DRUŠTVO
VIŠE OD POLOVINE UKUPNO REGISTROVANIH
Najviše nezaposlenih u Crnoj Gori na sjeveru: U Beranama 4.248 stanovnika bez posla, Rožajama 4.871, Andrijevici 827, Plavu 2006…
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih na kraju prošle godine, najviše ih je, u odnosu na ukupan broj stanovnika, u Andrijevici, Rožajama i Plavu – oko 20 odsto.
Slično je i u Beranama i Petnjici, gdje je svaki šesti stanovnik bez zaposlenja

Od 39.942 nezaposlena u Crnoj Gori, više od polovine, 21.563, registrovano je u trinaest opština na sjeveru države.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih na kraju prošle godine najviše ih je, u odnosu na ukupan broj stanovnika, u Andrijevici, Rožajama i Plavu, gdje oko 20 odsto stanovnika nema posao, pišu „Vijesti“.
U Rožajama od 25.247 stanovnika, koliko ih je bilo na posljednjem popisu, njih 4.871 je nezaposlen.
U Plavu, od 10.378 stanovnika, bez posla je 2006.
U Andrijevici, od 3.978 stanovnika, 827 se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Slično je i u Beranama i Petnjici, gdje je svaki šesti stanovnik bez zaposlenja. Prema posljednjem popisu, u Beranama živi 25.152 stanovnika, od kojih je 4.248 bez posla, a u Petnjici posao nema 968 građana od 5.552 popisanih.
U Gusinju na Birou rada zaposlenje je čekalo 679 građana, odnosno gotovo svaki sedmi od 4.662 stanovnika.
U Mojkovcu gotovo svaki osmi od 6.824 stanovnika nema zaposlenje, odnosno njih 904.
Da je situacija sa brojem nezaposlenih na sjeveru alarmantna, pokazuje uporedni podatak iz promorskih opština – Kotora, Tivta i Herceg Novog.
U opštini Kotor u kojoj živi 21.916 stanovnika tek svaki osamdeset i šesti, odnosno nešto više od jedan odsto, je bez zaposlenja. Na kraju prošle godine na biroa rada u tom gradu posao je čekalo 256 stanovnika.
U Tivtu je tek svaki šezdeset i peti stanovnik bez zaposlenja. U toj opštini živi 16.340 stanovnika, od kojih samo 250 nema posao, navode „Vijesti“.
U Herceg Novom registrovano je 513 nezaposlenih, od 31.471 stanovnika, odnosno svaki šezdeset i prvi stanovnik tog primorskog grada nema zaposlenje.
U Budvi, metropoli crnogorskog turizma, na kraju prošle godine posao je čekalo 759 građana, ili svaki trideset i peti, od 26.667 stanovnika.
U Baru, u kojem prema posljednjem popisu živi 46.171 stanovnik, nezaposleno je njih 1.495, ili svaki trideset i prvi stanovnik tog lučkog grada.
Od primorskih opština najviše nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika ima Ulcinj, gdje zaposlenje nema svaki dvadeset i prvi stanovnik najjužnijeg crnogorskog grada. Od 21.395 stanovnika krajem prošle godine posao je čekalo njih 1.012, odnosno oko pet procenata.
U Podgorici bez posla je 6.701 ili svaki dvadeset i sedmi stanovnik glavnog grada. Na posljednjem popisu u Podgorici je živjelo 180.186 stanovnika. Karakteristično za Podgoricu je da je skoro svaki sedmi nezaposleni sa fakultetskom diplomom, odnosno njih 913, dok je 671 sa višom školom.
U susjednoj Zeti, svaki dvadest i peti stanovnik je na birou rada, odnosno njih 650 od ukupno 16.206 stanovnika.
U Tuzima je posao na kraju prošle godine čekalo 904 građana te opštine, ili svaki skoro petnaesti stanovnik.
Od svih opština na sjeveru Crne Gore najmanje nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika imaju Šavnik i Žabljak, gdje svaki devetnaesti stanovnik nema zaposlenje. Krajem 2023. u Šavniku, sa 1.588 stanovnika, posao su čekala njih 82, a na Žabljaku 157 od 3.002 stanovnika.
U Plužinama, koje su između dva popisa ostala bez skoro trećine stanovnika, nezaposlen je svaki deseti stanovnik. U toj opštini popisano je 2.232 stanovnika, dok je njih 222 bez posla.
U Bijelom Polju, gdje je Monstat zabilježio najmanju prosječnu zaradu u državi, nezaposleno je 3.589 od 39.710 stanovnika, koliko je taj najmnogoljudniji grad na sjeveru Crne Gore imao na nedavno održanom popisu.
U Pljevljima, industrijskom centru Crne Gore, od 24.542 stanovnika posao nema, isto kao i u Bijelom Polju, svaki jedanaesti.
U toj opštini koja je između dva popisa izgubila više od 6.000 stanovnika, na posao čeka 2.215 ljudi.
Na Cetinju je na birou krajem prošle godine evidentirano 1.052 nezaposlenih – svaki četrnaesti od 14.465 stanovnika.
U Nikšiću, drugoj opštini u Crnoj Gori po broju stanovnika (66.725), krajem prošle godine bilo je nezaposleno njih 3.960, ili svaki sedamnaesti stanovnik.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru










