Connect with us

DRUŠTVO

VIŠE OD POLOVINE UKUPNO REGISTROVANIH

Najviše nezaposlenih u Crnoj Gori na sjeveru: U Beranama 4.248 stanovnika bez posla, Rožajama 4.871, Andrijevici 827, Plavu 2006…

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih na kraju prošle godine, najviše ih je, u odnosu na ukupan broj stanovnika, u Andrijevici, Rožajama i Plavu – oko 20 odsto.
Slično je i u Beranama i Petnjici, gdje je svaki šesti stanovnik bez zaposlenja

Detalj iz Berana, Foto: Berane online

Od 39.942 nezaposlena u Crnoj Gori, više od polovine, 21.563, registrovano je u trinaest opština na sjeveru države.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih na kraju prošle godine najviše ih je, u odnosu na ukupan broj stanovnika, u Andrijevici, Rožajama i Plavu, gdje oko 20 odsto stanovnika nema posao, pišu „Vijesti“.

U Rožajama od 25.247 stanovnika, koliko ih je bilo na posljednjem popisu, njih 4.871 je nezaposlen.

U Plavu, od 10.378 stanovnika, bez posla je 2006.

U Andrijevici, od 3.978 stanovnika, 827 se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Slično je i u Beranama i Petnjici, gdje je svaki šesti stanovnik bez zaposlenja. Prema posljednjem popisu, u Beranama živi 25.152 stanovnika, od kojih je 4.248 bez posla, a u Petnjici posao nema 968 građana od 5.552 popisanih.

U Gusinju na Birou rada zaposlenje je čekalo 679 građana, odnosno gotovo svaki sedmi od 4.662 stanovnika.

U Mojkovcu gotovo svaki osmi od 6.824 stanovnika nema zaposlenje, odnosno njih 904.

Da je situacija sa brojem nezaposlenih na sjeveru alarmantna, pokazuje uporedni podatak iz promorskih opština – Kotora, Tivta i Herceg Novog.

U opštini Kotor u kojoj živi 21.916 stanovnika tek svaki osamdeset i šesti, odnosno nešto više od jedan odsto, je bez zaposlenja. Na kraju prošle godine na biroa rada u tom gradu posao je čekalo 256 stanovnika.

U Tivtu je tek svaki šezdeset i peti stanovnik bez zaposlenja. U toj opštini živi 16.340 stanovnika, od kojih samo 250 nema posao, navode „Vijesti“.

U Herceg Novom registrovano je 513 nezaposlenih, od 31.471 stanovnika, odnosno svaki šezdeset i prvi stanovnik tog primorskog grada nema zaposlenje.

U Budvi, metropoli crnogorskog turizma, na kraju prošle godine posao je čekalo 759 građana, ili svaki trideset i peti, od 26.667 stanovnika.

U Baru, u kojem prema posljednjem popisu živi 46.171 stanovnik, nezaposleno je njih 1.495, ili svaki trideset i prvi stanovnik tog lučkog grada.

Od primorskih opština najviše nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika ima Ulcinj, gdje zaposlenje nema svaki dvadeset i prvi stanovnik najjužnijeg crnogorskog grada. Od 21.395 stanovnika krajem prošle godine posao je čekalo njih 1.012, odnosno oko pet procenata.

U Podgorici bez posla je 6.701 ili svaki dvadeset i sedmi stanovnik glavnog grada. Na posljednjem popisu u Podgorici je živjelo 180.186 stanovnika. Karakteristično za Podgoricu je da je skoro svaki sedmi nezaposleni sa fakultetskom diplomom, odnosno njih 913, dok je 671 sa višom školom.

U susjednoj Zeti, svaki dvadest i peti stanovnik je na birou rada, odnosno njih 650 od ukupno 16.206 stanovnika.

U Tuzima je posao na kraju prošle godine čekalo 904 građana te opštine, ili svaki skoro petnaesti stanovnik.

Od svih opština na sjeveru Crne Gore najmanje nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika imaju Šavnik i Žabljak, gdje svaki devetnaesti stanovnik nema zaposlenje. Krajem 2023. u Šavniku, sa 1.588 stanovnika, posao su čekala njih 82, a na Žabljaku 157 od 3.002 stanovnika.

U Plužinama, koje su između dva popisa ostala bez skoro trećine stanovnika, nezaposlen je svaki deseti stanovnik. U toj opštini popisano je 2.232 stanovnika, dok je njih 222 bez posla.

U Bijelom Polju, gdje je Monstat zabilježio najmanju prosječnu zaradu u državi, nezaposleno je 3.589 od 39.710 stanovnika, koliko je taj najmnogoljudniji grad na sjeveru Crne Gore imao na nedavno održanom popisu.

U Pljevljima, industrijskom centru Crne Gore, od 24.542 stanovnika posao nema, isto kao i u Bijelom Polju, svaki jedanaesti.

U toj opštini koja je između dva popisa izgubila više od 6.000 stanovnika, na posao čeka 2.215 ljudi.

Na Cetinju je na birou krajem prošle godine evidentirano 1.052 nezaposlenih – svaki četrnaesti od 14.465 stanovnika.

U Nikšiću, drugoj opštini u Crnoj Gori po broju stanovnika (66.725), krajem prošle godine bilo je nezaposleno njih 3.960, ili svaki sedamnaesti stanovnik.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Težak incident u beranskom sudu: Advokatu polomili vilicu, bio bez svijesti

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović

Težak incident dogodio se danas u prostorijama Osnovnog suda u Beranama kada je napadnut advokat Aleksandar Simonović, koji je za Portal RTCG saopštio da mu je, nakon pregleda u beranskoj bolnici, konstatovan prelom donje vilice.

Simonović je u izjavi za ovaj medij kazao da je stabilnog zdravstvenog stanja i da se trenutno nalazi na kućnom liječenju.

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović.

Kako je kazao, sve se desilo potpuno neočekivano.

„Kolege su mi rekle da sam u jednom trenutku bio bez svijesti. Nisam ni znao ko me je udario. Sve se dogodilo nakon rasprave u hodniku“, rekao je Simonović.

Simonović očekuje da tužilaštvo odradi svoj posao i da kazni počinioce.

Iz Osvnovnog tužilaštva je Portalu RTCG saopšteno da je predmet u radu i da napadači još uvijek nisu procesuirani.

„Čeka se da se kvalifikuje krivično djelo i da se tužilaštvo odredi prema ovom krivičnom djelu“, poručili su iz Tužilaštva u Beranama.

Podršku Simonoviću dali su njegove kolege, poručivši da su ogorčeni i da očekuju da nadležni organi strogim kaznama kazne izgrednike.

Podsjetimo, povodom ovog slučaja oglasila se i Advokatska komora Crne Gore, sa apelom da nadležni državni organi preduzmu sve mjere i radnje, radi privođenja aktera napada na Simonovića pravdi.

Iz komore su saopštili da je Simonović napadnut danas oko 11 sati, nakon okončane rasprave, kada su ga osobe sa suprotne strane u postupku fizički napale i teško povrijedile.

„Posebno treba imati na umu činjenicu da se ovakvi događaji ponavljaju, što je još jedna potvrda pritisaka kojima su advokati gotovo svakodnevno izloženi od strane nasilnih pojedinaca. Crnogorski advokati cijene da je obaveza državnih organa da u okviru svojih nadležnosti preduzmu sve mjere i radnje kako bi advokati bez pritisaka i straha za svoju bezbjednost, nesmetano mogli obavljati advokatsku djelatnost na najbolji mogući način“, zaključili su u saopštenju Advokatske komore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije