DRUŠTVO
"OKO STVARI GDJE SE POMINJU SUKOBI, PRIJETNJE I SLIČNO, TREBA PITATI ĐUKANOVIĆA"
Mitropolit Joanikije: Đukanoviću nije smetala podrška crkve
„Mi nemamo pravo da odustanemo. Ja nemam pravo da ugrozim mitropoliju koja neprestano fukcioniše 800 godina, time bi naša vjera, odnosno pravoslavlje, bilo ugroženo, bila bi ugrožena Crna Gora“

Predsjedniku Crne Gore Milo Đukanoviću nije smetala podrška crkve i mnogo je puta razgovarao i tražio razgovor sa mitropolitom Amfilohijem, saopštio je mitropolit Joanikije u emisiji „Argumenti“ na Televiziji Crne Gore.
Crkva mora da se brani, dodaje Joanikije, ako se politika na najgrublji način miješa u poslove crkve i vjere.
Kako prenosi portal RTCG, kazao da oko svih stvari gdje se pominju sukobi, prijetnje i slično, treba pitati predsjednika države Mila Đukanovića, koji je, kako je naveo, po pitanju vjere i poslova crkve, već mnogo puta do sada prekšio Ustav Crne Gore i najgrublje se umiješao kao političar.
Na pitanje o odgovornosti povodom događaja koji su se na Cetinju desili uoči i tokom njegovog ustoličenja, Joanike je kazao da bi volio da mu neko objasni „u čemu je moja odgovornost u onom lošem što se dogodilo“.
„To nije bilo samo moje pravo. Nijesam ja kriv što je to tako, mi smo učinili sve da ne dođe do bratskog krvoprolića i smanjili smo veoma taj svečani skup. Odustalo se od ustoličenja onakvog kakvo je trebalo da bude…“, kazao je.
Zašto se ustoličenje nije organizovalo u Podgorici ili u nekom drugom gradu, Joanikije kaže:
„Oko svih stvari gdje se pominju sukobi, prijetnje i slično, treba pitati predsjednika države Mila Đukanovića, koji je, ne samo ovaj put, po pitanju vjere i poslova crkve, već mnogo puta do sada prekšio Ustav Crne Gore, najgrublje se umiješao kao političar sa velikim autoritetom i velikom silom kojom raspolaže, koju je nabrao za 30 godina svoje vladavine.“
Istakao da da crkva mora da se brani ako se politika na „najgrublji način miješa u poslove crkve i vjere“ i pokušava da spriječi vjerski obred i vjerske poslove.
„Ako neko hoće da ospori Mitropoliji, Srpskoj crkvi kako god, to pravo da ustoliči mitropolita u Cetinjskom manastiru, neka to pokuša putem sudova, tužbi, procedura… Bolje je da uvijek pođemo od prava, posebno kada su konfklikti u pitanju. Lako ćemo utvrditi ko je kriv“, rekao je mitropolit Joanikije.
A da je ustoličenje upriličeno negdje drugo, kako prenosi portal RTCG, Joanikije kaže da bi nastao „haos u cijeloj Crnoj Gori“.
„Mi nemamo pravo da odustanemo. Ja nemam pravo da ugrozim mitropoliju, time bi naša vjera, odnosno pravoslavlje, bilo ugroženo, bila bi ugrožena Crna Gora. Ako je jedan kontinuitet jasan, i istorjski i pravni i imovinski, to je kontinuitet MCP, koja neprestano fukcioniše 800 godina, naravno pod različitim nazivima. To je zlatna nit i po čemu se ona u svakom pogledu prepoznaje. Da ja sada po pritiskom vlasti ugrozim to, odustajući od prava crkve, bio bih ja kriv. Nemam pravo ne to“, poručio je on.
Odnos sa Cetinjanima
Što se tiče komunikacije sa Cetinjanima, Joanikije kaže da želi da spuste tenzije.
„Preko 90 odsto Cetinjana nije pravilo problem i nije bilo protziv mog ustočličenja. Imam sigurne podatke o tome i raspitivao sam se kod nadležnih službi…“
Dodaje da bolje zna Cetinje nego predsjednik Crne Gore.
„Idem po cijeloj Crnoj Gori, služim redovno u Cetinjskom manastiru, krećem se gdje treba, komuniciram sa Cetinjanima. Želim da se tenzije spuste, ako sam nekome kriv, tu sam“, poručio je mitropolit.
Nije bilo priče o odvajaju MCP
Joanikije je kazao da u Mitropoliji nikada nije bilo riječi o njenom odvajanju od Srpske pravoslavne crkve.
“To su očekivali ljudi iz vlasti da, na takav način, polako i sada se o tome govori kako je u nekom smislu već bilo krenulo to odvajanje”, kaže Joanikije.
Na pitanje da li je to odvajanje zaista i bilo krenulo, mitropoliti odgovara:
“Apsolutno ne, nikada. Ne može Mitropolija da obriše svoju istoriju, svoj identitet, vjekovni svetosavski, hrišćanski. Dakle, ja kao mitropolit i svaki mitropolit, dužan je da njeguje jedinstvo crkve i da poštuje kanonsku jurisdikciju”, poručio je mitropolit.
Odgovornost crkve da čuva kulturna dobra
Crkva nije neko organizovano preduzeće, ona stalno plovi i napreduje zato što se drži Jevanđelja, Svete službe i Hrista, poručio je Istakao je da se nikada nije sporila nadležnost države za kulturna dobra, ali da crkva ima odgovornost da ih čuva.
„Prva dužnost crkve je da propovijeda sveto jevanđelje, da donosi propovijed svijetu i svakom čovjeku, da objedinjava sve službe u crkvi, ali istovremeno i svih darova sveštenstva monaštva i svih ljudi. Sve je to usmjereno prema bogu, ali i prema čovjeku, kako bismo se što više objedinili, izmirlili, u Hristu Isusu“, kazao je mitropolit Joanikije.
Portal RTCG prenosi i da je istakao da se prvo mora naglasiti duhovna dimenzija, koja je, kako je naveo, prevashodna i najznačajnija.
„Mi nijesmo neko organizovano preduzeće, sve stvari koje su ustanovljene prema svetovnom principu, one prođu. crkva, zato što se drži Jevanđelja, Svete službe i Hrista, ona plovi i stalno napreduje, jača i rađa nove plodove“
„Imamo ogromno nasljeđe koje treba čuvati, ja sada nijesam samo mitropolit, već i rektor Cetinjske bogoslovije, pa se mora unaprijediti i crkveno školstvo. Mnogo je važna komunikacija sa državom i nikada nijesmo sporili nadležnost države za kulturna dobra. Pošto se mi o njima staramo, imamo odgovornost da to čuvamo. Mitropolija je uvijek imala i kulturnu djelatnost i gledao sam da, uz redovnu djelatnost i službu, da se i duhovno i kulturno prosvećujemo, osvješćujemo. Naše je usmjerenje duhovo da se ne samo izgrađujemo u materijalnom smislu, već i duhovno i kulturno“, kazao je mitropolit.
Podsjetio je na događaje koje je organizovao u ovkiru Eparhije budimljansko-nikšićke.
„Mi nijesmo instalacija nikakve politike“
Mitropolit Joanikije je kazao da ne može zaboraviti Đukanoviću ono što je uradio na štetu SPC i MCP.
„Poštujem i državu i predsjednika i vlasti i ne bih želio da se miješam u politiku, ako se politika grubo miješa u crkvu i vjeru, tamo gdje joj nije mjesto. Zastupam strogo poštovanje načela, nikakav problem ako ima nade da se spuste tenzije da se svako bavi svojim poslom. cijelo vrijeme se bavi crkvom, da smo mi ovdje ruska instalacija, dio ruskog imperializma, velikosprksog nacionalizma, to što govori nema veze sa istinom. Mi nijesmo instalacija nikakve politike, već institucija koju je ustanovio gospod Isus Hristos, a u organizacionom smislu Sveti Sava“, naveo je on.
Joanikije ističe da se njegove izjave, povodom nekih aktuelnih događaja, ne mogu izjednačavati sa izgrađivanjem sistema koji, kako navodi, može nekoga da ugrozi.
„Na nikšićkim izborima sam se držao po strani, ako sam primio predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine, to su funkcioneri koji nijesu samo stranački, oni predstavljaju državu. Ako sam ih primio da li to znači da sam se umiješao u izbore… Time sam ukazao poštovanje prema državi.“
Navodi i da Đukanović nikada nije tražio da se vide.
„Ja sam arhijerej već 22 godine i nikada se nijesam bavio politikom, osim kada se politika na najgrublji način umiješala da ugrozi slobodu naše vjere. I tada smo stogo poštovali sve zakone, držali se Jevanđelja, i tu se vidjelo kakva je snaga naše vjere. Narod je to podržao jer se nijemso izjednačili ni sa jednom strankom, nikada, naročito za vrijeme litija, ali jesmo bili protiv tog režima koji je ugrozio slobodu vjere na najgrublji mogući način“, kazao je Joanikije.
Ocjenjuje da je u nekim momentima razgovor bio potreban, ali da to, kako kaže, ne znači da je Crkva bilo koga postavljala ili naznačivala ili ucjenivala.
Kamo sreće, dodaje miropolit, da imamo takvu situaciju u Crnoj Gori, da svako radi svoj posao. To je, ocjenjuje on, najbolja pretpostavka za komunikaciju.
„U toj situaciji, mogli bismo da izuzetno mnogo doprinesemo unutrašnjoj stabilnosti Crne Gore. Mogli bismo da se bavimo humanitarnim radom, da preuzmemo brigu za stare. Mnogo oblasti ima gdje bi država i crkva morale da srađuju, to je načelo koje je primijenjeno u mnogim evropskim zemljama, gdje imamo i vjeronauku.“
„Kontinuitet SPC jasan i blistav“
Na pitanje novinara TVCG o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Joanikije ističe da poštuju pravo svih da se udruže i stvaraju vjerska udruženja.
„Može svako da vjeruje u šta hoće i da ne vjeruje, mi to poštujemo. Što se tiče CPC, ona nigdje nije registrovana u crkvi. Ona je registrovana pri državi. Ne postoji nijedna kanonska pravoslavna crkva koja je priznaje, ne postoji nijedan kakonski hram u kojem oni mogu da služe. Šta mi ima tu da pričamo. Poštujem njihovu slobodu, oni imaju pravo i da se mole, ako se mole, i da grade hramove, primaju donacije, bave humanitarnim radom, ali nemaju pravo da posežu za nečim što nije njihovo“, navodi mitropolit.
Ističe da je kontinuitet SPC „izuzetno jasan i blistav“.
„Mi nemamo nikakav problem sa CPC dok se ona bavi svojim poslom u svom djelokurugu. Kada hoće da uzurpira ono što nije njeno, to i narod vrlo brzo registruje. I ta organizacija je mnogo puta poslužila za nižu politčku upotrebu, ne onu pravu nego kvazi. Gdje su njeni vjernici, to je mali broj Cetinjana, da ih pitamo gdje su kršteni. Mogu da se krste koliko god hoće, niko im to ne brani, imaju svu slobodu ovog svijeta. Imaju slobodu sve dok ne ugrožavaju prava drugoga.“
Politika i kapela na Lovćenu
Po pitanju kapele na Lovćenu, mitropolit kaže da se podjele u vezi sa njom vještački izazivaju.
„Moj stav jeste da je ona nasilno srušena, da je pogažen Njegošev amanet, da je ugroženo ime i Njegoševo djelo. Bilo je mnogo politike oko rušenja Njegoševe kapele, ona je rušena iz političkih, ne kulturoloških razloga, treba čitati samo mišljenja najvećih umova koji su se suprotstavili rušenju te kapele. To su male estetičke studije koje su i dan danas aktuelne.“
Mitropolit Amfilohije je, dodaje Joanikije, u nekom smislui vratio kapelu na Lovćen.
„On je u MCP podigao 12 crkava koje su po obrascu lovćenske, a ja devet u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj. Mislim da će doći dan da na svojim ramenima iznesemo kamenje na Lovćen i da se pokajemo zbog toga što smo se ogriješili o Njegoša. U crnogorskoj patologiji ima mržnje i borbe protiv Njegoša, Njegoš je preveliki, trebali bismo ga, otprilike, smanjiti da bismo ga učinili po svojoj mjeri“, ističe Joanikije.
Kad budemo vraćali kapelu, vratićemo je samo u funkciji izmirenja u Crne Gore i Crnogoraca, poručuje mitropolit.
„Ona je kao ono zrno pšenice, koje umre, ali rađa strostruki plod. Ona se žrtvovala“, dodaje on.
O vlasništvu Cetinjskog manastira
Mitropolit Joanikije je kazao da je vlasništvo Cetinjskog manastira od Ivana Crnojevića pa do mitropolita Danila i mitropolita Amfilohija potpuno jasna.
„Manastir pripada crkvi i MCP. Kada je donošen Zakon o prijestonici, tada su istorijsko jezgro Cetinja proglasili vlasništvom Prijestonice. Uradili su nezakonitu stvar jer niko na takav način ne može oduzeti ni privatnu ni crkvenu imovinu. Mi smo uložili dvije žalbe na tu grešku i sada, ukoliko bi Prijestonica, donijela bilo kakvu odluku ili akt o novoj promjeni vlasništva, to je potpuno nszakonita stvar i služi samo za novo podizanje tenzija“, navodi on.
Poručuje da treba imati strpljenja i da treba ostaviti pravnicima da se to pitanje vlasništva riješi.
„Znam da je za državu sporan upis na Prijestonicu, Ustavni sud je oborio tu odluku jer su se mnoge privatne kuće u katastru našle kao vlasništvo Prijestionice“, dodaje on.
Po pitanju ukidanja Episkopskog savjeta, kao i titule arhiepiskopa cetinjskog, i razrješenja Gojka Perovića sa dužnosti rektora Cetinjske bogoslovije, Joanikije kaže:
„Otac Gojko je čovjek teolog i to jedan od boljih teologa u Crnoj Gori. Titulu arhiepiskopa nije niko ukidao, ukinut je Episkopski savjet jer on u Ustavu nije zafiksiran, on je stvaran po potrebi. Sabor je našao za shodno da Episkopski savjet postoji i dalje u Hrvatskoj…Vjekovna je praksa da se episkopi jedne oblasti na kanonskom području SPC sastaju i donose odluke koje imaju značaja na lokalnom nivou. To ne mora da ima neku zakonsku osnovu jer je to prosto običaj od davnina.“
Vjeronauka u školama?
Joanikije bi se, kako navodi, po pitanju uvođenja vjeronauke u škole pozvao na pravo.
„Da li vjernici, koji su građani ove zemlje, i njihova djeca imaju pravo na vjersko obrazovanje. Cijelo se vrijeme traži, ali samo od nas, da bi bio mir u Crnoj Gori, da mi brišemo svoja prava. Što bude više prava, manje gluposti, prije ćemo prevazići podjele“, dodaje on.
Mitropolit SPC se, kako je naveo, vakcinisao protiv korona virusa i pozvao da se što više govori na tu temu, da bi ljudi, kako je naveo, sa više sigurnosti donijeli pravu odluku.
„Religija nije protiv medicine, znamo da ni medicina nije svemoćna, moramo je poštovati, ali moramo poštovati slobodu ljudi. Da ne pravimo tor od društva, od slobodnih ličnosti šarafe. Treba ljudima govoiti, ali ne mogu biti ja taj koji će objasniti ljduima da treba se vakcinišu. Moje uvijerenje je takvo, i zadržao sam ga za sebe, ja sam se vakcinisao. Ljekari i ljudi od struke treba što više da govore, treba da dođu ljekari sa različitih gledišta i da ljudi sa više sigurnosti donesu pravu odluku“, kazao je Joanikije za TVCG.
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















