niko ukidao, ukinut je Episkopski savjet jer on u Ustavu nije zafiksiran, on je stvaran po potrebi. Sabor je našao za shodno da Episkopski savjet postoji i dalje u Hrvatskoj…Vjekovna je praksa da se episkopi jedne oblasti na kanonskom području SPC sastaju i donose odluke koje imaju značaja na lokalnom nivou. To ne mora da ima neku zakonsku osnovu jer je to prosto običaj od davnina.“
Vjeronauka u školama?
Joanikije bi se, kako navodi, po pitanju uvođenja vjeronauke u škole pozvao na pravo.
„Da li vjernici, koji su građani ove zemlje, i njihova djeca imaju pravo na vjersko obrazovanje. Cijelo se vrijeme traži, ali samo od nas, da bi bio mir u Crnoj Gori, da mi brišemo svoja prava. Što bude više prava, manje gluposti, prije ćemo prevazići podjele“, dodaje on.
Mitropolit SPC se, kako je naveo, vakcinisao protiv korona virusa i pozvao da se što više govori na tu temu, da bi ljudi, kako je naveo, sa više sigurnosti donijeli pravu odluku.
„Religija nije protiv medicine, znamo da ni medicina nije svemoćna, moramo je poštovati, ali moramo poštovati slobodu ljudi. Da ne pravimo tor od društva, od slobodnih ličnosti šarafe. Treba ljudima govoiti, ali ne mogu biti ja taj koji će objasniti ljduima da treba se vakcinišu. Moje uvijerenje je takvo, i zadržao sam ga za sebe, ja sam se vakcinisao. Ljekari i ljudi od struke treba što više da govore, treba da dođu ljekari sa različitih gledišta i da ljudi sa više sigurnosti donesu pravu odluku“, kazao je Joanikije za TVCG.
DRUŠTVO
Sjutra je Aranđelovdan – slava Vasojevića
Redakcija Portala „Berane online“ čestita svima koji slave Aranđelovdan
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sjutra slave Svetog Arhangela Mihaila – Aranđelovdan.
Aranđelovdan je slava svih Vasojevića, koji su najveće srpsko pleme nastanjeno u ovom dijelu Crne Gore.
U našem narodu je, prema broju vjernika koji ga slave, najčešća krsna slava pored svetog Nikole – Nikoljdana.
Aranđelovdan je slavio i Car Dušan, Stefan Nemanja i njegovi sinovi.
Sveti arhangel Mihailo, prvi među anđelima, simbol je borbe protiv zla, i na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama.
U narodu se vjeruje da vrijeme na Aranđelovdan, pokazuje kako će biti tokom cijele zime i proljeća.
Njegov kult nastao je u 3. vijeku i razvio se najprije u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vijek kasnije, u vrijeme Silvestera Prvog Rimskog i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.
Iako u narodu postoji običaj da se za ovu slavu ne priprema žito, Crkva podsjeća da se i na ovaj praznik prinosi žito, ali ne svetitelju već svim upokojenim precima koji su se zavjetovali svetom arhangelu Mihajlu.
Vjeruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka i usmjerava nevjernike na pravi put. U nekim krajevima Srbije smatraju ga i zaštitnikom stočara.
Redakcija Portala „Berane online“ čestita svima koji slave Aranđelovdan.
Piše: Berane online
DRUŠTVO
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
„Aktivnost se sprovodi u cilju sprečavanja tragičnih događaja i očuvanja bezbijednosti naših sugrađana. Kao što sam i ranije saopštio, aerodromska pista je zatvorena za drumski saobraćaj, tako da molim sve građane da poštuju ovu zabranu,“ poručio je predsjednik Opštine Berane Božo Premović
Opština Berane obavještava javnost da je, radi povećanja bezbijednosti, glavni ulaz ka aerodromskoj pisti zatvoren betonskim barijerama.
Narednih dana očekuje se da će i ostali pristupni putevi biti zatvoreni na isti način.
Ova mjera preduzeta je sa ciljem sprečavanja korišćenja piste za drumski saobraćaj, čime se smanjuje rizik od nesreća i obezbjeđuje sigurnost građana.
Predsjednik Opštine Berane, Božo Premović, apeluje na sve građane da poštuju zabranu odvijanja drumskog saobraćaja na pisti.
„Aktivnost se sprovodi u cilju sprečavanja tragičnih događaja i očuvanja bezbijednosti naših sugrađana. Kao što sam i ranije saopštio, aerodromska pista je zatvorena za drumski saobraćaj, tako da molim sve građane da poštuju ovu zabranu,“ poručio je predsjednik Premović.
Opština Berane nastavlja da preduzima sve potrebne korake u saradnji sa relevantnim institucijama kako bi se dodatno unaprijedila bezbijednost u saobraćaju u našoj opštini, saopšteno je iz lokalne samouprave.
Portal Berane online je do sada u više navrata pisao da se aerodromska pista nakon tragičnog događaja u kojem je život izgubila 16-godišnja djevojčica i dalje koristi za saobraćaj uprkos zabrani.
DRUŠTVO
Podgoričaninu se pokvario auto usred noći na Jelovici, Beranci pritekli u pomoć: „Hvala vam od srca ljudi, na dobro da vam se vraća“
„Htio bih javno da se zahvalim , momku iz Berana, Davoru Ivanoviću, njegovom drugu i drugarici zbog toga sto su stali sa autom i čekali sa mnom šlep službu da se ne smrzavam dok dođe ista.
Takođe, htio bih da se zahvalim ovim putem i momku Marku Šupiću, vlasniku Šlep službe iz Berana, koji je spustio cijenu i izašao mi u susret“
Taksista iz Podgorice, Dragan Janković našao se nevolji usred noći na Jelovici, na putu Berane – Kolašin, i to kada mu se pokvario automobil.
Međutim, pritekli su mu u pomoć Beranci, Davor Ivanović sa prijateljima, koji su zajedno sa mladićem iz Podgorice u svom autu čekali da dođe šlep služba. Temperatura je u tom trenutku bila napolju -7°.
Foto: Berane online
Ovo nam je sve ispričao sam Janković koji se tim povodom obratio Portalu Berane online i uputio zahvalnost Davoru i njegovim prijateljima, kao i vlasniku Šlep službe iz Berana Marku Šupiću.
„Sinoć sam ostao u kvaru na putu Kolašin – Berane, na planini Jelovica, na minus 7 stepeni oko 23.00h.
Htio bih javno da se zahvalim, momku iz Berana, Davoru Ivanoviću, njegovom drugu i drugarici (čija imena nažalost ne znam) zbog toga sto su stali sa autom i čekali sa mnom šlep službu da se ne smrzavam dok dođe ista.
Takođe, htio bih da se zahvalim ovim putem i momku Marku Šupiću, vlasniku Šlep službe iz Berana, koji je spustio cijenu i izašao mi u susret.
Foto: Berane online
Hvala vam od srca što ljudima vraćate vjeru u to da još uvjek postoje dobri ljudi, na dobro da vam se vraća. Vjerujte u ljude uvjek, ne odustajte od njih još uvjek nas ima poštenih!“, kazao je Janković za Portal Berane online.
Piše: Berane online
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA2 дана ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA3 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET13 сати ranije
Preminuo Dragan Marković Palma
- BALKAN I SVIJET2 дана ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO3 дана ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama