Connect with us

DRUŠTVO

VIŠE OD POLOVINE UKUPNO REGISTROVANIH

Najviše nezaposlenih u Crnoj Gori na sjeveru: U Beranama 4.248 stanovnika bez posla, Rožajama 4.871, Andrijevici 827, Plavu 2006…

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih na kraju prošle godine, najviše ih je, u odnosu na ukupan broj stanovnika, u Andrijevici, Rožajama i Plavu – oko 20 odsto.
Slično je i u Beranama i Petnjici, gdje je svaki šesti stanovnik bez zaposlenja

Detalj iz Berana, Foto: Berane online

Od 39.942 nezaposlena u Crnoj Gori, više od polovine, 21.563, registrovano je u trinaest opština na sjeveru države.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih na kraju prošle godine najviše ih je, u odnosu na ukupan broj stanovnika, u Andrijevici, Rožajama i Plavu, gdje oko 20 odsto stanovnika nema posao, pišu „Vijesti“.

U Rožajama od 25.247 stanovnika, koliko ih je bilo na posljednjem popisu, njih 4.871 je nezaposlen.

U Plavu, od 10.378 stanovnika, bez posla je 2006.

U Andrijevici, od 3.978 stanovnika, 827 se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Slično je i u Beranama i Petnjici, gdje je svaki šesti stanovnik bez zaposlenja. Prema posljednjem popisu, u Beranama živi 25.152 stanovnika, od kojih je 4.248 bez posla, a u Petnjici posao nema 968 građana od 5.552 popisanih.

U Gusinju na Birou rada zaposlenje je čekalo 679 građana, odnosno gotovo svaki sedmi od 4.662 stanovnika.

U Mojkovcu gotovo svaki osmi od 6.824 stanovnika nema zaposlenje, odnosno njih 904.

Da je situacija sa brojem nezaposlenih na sjeveru alarmantna, pokazuje uporedni podatak iz promorskih opština – Kotora, Tivta i Herceg Novog.

U opštini Kotor u kojoj živi 21.916 stanovnika tek svaki osamdeset i šesti, odnosno nešto više od jedan odsto, je bez zaposlenja. Na kraju prošle godine na biroa rada u tom gradu posao je čekalo 256 stanovnika.

U Tivtu je tek svaki šezdeset i peti stanovnik bez zaposlenja. U toj opštini živi 16.340 stanovnika, od kojih samo 250 nema posao, navode „Vijesti“.

U Herceg Novom registrovano je 513 nezaposlenih, od 31.471 stanovnika, odnosno svaki šezdeset i prvi stanovnik tog primorskog grada nema zaposlenje.

U Budvi, metropoli crnogorskog turizma, na kraju prošle godine posao je čekalo 759 građana, ili svaki trideset i peti, od 26.667 stanovnika.

U Baru, u kojem prema posljednjem popisu živi 46.171 stanovnik, nezaposleno je njih 1.495, ili svaki trideset i prvi stanovnik tog lučkog grada.

Od primorskih opština najviše nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika ima Ulcinj, gdje zaposlenje nema svaki dvadeset i prvi stanovnik najjužnijeg crnogorskog grada. Od 21.395 stanovnika krajem prošle godine posao je čekalo njih 1.012, odnosno oko pet procenata.

U Podgorici bez posla je 6.701 ili svaki dvadeset i sedmi stanovnik glavnog grada. Na posljednjem popisu u Podgorici je živjelo 180.186 stanovnika. Karakteristično za Podgoricu je da je skoro svaki sedmi nezaposleni sa fakultetskom diplomom, odnosno njih 913, dok je 671 sa višom školom.

U susjednoj Zeti, svaki dvadest i peti stanovnik je na birou rada, odnosno njih 650 od ukupno 16.206 stanovnika.

U Tuzima je posao na kraju prošle godine čekalo 904 građana te opštine, ili svaki skoro petnaesti stanovnik.

Od svih opština na sjeveru Crne Gore najmanje nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika imaju Šavnik i Žabljak, gdje svaki devetnaesti stanovnik nema zaposlenje. Krajem 2023. u Šavniku, sa 1.588 stanovnika, posao su čekala njih 82, a na Žabljaku 157 od 3.002 stanovnika.

U Plužinama, koje su između dva popisa ostala bez skoro trećine stanovnika, nezaposlen je svaki deseti stanovnik. U toj opštini popisano je 2.232 stanovnika, dok je njih 222 bez posla.

U Bijelom Polju, gdje je Monstat zabilježio najmanju prosječnu zaradu u državi, nezaposleno je 3.589 od 39.710 stanovnika, koliko je taj najmnogoljudniji grad na sjeveru Crne Gore imao na nedavno održanom popisu.

U Pljevljima, industrijskom centru Crne Gore, od 24.542 stanovnika posao nema, isto kao i u Bijelom Polju, svaki jedanaesti.

U toj opštini koja je između dva popisa izgubila više od 6.000 stanovnika, na posao čeka 2.215 ljudi.

Na Cetinju je na birou krajem prošle godine evidentirano 1.052 nezaposlenih – svaki četrnaesti od 14.465 stanovnika.

U Nikšiću, drugoj opštini u Crnoj Gori po broju stanovnika (66.725), krajem prošle godine bilo je nezaposleno njih 3.960, ili svaki sedamnaesti stanovnik.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije