Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTOR HAJDINAGA:

Na Zavodu za zapošljavanje posao čeka 20 doktora nauka i više od 270 magistara

Na današnji dan nezaposlenih u Crnoj Gori je 38.345, od toga 58 odsto su žene

Foto: Shutterstock

Direktor Zavoda za zapošljavanje Gzim Hajdinaga ističe da su postigli značajne rezultate u smanjenju broja nezaposlenih, za čak 6.000 osoba ili 13 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. Ističe i da ima visokoobrazovanih na Birou rada, više od 270 magistara i 20 doktora nauka, te da fali zanatlija.

Kako je kazao gostujući u emisiji „Link“ Radija Crne Gore, na današnji dan nezaposlenih je 38.345, od toga 58 odsto su žene, i u odnosu na uporedni period prošle godine kada je bili 44.043 nezaposleni, oko 6.000 je manje, odnosno 13 odsto.

„Ti rezulati govore da smo napredovali. I dalje je manja stopa nezaposlenih u južnom dijelu, a veća na sjeveru zemlje, iako je posredovanje Zavoda 68 odsto na strani sjevernih opština, čime pokušavamo da taj balans smanjimo. Posredovali smo devet puta više i to za 52.500 nezaposlenih ili 30.000 koje su tražili zapošljenje. U poređujući sa uporednim periodom to je devet puta više. Uspjeli smo da zaposlimo 15.500 ljudi što je impozantna cifra“, kaže Hajdinaga.

Istakao je da 272 magistra čekaju zaposlenje i 20 doktora nauka, što nije dobro, ali se nada da će im se omogućiti da rade u struci vrlo brzo.

Fali zanatlija, radnika u građevinarstvu, u medicini, kuvara, konobara. Dio se, posebno tokom ljeta nadomjesti strancima, ali očekuje da će uspjeti sa novim programima i projektima da taj broj smanje i zadrže više našu radnu snagu.

Kako je dodao, dolaskom na funkciju zatekao je jako loše stanje, prije svega, u nemotivisanosti zaposlenih za rad i njihovoj lošoj međusobnoj komunikaciji. Takođe i ne dobra sistematizacija radnih mjesta unutra Zavoda.

„Nijesam doveo nikoga novog iz partije ili nacionalno, već samo ljude po znanju. Zahvalan sam pomoćnicima koji su bili tu, a pomogli su i ljudi iz Odbora direktora koji rade u Zavodu. Tako da se danas možemo uhvatati u koštac sa svim problemima i naša znanja se mogu uporeditii sa istim institucijama u Sloveniji, Hrvatskoj ili drugim zemljama EU“, kaže Hajdinaga.

Link sa resornim ministarstvom je svakodnevni i kako je istakao, primijetio je da nova ministarka Naida Nišić ima volju da radi i želi ozbiljno da pristupi planovima Zavoda.

Jedan od glavnih planova je, ističe Hajdinaga, završetak digitalizacije i do kraja godine će uspjeti sve segmente u vezi sa tim da završe.

To će omogućiti da Zavod bude u ravni kao zavodi u Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama, odnosno da korisnici mogu i od kuće aplicirati za usluge Zavoda.

„Saradnja sa regionom je veoma korisna. Imao par projekata koje radimo, posebno u Sloveniji gdje smo imali neposredni uvid kako se to tamo radi, a pozvao sam jednog od stručnjaka iz Slovenije koji će biti 18. februara kod nas, četiri dana i direktno nam pokazati kako inplemetirati digitalizaciju i posredovanje između poslodavaca i korisnika“, kaže Hajdinaga.

Očekuje do drugog kvartala da se izmijeni zakon posebno u dijelu o angažovanju osoba sa invaliditetima, a do tada očekuje da će biti finansija za tu kategoriju.

„Reforma Zavoda je potrebna i dosta je urađeno u tom pravcu, zahvaljujući saradnji sa zavodima u regionu, a mi smo spremni za to“, poručio je Hajdinaga.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Saopštenje za javnost Igumana Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama povodom nemilih scena ispred svetnje

„Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu“, riječi su igumana Danila Romanova

Foto: Manastir Đurđevi Stupovi u Beranama

Iguman manastira Đurđevi Stupovi u Beranama Danilo Romanov obratio se saopštenjem za javnost nakon večerašnjih nemilih scena ispred manastira prilikom održavanja skupa podrške sveštenicima Milošu Cicmilu i Stefanu Milovanoviću nakon odluke da budu premješteni iz Berana u druge parohije.

Njegovo obraćanje prenosimo u cjelosti:

„Povodom protesta dijela građana koji su se večeras okupili ispred Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama pod sloganom „Ne damo Stefana i Miloša“ želim da upoznam javnost da se pitanja uređenja crkve rešavaju unutar crkve, a ne na protestima.

Kao iguman Manastira Đurđevi Stupovi namjeravao sam da se obratim prisutnima i objasnim stav crkve povodom nastale situacije, ali sam bio izložen verbalnim napadima dijela prisutnih koji su tražili da napustim manastir, jer nisam iz Berana, a u koji sam po Božijem blagoslovu došao i gdje me je Crkva poslala.

Mislio sam da kažem, da kada toliko brinu za manastir, a smeta im što nisam iz Berana, zašto neko od njih ne dođe da se zamonaši i živi monaškim životom i upravlja manastirom, već u Beranama ima puno poroka kao što su narkomanija, kocka i lopovluk, a gotovo da nema onih koji bi da dođu u manastir i žive kao monasi.

Kajem se što sam reagovao na neprimjerene riječi koje su mi upućivali, ali nisam mogao ostati po strani, jer su htjeli da se miješaju u ustrojstvo manastira. Da nije bilo takvih napada ne bih reagovao na način na koji sam to učinio, jer nisam imao namjeru da bilo koga uvrijedim, već da ukažem na probleme te vrste u Beranama.

Tako da nisam mislio na sve građane Berana, već na takve krugove, koji bi uz to da se bave i crkvenim pitanjima.

Prethodnih dana bespotrebno je širena u narodu netrpeljivost prema episkopu i meni kao igumanu. Crkvena pitanja rešavaju se kroz razgovor sa vladikom.

Svu odgovornost za današnji nemili događaj snose oni koji se na necrkven način protive odlukama vladike, koji upravlja Eparhijom i nije neprijatelj crkve i naroda.

Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu“.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Privremeno se obustavlja saobraćaj kroz tunel na Jelovici

„Obustava saobraćaja kroz tunel trajaće od ponedeljka 9. septembra do petka 13. septembra u periodu od 9 do 17 časova“, navodi se u saopštenju Uprave za saobraćaj

Tunel na Jelovici, Foto: Berane online

Saobraćaj na putu Berane-Kolašin preko Lubnica biće privremeno obustavljen od ponedeljka 9. septembra do petka 13. septembra u periodu od 9 do 17 časova.

Saobraćaj se obustavlja zbog završetka radova na instalaciji i testiranju opreme za radio signale u tunelu Klisura.

“Molimo građane, koji planiraju da u ovom periodu putuju na ovom putnom pravcu uzmu u obzir vrijeme obustave saobraćaja, a podsjećamo ih da mogu koristiti putne pravce preko Ribarevnina i Trešnjevika. Apelujemo na građane za strpljenje jer se radi o privremnom prekidu saobraćaja zbog radova koji imaju za cilj povećanje nivoa bezbjednosti svih korisnika tunela Klisura”, kaže se u saopštenju Uprave za saobraćaj.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Skoro 60 odsto građana Crne Gore nema para ni za sedam dana godišnjeg odmora

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto

Foto: Screenshot/Ilustracija

Skoro 60 odsto crnogorskih građana živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte nedelju dana godišnjeg odmora van kuće, pokazala je Anketa o dohotku i uslovima života u 2023. godini, koju je objavio Monstat.

Sa druge strane, prema podacima iste ankete, najmanji procenat osoba (11,3 odsto) živi u domaćinstvima koja su izjavila da ne mogu priuštiti svaki drugi dan jelo sa mesom, piletinom, ribom (ili vegeterijanski ekvivalent)”. 

“Mogućnost spajanja ‘kraja sa krajem’, kao indikator subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2023. godini 15,1 odsto osoba živi u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju ‘kraj sa krajem’, dok njih 0,8 odsto živi u domaćinstvima koja su izjavila da veoma jednostavno spajaju ‘kraj sa krajem'“, navodi se u Anketi o dohotku. 

Podaci, kako prenosi portal RTCG, pokazuju i da se 27,3 odsto djece starosti od 0 do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva. 

“Procenat djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je pokazatelj koliko je djece koja su u riziku od siromaštva i/ili izrazito materijalno i socijalno deprivirana, i/ili žive u domaćinstvima s veoma niskim intenzitetom rada. U 2023. godini, ovaj pokazatelj je iznosio 38,2 odsto”, navodi se u dokumentu, prenosi Tanjug. 

Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Uprava za statistiku redovno sprovodi od 2013. godine.  Monstat pojašnjava da su podaci prikupljeni ovim istraživanjem predstavljaju osnovu za izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Crnu Goru. 

Anketa je pokazala da je stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila je 20,1 odsto, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Preciziraju da te osobe nisu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. 

“Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno i socijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada, u 2023. godini iznosila je 31,0 odsto. Stopa izrazite materijalne i socijalne deprivacije, u 2023. godini iznosila je 12,3 odsto i pokazuje procenat lica koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne deprivacije”, pokazuje Anketa. 

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto.

„Riziku od siromaštva, u 2023. godini, je bio izložen skoro svaki treći stanovnik ruralnih područja (27,5 odsto). Stopa rizika od siromaštva u gradskom području iznosila je 15,9 odsto u 2023. godini”, navodi se u Anketi o dohotku i uslovima života u 2023. godini. 

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije