Connect with us

EKONOMIJA

BRAŠNO POSTAJE SKUPLJE OD HLJEBA, IZVJESTAN RAST CIJENA

Pekari će tražiti da hljeb poskupi do 40 odsto

Od kada je Vlada zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, brašno poskupilo za 40 odsto pa pekari trpe velike gubitke. Odluka o ograničavanju cijene važi do 31. decembra

Cijene brašna povećane su za 40 odsto od jula ove godine kada je Vlada zamrzla cijene osnovne vrste hljeba, zbog čega pekari sada uz značajne gubitke proizvode ovu osnovnu životnu namirnicu. Vladina uredba važi do kraja decembra, zbog čega predstavnici pekarske industrije traže da se ona ne produžava već da se omogući formiranje novih cijena sa kojima bi pokrili troškove, što bi značilo povećanje sadašnjih cijena hljeba za oko 40 odsto, pišu “Vijesti”.

Bijelo pšenično hljebne brašno ponovo je poskupila na regionalnom tržištu od 1. decembra, tako da sada kilogram tipa T-500 iznosi oko 41 cent u veleprodaji bez poreza na dodatu vrijednost. To je četvrto poskupljenje brašna od jula ove godine kada je njegova cijena iznosila 29 centi po kilogramu bez PDV-a, i kada je Vlada ograničila maloprodajne cijene osnovne vrste hljeba od 600 grama na 50 centi, računajući trgovačku maržu i PDV. Cijena male vekne sa osnovnom vrstom brašna od 300 do 400 grama tada je ograničena na 40 centi po komadu.

Novo poskupljenje brašna najavljeno za 15. decembar

Zbog rekordne suše i slabijih prinosa cijene pšenice, ali i ostalih žitarica i uljarica, na regionalnim i svjetskim berzama, povećane su za preko 100 odsto, što je uticalo i na veliki rast cijena brašna i ostalih životnih namirnica, kao i stočne hrane.

Crnogorskim pekarima je od njihovih regionalnih dobavljača i uvoznika najavljeno da će od 15. decembra brašno ponovo poskupiti. Dosadašnja poskupljenja brašna od jula bila su u skokovima od pet do 15 odsto.

Ukoliko se desi novo poskupljenje, a ostane važeće ograničenje rasta cijena, i ne bude pomoći države, mogući odgovor pekara bio bi da obustave proizvodnju osnovne vrste hljeba kako bi se spasili gubitaka.

Pekari sada trgovačkim lancima prodaju veknu osnovne vrste hljeba od 600 grama za oko 40 centi, a ona sa porezom na dodatu vrijednost od sedam odsto i maržu trgovaca od oko 17 do 20 odsto, naraste na ograničenih 50 centi.

Nova cijena hljeba – 70 centi?

Zbog novog rasta cijena brašna pekarima se sada ne bi isplatilo da trgovcima prodaju veknu osnovne vrste hljeba ispod 54 do 55 centi, a sa porezom na dodatu vrijednost i maržom trgovaca ona bi iznosila 70 centi.

„Predstavnici pekarske industrije će narednih dana imati konsultacije, napraviti detaljnu analizu cijena brašna i ostalih troškova u proizvodnji hljeba, koju bi predstavili radnoj grupi Vlade koju čine predstavnici ministarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i finansija i socijalnog staranja“, prenose „Vijesti“.

Vlada će moći ili da odobri povećanje maloprodajnih cijena osnovne vrste hljeba ili da pekarima da značajne subvencije koje bi im pokrile sve veće troškove.

Problem je što analitičari regionalnih i svjetskih berzi žitarica navode da neće dolaziti do snižavanja sada rekordnih cijena sve do naredne žetve odnosno do ljeta iduće godine. Značajniji pad cijena i povratak na nivo od prije godinu, mogao bi se očekivati jedino ukoliko nova žetva na svjetskom nivou bude rekordna.

Oni za pad prinosa uzrok vide u klimatskim promjenama, odnosno velikim sušama u periodu rasta i zrenja žitarica na najvećim svjetskim poljoprivrednim tržištima.

Vrijeme obesmislilo ograničenje iz jula

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su nakon donošenja odluke o zamrzavanju cijena osnovnih vrsta hljeba, saopštili da je njen cilj sprečavanje daljeg rasta cijene pšeničnog bijelog hljeba čime bi se u određenoj mjeri smanjilo opterećenje na standard građana, a da se pri tome ne smanji motivacija preduzetnika za daljim razvojem i obavljanjem djelatnosti kako trgovaca, tako i proizvođača.

Međutim, od tada su se desila četri poskupljenja brašna, što je ugrozilo tadašnji osnod cijena i odnosa troškova koji pripadaju trgovcima, državi i trgovcima.

Iz Ministarstva su tada istakli da se ograničavanjem cijene samo pšeničnog bijelog hljeba, kao osnovne vrste hljeba štiti standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih slojeva, pri čemu se ne djeluje represivno na cijenu ostalih vrsta pekarskih proizvoda.

”Ovom odlukom utvrđuje se maksimalna cijena pšeničnog bijelog hljeba, radi sprečavanja nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, izazvanih epidemijom kovida-19. Pšeničnim bijelim hljebom tip – 500 smatra se hljeb sa sljedećim osnovnim sastojcima: pšenično brašno tip – 500, voda, kuhinjska so, kvasac, emulgatori i aditivi”, navedeno je u tadašnjem saopštenju.

Cijena pšenice na rekordnom nivou, dvaput skuplja nego 2019.

Iz regionalne Produktne berze iz Novog Sada su u novembarskom berzanskom izvještaju naveli da je cijena pšenice dostigla rekordan nivo u svojoj istoriji na tom tržištu.

”Pojačano interesovanje za pšenicom već je bilo na početku mjeseca. Konstantan rast tokom novembra na stranim berzama bio je praćen i na domaćem tržištu. Početkom mjeseca pšenicom se trgovalo po 31,00 din/kg bez PDV-a (26,3 euro centa), da bi krajem meseca bila dostignuta najviša cena od 33,00 din/kg bez PDV-a (28 euro centi). Rast je bio praćen povećanim obimom trgovanja sa ukupnom količinom od 14.565 tona robe. Ponderisana cijena je iznosila 31,89 bez PDV-a (35,08 din/kg sa PDV-om – 30,3 euro centa). U odnosu na prethodni mesec zabeležen je rast od 8,80 odsto”, navedeno je u saopštenju Produktne berze.

Prije dvije godine cijena pšenice na istoj berzi iznosila je 14,4 centa po kilogramu. Sadašnje cijene su duplo veće.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije