EKONOMIJA
VLADA BI NA DANAŠNJOJ SJEDNICI TREBALO DA POČNE SA IMENOVANJIMA ČLANOVA BORDOVA
Počeli problemi: DPS traži da rukovodioci budu njihovi kadrovi koji su uništili kompanije i imaju krivične prijave
Prema dogovoru nove parlamentarne većine, DPS-u zbog podrške manjinskoj Vladi pripadaju mjesta u bordovima direktora državnih kompanija. Tako je Milan Čolaković predložen za bord direktora Montekarga, iako je MKI protiv njega tužilaštvu predalo dvije prijave o mogućim zloupotrebama dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa

Vlada bi danas na sjednici trebalo da počne s imenovanjem članova u bordove direktora državnih kompanija, koje bi skupštine akcionara tih kompanija trebalo da izaberu do kraja juna. Prema dogovoru nove parlamentarne većine, kako pišu „Vijesti“, u odborima direktora biće po jedan predstavnik DPS-a, partije koja podržava sadašnju manjinsku Vladu.
Međutim, problemi su već počeli jer DPS na neke funkcije predlaže svoje predstavnike koji su povezani s brojnim aferama i protiv kojih postoje krivične prijave, koje su podnijele državne institucije i koje istražuje tužilaštvo. DPS traži rukovodeća mjesta u nekim kompanijama koje su uništili njihovi predstavnici, poput “Plantaža”.
Tako je za člana odbora direktora Montekarga, državne željezničke transportne kompanije, ispred državnog kapitala predložen Milan Čolaković, protiv koga je resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) tokom prošle godine podnijelo dvije prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu o mogućem postojanju krivičnih djela dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa. Paradoks je da ga na novu funkciju sada formalno ispred državnog kapitala predlaže ministarstvo resorno za ovu oblast – MKI, koje ga je lani dva puta prijavilo tužilaštvu, pišu „Vijesti“.
MKI je u novembru dostavilo Vrhovnom državnom tužilaštvu informaciju o mogućem postojanju krivičnih djela, zloupotreba ovlašćenja u privredi i višegodišnjem lažiranju bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.
Prethodno je novi menadžment ove državne naftne kompanije dostavio MKI nalaz vanredne revizije finansijskih iskaza te Montenegro bonusa za 2020, koji je tokom oktobra ove godine sačinila renomirana revizorska kuća iz Podgorice. Prema tom nalazu, kako je navedeno u informaciji koja je upućena tužilaštvu, došlo se do saznanja i sumnji o mogućem postojanju niza krivičnih djela: prevarnih radnji, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba procjene, dijeljenja kredita, stanova i nagrada bez ovlašćenja i višegodišnjem lažiranju bilansa kompanije. Sporne bilanse, kako je navedeno, potpisao je bivši izvršni direktor Milan Čolaković, a sastavila ih je finansijska direktorica Rajka Petranović, prenose „Vijesti“.
Čolaković je medijima nakon podnošenja ove prijave saopštio da “plate, trošak, stimulacija i subvencija za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih nijesu bili na teret građana, već su ostvareni na slobodnom tržištu, zaslugama svih zaposlenih i na bazi legalnih i legitimnih odluka kompanije”.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u decembru saopštilo da je pokrenulo izviđaj i obavilo dodatna vještačenja u vezi s eventualnom zloupotrebom ovlašćenja u privredi i višegodišnjeg lažiranja bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.
”Postupak izviđaja u navedenom predmetu je u toku, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka”, rečeno je tada zvanično “Vijestima” u SDT-u.
MKI je prijavu u kojoj se navodi Čolaković predalo i u aprilu 2021. godine zbog sumnji u moguće postojanje krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja i prevare na štetu Željezničke infrastrukture prilikom novčanog obeštećenja sedam osoba u 2017. godini.
Kako su “Vijesti” tada pisale, Čolaković je s nekoliko funkcionera iz tog državnog preduzeća potpisao obeštećenja od 25 do 60 hiljada eura, u ukupnom iznosu od 330 hiljada eura, iako su ovi zaposleni prethodno pravosnažno izgubili spor s kompanijom. Navodno je presuda u korist kompanije sakrivena, a sedam funkcionera koji su izgubili spor je ipak “obeštećeno”.
Ovaj slučaj su u februaru 2017. godine prijavili predstavnici Novog sindikata Željezničke infrastrukture Radojica Bulatović i Dragan Miranović. Specijalno tužilaštvo je nakon toga pokrenulo istragu, a Čolaković je u maju 2018. podnio ostavku. Istog mjeseca izabran je za izvršnog direktora državnog Montenegro bonusa.
Montekargo je prvo tromjesečje ove godine, nakon pet godina konstantnog negativnog poslovanja, u periodu kada su upravu predvodili kadrovi DPS-a i BS-a, prvi put završilo u plusu od 205.000 eura. Prošle godine je, zahvaljujući poslovima koje je ugovorila nova uprava i smanjenju troškova, negativni rezultat smanjila sa 1,8 miliona iz 2020. na 946 hiljada, uz vraćanje ranijih dugova od 2,1 milion eura, investicije od 811 hiljada i izmirenje svih redovnih obaveza
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO4 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
HRONIKA6 сати ranijePoginuo 22-godišnji mladić u udesu na putu Kolašin – Mojkovac
POLITIKA3 дана ranije(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici
HRONIKA2 дана ranijeAco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu











