POLITIKA
ŠEF POSLANIČKOG KLUBA DPS-A
Nikolić: Predali smo inicijativu za smjenu Mandića
U inicijativi su, rekao je, naveli nekoliko razloga zašto je Mandić nedostojan
Inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića proslijedili smo poslaničkim klubovima, rekao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
„Skupština Crne Gore od ovog saziva nije bila predstavnički dom svih građana. Zloupotrijebljena od njenog domaćina za partijske, nacionalističke i antievropske interese“, rekao je Nikolić na pres konferenciji, prenose podgoričke „Vijesti“.
U inicijativi su, rekao je, naveli nekoliko razloga zašto je Mandić nedostojan.
„Iako je pozivan, nijednom nije priložio dokaze da je u legalnom posjedu crnogorskog državljanstva. Svako ko je postao vlasnik državljanstva neke druge države nakon 3. juna 2006. godine mora se, po sili zakona, odreći crnogorskog. Niz je dokaza da je u nelegalnom posjedu, a nema reakcije MUP-a“, rekao je Nikolić i pozvao MUP da postupi u skladu sa obavezom.
Dodao je da je Mandić „neozbiljnim odnosom“ značajno doprinio kompromitaciji države koju predstavlja i onda kad je u ime predstavničkog doma svih građana gostovao u izbornom štabu svojih partnera previđajući činjanicu da se tako svrstava na stranu jednog dijela građana Srbije.
„To je diplomatski incident i dao je sud u ime građana Crne Gore i o karakteru tih izbora koji su kasnije u rezoluciji Evropskog parlamenta kompromitovani kao sporni sa zahtjevom da se sprovee istraga o njihovoj regularnosti“.
Nikolić je naveo i da je Mandić uveo zastavu druge države u Skupštinu.
„On je mimo te akcije kojom je kompromitovao sve građane Crne Gore svrstavajući se na stranu jedne nacije izvršio diskriminaciju svih građana. On je dao Dariu Vranešu da slijedi njegov primjer i nipodaštava Crnu Goru kada je Vraneš o trošku građana slavio Dan državnosti druge države. Dio opozicije je podnio prijavu nadležnom organima i očekujemo odgovor od njih. Konačno, neustavna čestitka povodom Dana RS i posjeta negatora genocida u Srebrenici Dodika predstavlja svrstavanje na stranu onih politika koje imaju cilj razbijanje BiH“, rekao je Nikolić, pišu „Vijesti“.
Smatra da se ulagalo u međususjedske odnose, ali da su oni narušeni ovim činom za račun međunarodnih sponzora Dodika i Mandića.
Sa pres konferencije, Foto: Boris Pejović
„Smatramo da svi navedeni razlozi upućuju na to da će se ove opstrukcije nastaviti jer je to interes politike čiji su protagonisti Dodik i Mandić. Najbolje je suštinu objasnio ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Maslenikov koji je rekao da intenziviranje evropskog puta zemalja Zapadnog Balkana istovremeno znači konfrontaciju sa tom državom“.
Nikolić je poručio da je sve navedeno više nego dovoljno ilustruje potrebu da Mandić ne bude čelni čovjek Skupštine jer je nedostojan te funkcije.
„Inicijativu smo ponudili svim poslaničkim klubovima osim koaliciji Za budućnost Crne Gore, vidjeli smo da su se neki već oglasili i vjerujemo da ćemo je formalno procesuirati dobiti do kraja dobiti kada budemo dobili odgovor od političkih subjekata u parlamentu“, rekao je Nikolić.
Na pitanje čiju podršku očekuje, Nikolić odgovara na podršku „svih razumnih politika koji očekuju multietničku demokratiju, dobrosusjedske odnose“.
“ Dakle, očekujemo podršku svih strana koje deklarativno podržavaju evropski put Crne Gore. Evropski put je napadnut – Vučić je pokrenuo rušenje vlade u Crnoj Gori. Podsjećamo da je Dritan svojevremeno imao ponudu da ubrza evropski put i zauzvrat dobio najavu da će dobiti zatvaranje poglavlja, pa je aktivirao Temeljni ugovor i na osnovu njega srušio Vladu koja je dobijala od proevropske strukture u parlamentu“.
Pitao je da li nekog iznenađuje da Jakov Milatović kada možemo ubrzati ulazak i zatvaranje poglavlja Milatović napušta PES i radi na rušenju vlade.
„Ono što želi Vučič nije Crna Gora u EU već i srpskom svetu koji je unesen u ovaj dom rušeći dobrosusjedske odnose i preispitivanjem BiH“.
Upitan zašto niko iz DPS-a nije prisustvovao protestu juče, Nikolić je rekao da je ova inicijativa njihov protest protiv Dodika.
„Ne očekujte da radimo ono što su oni radili po ovom domu, kad su onemogućavali nadležne institucije da rade svoj posao. Najavljeno je da neće biti službena posjeta, da je to privatan sastanak, a na kraju se ispostavilo da je službena koja je završila koškanjem medija“.
Za smjenu Mandića potrebno je 10 potpisa kako bi se procesuirala, a da li će se naći na dnevnom redu, Nikolić kaže da zavisi od većine.
„Opozicija na svakoj sjednici ima pravo da integriše jednu tačku u dnevni red. Mislim da je izvjesno da ćemo danas raspravljati na tu temu, a kakav će biti epilog, ne znamo.“
O interpelaciji za smjenu Milovića: Pokušaj da se baci u sjenu inicijativa za smjenu Mandića
Nikolić je rekao da zahtjev za interpelaciju ministra pravde Andreja Milovića koji je podnijela URA zapravo pokušaj da baci u sjenu njihova inicijativa za smjenu Mandića.
On je dodao zahtjev nije došao u njihov poslanički klub, te da će dati odgovor kada dođe i kada se informišu o njoj.
„Ono što je važno je to da je premijer ostao dužan odgovore kad je u pitanju njegov odnos sa Milovićem, imajuću i vidu da je protiv njega pokrenuta određena politička procedura unutar Pokreta Evropa sad“, naglasio je Nikolić.
Siguran sam da Dodik nije zastupao BiH jednako kao što sam siguran da Mandić nije zastupao Crnu Goru
Šef poslaničkog kluba DPS poručio je da inicijativa o nekim specijalnim vezama između Republike Srpske i Crne Gore izlazi iz ustavnih nadležnosti Mandića i Dodika.
„Da bi se uspostavljale specijalne veze, moraju da razgovaraju Vlade koje utvrđuju platformu za realizaciju tih politika. Siguran sam da Dodik nije zastupao BiH jednako kao što sam siguran da Mandić nije zastupao Crnu Goru. Odgovornost je svakako na Vladi ne samo u pogledu postupanja prema inicijativi već i u odnosu na kontinuiranu destrukciju koju sprovodi Mandić. Ne možemo pristati da se intenzivno radi na srbizaciji Crne Gore, a pod parolom evropskih vrijednosti. Poslednji događaji govore u prilog“.
Ono juče je bio istinski i pravi Andrija Mandić
Na pitanje novinara kako komentariše posjetu evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varheljija Crnoj Gori i poruku da je ova parlamentarna većina na čijem je čelu Mandić ostvarila mnogo više rezultata nego bilo koja prije nje, Nikolić je odgovorio da bi komentarisao pozitivno kada bi se Mandić istinski ponašao kao evropski političar.
„Mislim da je ono juče bio istinski i pravi Andrija Mandić – neko ko zloupotrebljava ovu instituciju da u nju uvodi ljude koji negiraju genocid u Srebrenici dočekujući ih sa zastavama Republike Srpske, a bez istaknute zastave BiH. Da bi bili istinski proklamator evropskih vrijednosti, morate pokazati da poštujete svoje susjede“.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti
Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”
Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
Uhapšena braća Ivanović zbog ubistva u Baru
Ulcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
Poginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
Ubijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
Petar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
Ubijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
Poginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
Ulcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
Petar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
HRONIKA2 дана ranijeUbijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
HRONIKA2 дана ranijePoginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
HRONIKA1 дан ranijeUlcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
HRONIKA2 дана ranijePetar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
HRONIKA2 дана ranije(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
POLITIKA2 дана ranijeRekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
