Connect with us

DRUŠTVO

VIŠE OD POLOVINE UKUPNO REGISTROVANIH

Najviše nezaposlenih u Crnoj Gori na sjeveru: U Beranama 4.248 stanovnika bez posla, Rožajama 4.871, Andrijevici 827, Plavu 2006…

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih na kraju prošle godine, najviše ih je, u odnosu na ukupan broj stanovnika, u Andrijevici, Rožajama i Plavu – oko 20 odsto.
Slično je i u Beranama i Petnjici, gdje je svaki šesti stanovnik bez zaposlenja

Detalj iz Berana, Foto: Berane online

Od 39.942 nezaposlena u Crnoj Gori, više od polovine, 21.563, registrovano je u trinaest opština na sjeveru države.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih na kraju prošle godine najviše ih je, u odnosu na ukupan broj stanovnika, u Andrijevici, Rožajama i Plavu, gdje oko 20 odsto stanovnika nema posao, pišu „Vijesti“.

U Rožajama od 25.247 stanovnika, koliko ih je bilo na posljednjem popisu, njih 4.871 je nezaposlen.

U Plavu, od 10.378 stanovnika, bez posla je 2006.

U Andrijevici, od 3.978 stanovnika, 827 se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Slično je i u Beranama i Petnjici, gdje je svaki šesti stanovnik bez zaposlenja. Prema posljednjem popisu, u Beranama živi 25.152 stanovnika, od kojih je 4.248 bez posla, a u Petnjici posao nema 968 građana od 5.552 popisanih.

U Gusinju na Birou rada zaposlenje je čekalo 679 građana, odnosno gotovo svaki sedmi od 4.662 stanovnika.

U Mojkovcu gotovo svaki osmi od 6.824 stanovnika nema zaposlenje, odnosno njih 904.

Da je situacija sa brojem nezaposlenih na sjeveru alarmantna, pokazuje uporedni podatak iz promorskih opština – Kotora, Tivta i Herceg Novog.

U opštini Kotor u kojoj živi 21.916 stanovnika tek svaki osamdeset i šesti, odnosno nešto više od jedan odsto, je bez zaposlenja. Na kraju prošle godine na biroa rada u tom gradu posao je čekalo 256 stanovnika.

U Tivtu je tek svaki šezdeset i peti stanovnik bez zaposlenja. U toj opštini živi 16.340 stanovnika, od kojih samo 250 nema posao, navode „Vijesti“.

U Herceg Novom registrovano je 513 nezaposlenih, od 31.471 stanovnika, odnosno svaki šezdeset i prvi stanovnik tog primorskog grada nema zaposlenje.

U Budvi, metropoli crnogorskog turizma, na kraju prošle godine posao je čekalo 759 građana, ili svaki trideset i peti, od 26.667 stanovnika.

U Baru, u kojem prema posljednjem popisu živi 46.171 stanovnik, nezaposleno je njih 1.495, ili svaki trideset i prvi stanovnik tog lučkog grada.

Od primorskih opština najviše nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika ima Ulcinj, gdje zaposlenje nema svaki dvadeset i prvi stanovnik najjužnijeg crnogorskog grada. Od 21.395 stanovnika krajem prošle godine posao je čekalo njih 1.012, odnosno oko pet procenata.

U Podgorici bez posla je 6.701 ili svaki dvadeset i sedmi stanovnik glavnog grada. Na posljednjem popisu u Podgorici je živjelo 180.186 stanovnika. Karakteristično za Podgoricu je da je skoro svaki sedmi nezaposleni sa fakultetskom diplomom, odnosno njih 913, dok je 671 sa višom školom.

U susjednoj Zeti, svaki dvadest i peti stanovnik je na birou rada, odnosno njih 650 od ukupno 16.206 stanovnika.

U Tuzima je posao na kraju prošle godine čekalo 904 građana te opštine, ili svaki skoro petnaesti stanovnik.

Od svih opština na sjeveru Crne Gore najmanje nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika imaju Šavnik i Žabljak, gdje svaki devetnaesti stanovnik nema zaposlenje. Krajem 2023. u Šavniku, sa 1.588 stanovnika, posao su čekala njih 82, a na Žabljaku 157 od 3.002 stanovnika.

U Plužinama, koje su između dva popisa ostala bez skoro trećine stanovnika, nezaposlen je svaki deseti stanovnik. U toj opštini popisano je 2.232 stanovnika, dok je njih 222 bez posla.

U Bijelom Polju, gdje je Monstat zabilježio najmanju prosječnu zaradu u državi, nezaposleno je 3.589 od 39.710 stanovnika, koliko je taj najmnogoljudniji grad na sjeveru Crne Gore imao na nedavno održanom popisu.

U Pljevljima, industrijskom centru Crne Gore, od 24.542 stanovnika posao nema, isto kao i u Bijelom Polju, svaki jedanaesti.

U toj opštini koja je između dva popisa izgubila više od 6.000 stanovnika, na posao čeka 2.215 ljudi.

Na Cetinju je na birou krajem prošle godine evidentirano 1.052 nezaposlenih – svaki četrnaesti od 14.465 stanovnika.

U Nikšiću, drugoj opštini u Crnoj Gori po broju stanovnika (66.725), krajem prošle godine bilo je nezaposleno njih 3.960, ili svaki sedamnaesti stanovnik.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Upravni sud poništio odluku o razrješenju Jelene Perović sa funkcije direktorice ASK-a

Naložio donošenje nove odluke

Upravni sud Crne Gore poništio je odluku Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice ASK, saznaju Vijesti.

Taj sud je naložio ASK da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.

„Tuženi organ će u ponovnom postupku, vodeći računa o razlozima iz ove presude, saglasno Zakonu o upravnom sporu, donijeti novu, zakonitu odluku“, piše, prema informacijama Vijesti u presudi.

Perović je, nakon razrješenja u ljeto prošle godine, tužila Savjet ASK, tvrdeći da su tokom njene smjene povrijeđene odredbe upravnog postupka, pogrešno I nepotpuno utvrđeno stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta prošle godine. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu ASK objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena „politički motivisana“ i da „političke partije u čije ime većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela“.

Perović je pobrojala i povrede koje je, kako tvrdi, napravio novi Savjet ASK.

Navodi se da je Savjet morao da je poziva na sjednice, koje su sazivane mimo pravila, da nije smio da izabere zamjenika predsjednika…

U današnjem saopštenju Upravnog suda se navodi da je odlučujući po podnijetoj tužbi, ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke Perović nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razrješena dužnosti direktorice ASK.

„Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da istoj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti“, piše u saopštenju Upravnog suda.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije oslobođena optužbi za utaju poreza

Tužilaštvo najavilo žalbu

Jelena Perović, hapšenje (Foto: RTCG)

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović oslobođena je u slučaju utaje poreza i doprinosa tokom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima.

Prvostepenu presudu je danas saopštila sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda.

U obrazloženju presude koju je jutros izrekla Lubarda navodi se da iz dokaza koji su predloženi optužbom, Perović jeste prodala stan koji je dobila, koji joj je dodijeljen odlukom Sudskog savjeta da nepokretnost (stan u izgradnji) može kupiti pod povoljnim uslovima.

„Iz dokaza koji su provedeni, a to su prije svega vještačenja geodestske struke, vještačenja ekonomsko-finansijske struke, sud je utvrdio da je Jelena Perović u tom periodu samo imala tu nepokretnost kojom je raspolagala i kojom je imala pravo da raspolaže. Shodno Zakonu o porezu, Perović nije imala obavezu plaćanja ove vrste poreza, s obzirom da je na taj način riješila svoje stambeno pitanje i nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime kojima bi u tom periodu raspolagala. Ovakav zaključak proiziazi i od stava Poreske uprave koja je u ranijem postupku tj. inspekcijskom nadzoru izjasnila da nije postojala nijedna njena poreska obaveza“, objasnila je Lubarda.

Osnovno državno tužilaštvo ODT) u Podgorici saopštilo je da će uložiti žalbu iz svih zakonom propisanih razloga na presudu kojom je Perović oslobođena.

„Razlozi koje je prvostepeni sud naveo u oslobađajućoj presudi su po mišljenju ovog tužilaštva pogrešno i nepotpuno utvrđeni, a posebno činjenica da okrivljena navodno nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime, kojima bi u tom periodu raspolagala, iako iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, površine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom“, piše u saopštenju podgoričkog ODT.

Slučaj protiv Perović vodilo je ODT u Podgorici nakon što je Osnovni sud u ljeto prošle godine donio prvostepenu presudu po tužbi države da je bivša direktorica ASK dužna da u budžet vrati više od 58.000 eura sa kamatama, jer je stan po povoljnim uslovima dobila za nepunih 32.000 eura pa prodala za 73.000 eura.

Perović je to, stoji u prošlogodišnjoj presudi sudije Mirze Ademovića, učinila a da nije ispunila obaveze koje je potpisala sa cetinjskim Osnovnim sudom, a to je, u prvom redu, ostanak na sudijskoj funkciji još pet godina.

Tokom završnih riječi prošle sedmice, advokat bivše direktorice ASK Nikola Martinović je kazao da je „u dokaznom postupku provedena je odluka poreskog organa koji je utvrdio da Jelena Perović nema poresku obavezu po osnovu zaključenja ugovora UZZ 305/2019.“.

Perović je tada pred Lubardom ponovila da stan nije prodala već da je „ustupila prava na kupovinu stana“.

Prema njenim riječima, nije se radilo o prodaji nepokretnosti.

“Te samim tim nije ni ispunjen osnovni uslov za donošenje odluke o utvrđivanju kapitalne dobiti, odnosno poreza na kapitalnu dobit. Ovakvi navodi odbrane potvrđeni su zapisnikom poreske uprave PJ Podgorica o inspekcijskom nadzoru broj 16/01-3-244/1-2023 28. 6. 2023. godine u kome je utvrđeno da ne postoji obaveza plaćanja poreza na kapitalnu dobit. S tim u vezi ukazujem da je inspekcijski nadzor pokrenut po službenoj dužnosti i to aktom uprave prihoda i carina PJ Podgorica filijala za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza broj 16/01-2-82 od 29. 3. 2023. godine u kojem je napisano ‘na osnovu naših evidencija utvrdili smo da nijeste podnijeli godišnju poresku prijavu na dohodak fizičkih lica…’.

Prednje upućujem da je notar pred kojim je zaključen predmetni predugovor isti dostavio poreskim organima koji su na osnovu toga i pokrenuli postupak utvrđivanja poreske obaveze a kako je to propisano i članom 52 Zakona o poreskoj administraciji, sa zaključkom da ne postoji poreska obaveza”, tvrdila je Perović.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Beranska policija sprovodi kampanju „Pojas za sve“: Vozači i putnici obavezni da koriste pojas

Rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje se za 50 odsto

Foto: Berane online

Službenici Saobraćajne policije – Odjeljenja bezbjednosti Berane sprovode kampanju „Pojas za sve“.

Kampanja „Pojas za sve“ ima za cilj podizanje svijesti građana o važnosti korišćenja sigurnosnog pojasa u vozilima prilikom učešća u saobraćaju, što predstavlja zakonsku obavezu i čime se rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje za 50 odsto.

Foto: UP

Kampanja, kako je saopšteno iz beranske policije, ima preventivni i represivni cilj djelovanja i sastoji se od preventivno-edukativnog dijela i primjene represivnih mjera.

„Predmetna akcija obuhvata preventivno-edukativnu kampanju kroz koju službenici saobraćajne policije kroz redovnu kontrolu učesnika u saobraćaju dijele flajere gdje je ukazano na značaj korištenja sigurnosog pojasa.Takođe, službenici saobraćajne policije preduzimaju i represivne mjere gdje je evidentirano postojanje ovog prekršaja“, objasnili su za Berane online.

Foto: UP

Kampanja „Pojas za sve“ traje do 30. maja.

„Apelujemo na sve vozače i učesnike u saobraćaju da se pridržavaju saobraćajnih propisa“, zaključuju.

Piše: Berane online

Bonus video:

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije