Connect with us

EKONOMIJA

BRAŠNO POSTAJE SKUPLJE OD HLJEBA, IZVJESTAN RAST CIJENA

Pekari će tražiti da hljeb poskupi do 40 odsto

Od kada je Vlada zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, brašno poskupilo za 40 odsto pa pekari trpe velike gubitke. Odluka o ograničavanju cijene važi do 31. decembra

Cijene brašna povećane su za 40 odsto od jula ove godine kada je Vlada zamrzla cijene osnovne vrste hljeba, zbog čega pekari sada uz značajne gubitke proizvode ovu osnovnu životnu namirnicu. Vladina uredba važi do kraja decembra, zbog čega predstavnici pekarske industrije traže da se ona ne produžava već da se omogući formiranje novih cijena sa kojima bi pokrili troškove, što bi značilo povećanje sadašnjih cijena hljeba za oko 40 odsto, pišu “Vijesti”.

Bijelo pšenično hljebne brašno ponovo je poskupila na regionalnom tržištu od 1. decembra, tako da sada kilogram tipa T-500 iznosi oko 41 cent u veleprodaji bez poreza na dodatu vrijednost. To je četvrto poskupljenje brašna od jula ove godine kada je njegova cijena iznosila 29 centi po kilogramu bez PDV-a, i kada je Vlada ograničila maloprodajne cijene osnovne vrste hljeba od 600 grama na 50 centi, računajući trgovačku maržu i PDV. Cijena male vekne sa osnovnom vrstom brašna od 300 do 400 grama tada je ograničena na 40 centi po komadu.

Novo poskupljenje brašna najavljeno za 15. decembar

Zbog rekordne suše i slabijih prinosa cijene pšenice, ali i ostalih žitarica i uljarica, na regionalnim i svjetskim berzama, povećane su za preko 100 odsto, što je uticalo i na veliki rast cijena brašna i ostalih životnih namirnica, kao i stočne hrane.

Crnogorskim pekarima je od njihovih regionalnih dobavljača i uvoznika najavljeno da će od 15. decembra brašno ponovo poskupiti. Dosadašnja poskupljenja brašna od jula bila su u skokovima od pet do 15 odsto.

Ukoliko se desi novo poskupljenje, a ostane važeće ograničenje rasta cijena, i ne bude pomoći države, mogući odgovor pekara bio bi da obustave proizvodnju osnovne vrste hljeba kako bi se spasili gubitaka.

Pekari sada trgovačkim lancima prodaju veknu osnovne vrste hljeba od 600 grama za oko 40 centi, a ona sa porezom na dodatu vrijednost od sedam odsto i maržu trgovaca od oko 17 do 20 odsto, naraste na ograničenih 50 centi.

Nova cijena hljeba – 70 centi?

Zbog novog rasta cijena brašna pekarima se sada ne bi isplatilo da trgovcima prodaju veknu osnovne vrste hljeba ispod 54 do 55 centi, a sa porezom na dodatu vrijednost i maržom trgovaca ona bi iznosila 70 centi.

„Predstavnici pekarske industrije će narednih dana imati konsultacije, napraviti detaljnu analizu cijena brašna i ostalih troškova u proizvodnji hljeba, koju bi predstavili radnoj grupi Vlade koju čine predstavnici ministarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i finansija i socijalnog staranja“, prenose „Vijesti“.

Vlada će moći ili da odobri povećanje maloprodajnih cijena osnovne vrste hljeba ili da pekarima da značajne subvencije koje bi im pokrile sve veće troškove.

Problem je što analitičari regionalnih i svjetskih berzi žitarica navode da neće dolaziti do snižavanja sada rekordnih cijena sve do naredne žetve odnosno do ljeta iduće godine. Značajniji pad cijena i povratak na nivo od prije godinu, mogao bi se očekivati jedino ukoliko nova žetva na svjetskom nivou bude rekordna.

Oni za pad prinosa uzrok vide u klimatskim promjenama, odnosno velikim sušama u periodu rasta i zrenja žitarica na najvećim svjetskim poljoprivrednim tržištima.

Vrijeme obesmislilo ograničenje iz jula

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su nakon donošenja odluke o zamrzavanju cijena osnovnih vrsta hljeba, saopštili da je njen cilj sprečavanje daljeg rasta cijene pšeničnog bijelog hljeba čime bi se u određenoj mjeri smanjilo opterećenje na standard građana, a da se pri tome ne smanji motivacija preduzetnika za daljim razvojem i obavljanjem djelatnosti kako trgovaca, tako i proizvođača.

Međutim, od tada su se desila četri poskupljenja brašna, što je ugrozilo tadašnji osnod cijena i odnosa troškova koji pripadaju trgovcima, državi i trgovcima.

Iz Ministarstva su tada istakli da se ograničavanjem cijene samo pšeničnog bijelog hljeba, kao osnovne vrste hljeba štiti standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih slojeva, pri čemu se ne djeluje represivno na cijenu ostalih vrsta pekarskih proizvoda.

”Ovom odlukom utvrđuje se maksimalna cijena pšeničnog bijelog hljeba, radi sprečavanja nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, izazvanih epidemijom kovida-19. Pšeničnim bijelim hljebom tip – 500 smatra se hljeb sa sljedećim osnovnim sastojcima: pšenično brašno tip – 500, voda, kuhinjska so, kvasac, emulgatori i aditivi”, navedeno je u tadašnjem saopštenju.

Cijena pšenice na rekordnom nivou, dvaput skuplja nego 2019.

Iz regionalne Produktne berze iz Novog Sada su u novembarskom berzanskom izvještaju naveli da je cijena pšenice dostigla rekordan nivo u svojoj istoriji na tom tržištu.

”Pojačano interesovanje za pšenicom već je bilo na početku mjeseca. Konstantan rast tokom novembra na stranim berzama bio je praćen i na domaćem tržištu. Početkom mjeseca pšenicom se trgovalo po 31,00 din/kg bez PDV-a (26,3 euro centa), da bi krajem meseca bila dostignuta najviša cena od 33,00 din/kg bez PDV-a (28 euro centi). Rast je bio praćen povećanim obimom trgovanja sa ukupnom količinom od 14.565 tona robe. Ponderisana cijena je iznosila 31,89 bez PDV-a (35,08 din/kg sa PDV-om – 30,3 euro centa). U odnosu na prethodni mesec zabeležen je rast od 8,80 odsto”, navedeno je u saopštenju Produktne berze.

Prije dvije godine cijena pšenice na istoj berzi iznosila je 14,4 centa po kilogramu. Sadašnje cijene su duplo veće.

Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Continue Reading

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Continue Reading

EKONOMIJA

Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!

„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.

foto: Luka Zeković

„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.

On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.

„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.

Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.

„Saldo više neće biti nula“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.

Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…

„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.

Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.

„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.

On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.

Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.

Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.

Continue Reading

Najčitanije