EKONOMIJA
BRAŠNO POSTAJE SKUPLJE OD HLJEBA, IZVJESTAN RAST CIJENA
Pekari će tražiti da hljeb poskupi do 40 odsto
Od kada je Vlada zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, brašno poskupilo za 40 odsto pa pekari trpe velike gubitke. Odluka o ograničavanju cijene važi do 31. decembra

Cijene brašna povećane su za 40 odsto od jula ove godine kada je Vlada zamrzla cijene osnovne vrste hljeba, zbog čega pekari sada uz značajne gubitke proizvode ovu osnovnu životnu namirnicu. Vladina uredba važi do kraja decembra, zbog čega predstavnici pekarske industrije traže da se ona ne produžava već da se omogući formiranje novih cijena sa kojima bi pokrili troškove, što bi značilo povećanje sadašnjih cijena hljeba za oko 40 odsto, pišu “Vijesti”.
Bijelo pšenično hljebne brašno ponovo je poskupila na regionalnom tržištu od 1. decembra, tako da sada kilogram tipa T-500 iznosi oko 41 cent u veleprodaji bez poreza na dodatu vrijednost. To je četvrto poskupljenje brašna od jula ove godine kada je njegova cijena iznosila 29 centi po kilogramu bez PDV-a, i kada je Vlada ograničila maloprodajne cijene osnovne vrste hljeba od 600 grama na 50 centi, računajući trgovačku maržu i PDV. Cijena male vekne sa osnovnom vrstom brašna od 300 do 400 grama tada je ograničena na 40 centi po komadu.
Novo poskupljenje brašna najavljeno za 15. decembar
Zbog rekordne suše i slabijih prinosa cijene pšenice, ali i ostalih žitarica i uljarica, na regionalnim i svjetskim berzama, povećane su za preko 100 odsto, što je uticalo i na veliki rast cijena brašna i ostalih životnih namirnica, kao i stočne hrane.
Crnogorskim pekarima je od njihovih regionalnih dobavljača i uvoznika najavljeno da će od 15. decembra brašno ponovo poskupiti. Dosadašnja poskupljenja brašna od jula bila su u skokovima od pet do 15 odsto.
Ukoliko se desi novo poskupljenje, a ostane važeće ograničenje rasta cijena, i ne bude pomoći države, mogući odgovor pekara bio bi da obustave proizvodnju osnovne vrste hljeba kako bi se spasili gubitaka.
Pekari sada trgovačkim lancima prodaju veknu osnovne vrste hljeba od 600 grama za oko 40 centi, a ona sa porezom na dodatu vrijednost od sedam odsto i maržu trgovaca od oko 17 do 20 odsto, naraste na ograničenih 50 centi.
Nova cijena hljeba – 70 centi?
Zbog novog rasta cijena brašna pekarima se sada ne bi isplatilo da trgovcima prodaju veknu osnovne vrste hljeba ispod 54 do 55 centi, a sa porezom na dodatu vrijednost i maržom trgovaca ona bi iznosila 70 centi.
„Predstavnici pekarske industrije će narednih dana imati konsultacije, napraviti detaljnu analizu cijena brašna i ostalih troškova u proizvodnji hljeba, koju bi predstavili radnoj grupi Vlade koju čine predstavnici ministarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i finansija i socijalnog staranja“, prenose „Vijesti“.
Vlada će moći ili da odobri povećanje maloprodajnih cijena osnovne vrste hljeba ili da pekarima da značajne subvencije koje bi im pokrile sve veće troškove.
Problem je što analitičari regionalnih i svjetskih berzi žitarica navode da neće dolaziti do snižavanja sada rekordnih cijena sve do naredne žetve odnosno do ljeta iduće godine. Značajniji pad cijena i povratak na nivo od prije godinu, mogao bi se očekivati jedino ukoliko nova žetva na svjetskom nivou bude rekordna.
Oni za pad prinosa uzrok vide u klimatskim promjenama, odnosno velikim sušama u periodu rasta i zrenja žitarica na najvećim svjetskim poljoprivrednim tržištima.
Vrijeme obesmislilo ograničenje iz jula
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su nakon donošenja odluke o zamrzavanju cijena osnovnih vrsta hljeba, saopštili da je njen cilj sprečavanje daljeg rasta cijene pšeničnog bijelog hljeba čime bi se u određenoj mjeri smanjilo opterećenje na standard građana, a da se pri tome ne smanji motivacija preduzetnika za daljim razvojem i obavljanjem djelatnosti kako trgovaca, tako i proizvođača.
Međutim, od tada su se desila četri poskupljenja brašna, što je ugrozilo tadašnji osnod cijena i odnosa troškova koji pripadaju trgovcima, državi i trgovcima.
Iz Ministarstva su tada istakli da se ograničavanjem cijene samo pšeničnog bijelog hljeba, kao osnovne vrste hljeba štiti standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih slojeva, pri čemu se ne djeluje represivno na cijenu ostalih vrsta pekarskih proizvoda.
”Ovom odlukom utvrđuje se maksimalna cijena pšeničnog bijelog hljeba, radi sprečavanja nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, izazvanih epidemijom kovida-19. Pšeničnim bijelim hljebom tip – 500 smatra se hljeb sa sljedećim osnovnim sastojcima: pšenično brašno tip – 500, voda, kuhinjska so, kvasac, emulgatori i aditivi”, navedeno je u tadašnjem saopštenju.
Cijena pšenice na rekordnom nivou, dvaput skuplja nego 2019.
Iz regionalne Produktne berze iz Novog Sada su u novembarskom berzanskom izvještaju naveli da je cijena pšenice dostigla rekordan nivo u svojoj istoriji na tom tržištu.
”Pojačano interesovanje za pšenicom već je bilo na početku mjeseca. Konstantan rast tokom novembra na stranim berzama bio je praćen i na domaćem tržištu. Početkom mjeseca pšenicom se trgovalo po 31,00 din/kg bez PDV-a (26,3 euro centa), da bi krajem meseca bila dostignuta najviša cena od 33,00 din/kg bez PDV-a (28 euro centi). Rast je bio praćen povećanim obimom trgovanja sa ukupnom količinom od 14.565 tona robe. Ponderisana cijena je iznosila 31,89 bez PDV-a (35,08 din/kg sa PDV-om – 30,3 euro centa). U odnosu na prethodni mesec zabeležen je rast od 8,80 odsto”, navedeno je u saopštenju Produktne berze.
Prije dvije godine cijena pšenice na istoj berzi iznosila je 14,4 centa po kilogramu. Sadašnje cijene su duplo veće.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO4 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
POLITIKA3 дана ranije(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici
HRONIKA2 дана ranijeAco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu
POLITIKA3 дана ranijeDajković: „Poništeno rješenje o mojoj suspenziji, pravda je pobijedila! Ja se neću vratiti u Glavni grad, za mene politika nikada nije bila borba za fotelju“















