Connect with us

EKONOMIJA

VLADA BI NA DANAŠNJOJ SJEDNICI TREBALO DA POČNE SA IMENOVANJIMA ČLANOVA BORDOVA

Počeli problemi: DPS traži da rukovodioci budu njihovi kadrovi koji su uništili kompanije i imaju krivične prijave

Prema dogovoru nove parlamentarne većine, DPS-u zbog podrške manjinskoj Vladi pripadaju mjesta u bordovima direktora državnih kompanija. Tako je Milan Čolaković predložen za bord direktora Montekarga, iako je MKI protiv njega tužilaštvu predalo dvije prijave o mogućim zloupotrebama dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa

Poslanički klub DPS-a

Vlada bi danas na sjednici trebalo da počne s imenovanjem članova u bordove direktora državnih kompanija, koje bi skupštine akcionara tih kompanija trebalo da izaberu do kraja juna. Prema dogovoru nove parlamentarne većine, kako pišu „Vijesti“, u odborima direktora biće po jedan predstavnik DPS-a, partije koja podržava sadašnju manjinsku Vladu.

Međutim, problemi su već počeli jer DPS na neke funkcije predlaže svoje predstavnike koji su povezani s brojnim aferama i protiv kojih postoje krivične prijave, koje su podnijele državne institucije i koje istražuje tužilaštvo. DPS traži rukovodeća mjesta u nekim kompanijama koje su uništili njihovi predstavnici, poput “Plantaža”.

Tako je za člana odbora direktora Montekarga, državne željezničke transportne kompanije, ispred državnog kapitala predložen Milan Čolaković, protiv koga je resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) tokom prošle godine podnijelo dvije prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu o mogućem postojanju krivičnih djela dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa. Paradoks je da ga na novu funkciju sada formalno ispred državnog kapitala predlaže ministarstvo resorno za ovu oblast – MKI, koje ga je lani dva puta prijavilo tužilaštvu, pišu „Vijesti“.

MKI je u novembru dostavilo Vrhovnom državnom tužilaštvu informaciju o mogućem postojanju krivičnih djela, zloupotreba ovlašćenja u privredi i višegodišnjem lažiranju bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.

Prethodno je novi menadžment ove državne naftne kompanije dostavio MKI nalaz vanredne revizije finansijskih iskaza te Montenegro bonusa za 2020, koji je tokom oktobra ove godine sačinila renomirana revizorska kuća iz Podgorice. Prema tom nalazu, kako je navedeno u informaciji koja je upućena tužilaštvu, došlo se do saznanja i sumnji o mogućem postojanju niza krivičnih djela: prevarnih radnji, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba procjene, dijeljenja kredita, stanova i nagrada bez ovlašćenja i višegodišnjem lažiranju bilansa kompanije. Sporne bilanse, kako je navedeno, potpisao je bivši izvršni direktor Milan Čolaković, a sastavila ih je finansijska direktorica Rajka Petranović, prenose „Vijesti“.

Čolaković je medijima nakon podnošenja ove prijave saopštio da “plate, trošak, stimulacija i subvencija za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih nijesu bili na teret građana, već su ostvareni na slobodnom tržištu, zaslugama svih zaposlenih i na bazi legalnih i legitimnih odluka kompanije”.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u decembru saopštilo da je pokrenulo izviđaj i obavilo dodatna vještačenja u vezi s eventualnom zloupotrebom ovlašćenja u privredi i višegodišnjeg lažiranja bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.

”Postupak izviđaja u navedenom predmetu je u toku, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka”, rečeno je tada zvanično “Vijestima” u SDT-u.

MKI je prijavu u kojoj se navodi Čolaković predalo i u aprilu 2021. godine zbog sumnji u moguće postojanje krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja i prevare na štetu Željezničke infrastrukture prilikom novčanog obeštećenja sedam osoba u 2017. godini.

Kako su “Vijesti” tada pisale, Čolaković je s nekoliko funkcionera iz tog državnog preduzeća potpisao obeštećenja od 25 do 60 hiljada eura, u ukupnom iznosu od 330 hiljada eura, iako su ovi zaposleni prethodno pravosnažno izgubili spor s kompanijom. Navodno je presuda u korist kompanije sakrivena, a sedam funkcionera koji su izgubili spor je ipak “obeštećeno”.

Ovaj slučaj su u februaru 2017. godine prijavili predstavnici Novog sindikata Željezničke infrastrukture Radojica Bulatović i Dragan Miranović. Specijalno tužilaštvo je nakon toga pokrenulo istragu, a Čolaković je u maju 2018. podnio ostavku. Istog mjeseca izabran je za izvršnog direktora državnog Montenegro bonusa.

Montekargo je prvo tromjesečje ove godine, nakon pet godina konstantnog negativnog poslovanja, u periodu kada su upravu predvodili kadrovi DPS-a i BS-a, prvi put završilo u plusu od 205.000 eura. Prošle godine je, zahvaljujući poslovima koje je ugovorila nova uprava i smanjenju troškova, negativni rezultat smanjila sa 1,8 miliona iz 2020. na 946 hiljada, uz vraćanje ranijih dugova od 2,1 milion eura, investicije od 811 hiljada i izmirenje svih redovnih obaveza

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Penzionerima 100 eura pred zimu, od aprila prosjek penzija veći od 600 eura

„Penzije će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada – aprilske prosječne penzije najzad će porasti preko 600 eura, a minimalna penzija će značajno preći cifru od 500 eura. I da budem sasvim jasan ovo važi za sve penzionere“, poručio je Spajić

Vlada je na večerašnjoj sjednici usvojila više zakona u cilju povećanja zarada, koji je planiran od januara sljedeće godine.Kako je saopštio premijer Milojko Spajić, riječ je o programu Euro model, koji će biti proslijeđen Skupštini.

U najkraćem, Euromodel podrazumijeva da najniža neto zarada bude 1.000 eura, i to za zaposlene sa nižim stepenom obrazovanja.

Minimalac za one sa srednjom spremom biće 1.250 eura, a za zaposlene sa visokim obrazovanjem 1.400.

Spajić je ujedno najavio je i češće usklađivanje penzija.

„Posebno želim da naglasim da brinemo i o onima koji su ovu državu gradili decenijama. Penzije će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada – aprilske prosječne penzije najzad će porasti preko 600 eura, a minimalna penzija će značajno preći cifru od 500 eura. I da budem sasvim jasan ovo važi za sve penzionere. A već u decembru ove godine, ne čekajući 2027, svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu“, istakao je on.

Dodaje kako će reforma biti „u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase“.

„Dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine tj, one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije“, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Od januara novi rast plata: Minimalna za zaposlene na mjestima sa nižim obrazovanjem 1.000 eura, sa srednjom školom 1.250 eura, sa fakultetom 1.400 eura

Spajić najavio “Euro Model”

Premijer Milojko Spajić najavio je novi vladin model povećanja zarada “Euro model” koji će se primjenjivati od januara 2027. godine, a koji podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura.

Vlada je saopštila da je na upravo održanoj sjednici izvršne vlasti usvojen set zakona koji će omogućiti primjenu novog modela obračuna zarada od januara 2027. godine.

Izjavu premijera prenosimo integralno.

Poštovane građanke i građani,
U savremenom svijetu države se ne dijele na velike i male, već na one koje se prilagođavaju aktuelnom momentu ubrzano planirajući budućnost i one koje su konstantno opterećene problemima iz prošlosti.
Crna Gora je dugo bila u lavirintu feudalne ekonomije niskih zarada, kao i balkanskog nacionalizma i ratova- sistema u kojem se rad nije isplatio i nije se ni podsticao. Obeshrabreni, mladi su odlazili u talasima.
Nakon dugo godina krenuli smo da mijenjamo taj model sprovodivši niz uspješnih reformi, pokazujući da ekonomija može da bude tema broj 1 u crnogorskoj politici. Takođe, shvatili smo da su najbitniji resurs naše države – naši ljudi. Pojedine zemlje su olako shvatale gubitak tog resursa ulazeći u EU, gorko se kajući kasnije kada su pojedine izgubile preko 20% svog stanovništva. Nećemo dozvoliti da se takav egzodus desi nama i da zasjeni sav benefit EU integracija.

Juče smo u Parlamentu usvojili set zakonskih izmjena kojima ispunjavamo sva završna mjerila iz IBAR procesa: za samo dvije godine, od nule do praktično sto odsto, završavajući tehnički dio posla pristupanja EU. Ubrzane ekonomske reforme i jačanje vladavine prava daju prve rezultate i snažan ekonomski rast u drugom kvartalu. Uzimajući u obzir informacije da je Evropska komisija našoj zemlji dosad odobrila oslobađanje ukupno 89,3 miliona eura iz Plana rasta, da bilježimo sjajnu sezonu sa turistima iz čitavog svijeta, kao i da je najavljena ekspanzija reputabilnih domaćih i stranih kompanija imamo dodatne razloge za optimizam.

I dok u Briselu ubrzano zatvaramo poglavlja, u Crnoj Gori otvaramo nova. Ona koja donose evropski standard i evropske ekonomske benefite, čak i prije formalnog ulaska u Evropsku uniju.

Sa velikim zadovoljstvom obavještavam javnost da su se stekli uslovi da se od početka naredne godine, zarade u Crnoj Gori obračunavaju prema obavezujućim kriterijumima vladinog programa EURO MODEL. Ovaj inovativni program garantuje da će minimalna neto zarada radnika koji ima osnovno obrazovanje i niže iznositi 1000 EUR, oni koji imaju srednje obrazovanje primaće najmanje 1250 EUR, dok će zaposleni sa visokim obrazovanjem mjesečno dobijati minimalnu neto platu od čak 1400 EUR.
Istovremeno, dolazi do značajnog rasta zarada koje su iznad minimalne, od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas – zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade. Konkretno: poslodavac koji danas za neto zaradu od 1600eura izdvoji 1980eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1870eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad – omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima.
Na sve ovo, dodatno povećanje će se desiti i kada socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primjeni na javni i privatni sektor. U tom slučaju data neto zarada bi prešla čak 2000 eura.

Na ovaj način, plate rastu svima – i u privatnom i u javnom sektoru, i onima sa minimalnim, i onima sa prosječnim i višim zaradama. Prema obračunima programa, više od 250 hiljada zaposlenih bilo bi obuhvaćeno povećanjem, a procentualno najviše onima koji su najugroženiji.

Posebno želim da naglasim da brinemo i o onima koji su ovu državu gradili decenijama. Penzije će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada – aprilske prosječne penzije najzad će porasti preko 600 eura, a minimalna penzija će značajno preći cifru od 500 eura. I da budem sasvim jasan ovo važi za sve penzionere. A već u decembru ove godine, ne čekajući 2027, svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu.

I odmah da odgovorim na pitanje: ko i kako sve to plaća?

Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase. Dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine tj, one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. Deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije.
Znamo koji izazovi predstoje: uvezena inflacija pretežno zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom Istoku, rast cijena energenata i hrane, te i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je Euro model neophodna reforma jer subvencije i prodajne akcije imaju kratak rok, a otporna struktura zarada i poreza ostaje trajni odbrambeni mehanizam. Euro model je prije svega moderni ekonomski program i odgovor na pozive socijalnih partnera i zaposlenih, ali i nadpolitička inicijativa koja mora biti vezivno tkivo svih struktura koje žele dobro Crnoj Gori.
Sve analize pokazuju da će u našoj zemlji, na ovaj način za vrlo kratko vrijeme, prosječna neto zarada porasti sa sadašnjih oko 1.000 na preko 1.400 eura – što je više nego u Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj, a u našem regionu zdravu konkurenciju imamo samo u Hrvatskoj sa kojom ćemo ubrzo i formalno biti u evropskom društvu najboljih.
I na kraju jedna poruka, za one koje će najava ove reforme zateći u Minhenu, Beču, Dablinu, Cirihu ili Čikagu, više ne morate birati između porodice i pristojnog života. Vratite se.
Crna Gora vas čeka. Vrijeme je za život po EURO MODELU!

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Od ponoći dizel skuplji, cijena benzina ostaje ista

Lož ulje će poskupiti za četiri centi, na 1,98 eura

Cijena dizela poskupila je sa tri centa pa će litar narednih sedam dana koštati 1,90 eura, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene benzina ostaji nepromijenjene – eurosuper 98 će koštati 1,76, a eurosuper 95 1,72 eura.

Lož ulje će poskupiti za četiri centi, na 1,98 eura.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja koja je donijeta na danasnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata. Navedene cijene važiće od 15. do 21. septembra“, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Naredni obračun biće izvršen 21. septembra, nakon čega će biti objavljene cijene koje će važiti od 22. septembra.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije