Connect with us

EKONOMIJA

VLADA BI NA DANAŠNJOJ SJEDNICI TREBALO DA POČNE SA IMENOVANJIMA ČLANOVA BORDOVA

Počeli problemi: DPS traži da rukovodioci budu njihovi kadrovi koji su uništili kompanije i imaju krivične prijave

Prema dogovoru nove parlamentarne većine, DPS-u zbog podrške manjinskoj Vladi pripadaju mjesta u bordovima direktora državnih kompanija. Tako je Milan Čolaković predložen za bord direktora Montekarga, iako je MKI protiv njega tužilaštvu predalo dvije prijave o mogućim zloupotrebama dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa

Poslanički klub DPS-a

Vlada bi danas na sjednici trebalo da počne s imenovanjem članova u bordove direktora državnih kompanija, koje bi skupštine akcionara tih kompanija trebalo da izaberu do kraja juna. Prema dogovoru nove parlamentarne većine, kako pišu „Vijesti“, u odborima direktora biće po jedan predstavnik DPS-a, partije koja podržava sadašnju manjinsku Vladu.

Međutim, problemi su već počeli jer DPS na neke funkcije predlaže svoje predstavnike koji su povezani s brojnim aferama i protiv kojih postoje krivične prijave, koje su podnijele državne institucije i koje istražuje tužilaštvo. DPS traži rukovodeća mjesta u nekim kompanijama koje su uništili njihovi predstavnici, poput “Plantaža”.

Tako je za člana odbora direktora Montekarga, državne željezničke transportne kompanije, ispred državnog kapitala predložen Milan Čolaković, protiv koga je resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) tokom prošle godine podnijelo dvije prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu o mogućem postojanju krivičnih djela dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa. Paradoks je da ga na novu funkciju sada formalno ispred državnog kapitala predlaže ministarstvo resorno za ovu oblast – MKI, koje ga je lani dva puta prijavilo tužilaštvu, pišu „Vijesti“.

MKI je u novembru dostavilo Vrhovnom državnom tužilaštvu informaciju o mogućem postojanju krivičnih djela, zloupotreba ovlašćenja u privredi i višegodišnjem lažiranju bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.

Prethodno je novi menadžment ove državne naftne kompanije dostavio MKI nalaz vanredne revizije finansijskih iskaza te Montenegro bonusa za 2020, koji je tokom oktobra ove godine sačinila renomirana revizorska kuća iz Podgorice. Prema tom nalazu, kako je navedeno u informaciji koja je upućena tužilaštvu, došlo se do saznanja i sumnji o mogućem postojanju niza krivičnih djela: prevarnih radnji, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba procjene, dijeljenja kredita, stanova i nagrada bez ovlašćenja i višegodišnjem lažiranju bilansa kompanije. Sporne bilanse, kako je navedeno, potpisao je bivši izvršni direktor Milan Čolaković, a sastavila ih je finansijska direktorica Rajka Petranović, prenose „Vijesti“.

Čolaković je medijima nakon podnošenja ove prijave saopštio da “plate, trošak, stimulacija i subvencija za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih nijesu bili na teret građana, već su ostvareni na slobodnom tržištu, zaslugama svih zaposlenih i na bazi legalnih i legitimnih odluka kompanije”.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u decembru saopštilo da je pokrenulo izviđaj i obavilo dodatna vještačenja u vezi s eventualnom zloupotrebom ovlašćenja u privredi i višegodišnjeg lažiranja bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.

”Postupak izviđaja u navedenom predmetu je u toku, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka”, rečeno je tada zvanično “Vijestima” u SDT-u.

MKI je prijavu u kojoj se navodi Čolaković predalo i u aprilu 2021. godine zbog sumnji u moguće postojanje krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja i prevare na štetu Željezničke infrastrukture prilikom novčanog obeštećenja sedam osoba u 2017. godini.

Kako su “Vijesti” tada pisale, Čolaković je s nekoliko funkcionera iz tog državnog preduzeća potpisao obeštećenja od 25 do 60 hiljada eura, u ukupnom iznosu od 330 hiljada eura, iako su ovi zaposleni prethodno pravosnažno izgubili spor s kompanijom. Navodno je presuda u korist kompanije sakrivena, a sedam funkcionera koji su izgubili spor je ipak “obeštećeno”.

Ovaj slučaj su u februaru 2017. godine prijavili predstavnici Novog sindikata Željezničke infrastrukture Radojica Bulatović i Dragan Miranović. Specijalno tužilaštvo je nakon toga pokrenulo istragu, a Čolaković je u maju 2018. podnio ostavku. Istog mjeseca izabran je za izvršnog direktora državnog Montenegro bonusa.

Montekargo je prvo tromjesečje ove godine, nakon pet godina konstantnog negativnog poslovanja, u periodu kada su upravu predvodili kadrovi DPS-a i BS-a, prvi put završilo u plusu od 205.000 eura. Prošle godine je, zahvaljujući poslovima koje je ugovorila nova uprava i smanjenju troškova, negativni rezultat smanjila sa 1,8 miliona iz 2020. na 946 hiljada, uz vraćanje ranijih dugova od 2,1 milion eura, investicije od 811 hiljada i izmirenje svih redovnih obaveza

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Skuplje sve vrste goriva od ponoći

Naredni obračun će se obaviti 22. aprila

Foto: Berane online

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa saopštilo je da danas će od ponoći poskupiti sve vrste goriva.

Litar obje vrste benzina u naredne dvije sedmice biće skuplji po tri centa – BMB 98 koštaće 1,51 eura, a BMB 95 – 1,47 eura.

Cent će biti skuplji eurodizel i koštaće 1,36 eura po litru.

Lož ulje će takođe poskupiti za cent i koštaće 1,30 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 22. aprila.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije