Connect with us

EKONOMIJA

VLADA BI NA DANAŠNJOJ SJEDNICI TREBALO DA POČNE SA IMENOVANJIMA ČLANOVA BORDOVA

Počeli problemi: DPS traži da rukovodioci budu njihovi kadrovi koji su uništili kompanije i imaju krivične prijave

Prema dogovoru nove parlamentarne većine, DPS-u zbog podrške manjinskoj Vladi pripadaju mjesta u bordovima direktora državnih kompanija. Tako je Milan Čolaković predložen za bord direktora Montekarga, iako je MKI protiv njega tužilaštvu predalo dvije prijave o mogućim zloupotrebama dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa

Poslanički klub DPS-a

Vlada bi danas na sjednici trebalo da počne s imenovanjem članova u bordove direktora državnih kompanija, koje bi skupštine akcionara tih kompanija trebalo da izaberu do kraja juna. Prema dogovoru nove parlamentarne većine, kako pišu „Vijesti“, u odborima direktora biće po jedan predstavnik DPS-a, partije koja podržava sadašnju manjinsku Vladu.

Međutim, problemi su već počeli jer DPS na neke funkcije predlaže svoje predstavnike koji su povezani s brojnim aferama i protiv kojih postoje krivične prijave, koje su podnijele državne institucije i koje istražuje tužilaštvo. DPS traži rukovodeća mjesta u nekim kompanijama koje su uništili njihovi predstavnici, poput “Plantaža”.

Tako je za člana odbora direktora Montekarga, državne željezničke transportne kompanije, ispred državnog kapitala predložen Milan Čolaković, protiv koga je resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) tokom prošle godine podnijelo dvije prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu o mogućem postojanju krivičnih djela dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa. Paradoks je da ga na novu funkciju sada formalno ispred državnog kapitala predlaže ministarstvo resorno za ovu oblast – MKI, koje ga je lani dva puta prijavilo tužilaštvu, pišu „Vijesti“.

MKI je u novembru dostavilo Vrhovnom državnom tužilaštvu informaciju o mogućem postojanju krivičnih djela, zloupotreba ovlašćenja u privredi i višegodišnjem lažiranju bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.

Prethodno je novi menadžment ove državne naftne kompanije dostavio MKI nalaz vanredne revizije finansijskih iskaza te Montenegro bonusa za 2020, koji je tokom oktobra ove godine sačinila renomirana revizorska kuća iz Podgorice. Prema tom nalazu, kako je navedeno u informaciji koja je upućena tužilaštvu, došlo se do saznanja i sumnji o mogućem postojanju niza krivičnih djela: prevarnih radnji, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba procjene, dijeljenja kredita, stanova i nagrada bez ovlašćenja i višegodišnjem lažiranju bilansa kompanije. Sporne bilanse, kako je navedeno, potpisao je bivši izvršni direktor Milan Čolaković, a sastavila ih je finansijska direktorica Rajka Petranović, prenose „Vijesti“.

Čolaković je medijima nakon podnošenja ove prijave saopštio da “plate, trošak, stimulacija i subvencija za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih nijesu bili na teret građana, već su ostvareni na slobodnom tržištu, zaslugama svih zaposlenih i na bazi legalnih i legitimnih odluka kompanije”.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u decembru saopštilo da je pokrenulo izviđaj i obavilo dodatna vještačenja u vezi s eventualnom zloupotrebom ovlašćenja u privredi i višegodišnjeg lažiranja bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.

”Postupak izviđaja u navedenom predmetu je u toku, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka”, rečeno je tada zvanično “Vijestima” u SDT-u.

MKI je prijavu u kojoj se navodi Čolaković predalo i u aprilu 2021. godine zbog sumnji u moguće postojanje krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja i prevare na štetu Željezničke infrastrukture prilikom novčanog obeštećenja sedam osoba u 2017. godini.

Kako su “Vijesti” tada pisale, Čolaković je s nekoliko funkcionera iz tog državnog preduzeća potpisao obeštećenja od 25 do 60 hiljada eura, u ukupnom iznosu od 330 hiljada eura, iako su ovi zaposleni prethodno pravosnažno izgubili spor s kompanijom. Navodno je presuda u korist kompanije sakrivena, a sedam funkcionera koji su izgubili spor je ipak “obeštećeno”.

Ovaj slučaj su u februaru 2017. godine prijavili predstavnici Novog sindikata Željezničke infrastrukture Radojica Bulatović i Dragan Miranović. Specijalno tužilaštvo je nakon toga pokrenulo istragu, a Čolaković je u maju 2018. podnio ostavku. Istog mjeseca izabran je za izvršnog direktora državnog Montenegro bonusa.

Montekargo je prvo tromjesečje ove godine, nakon pet godina konstantnog negativnog poslovanja, u periodu kada su upravu predvodili kadrovi DPS-a i BS-a, prvi put završilo u plusu od 205.000 eura. Prošle godine je, zahvaljujući poslovima koje je ugovorila nova uprava i smanjenju troškova, negativni rezultat smanjila sa 1,8 miliona iz 2020. na 946 hiljada, uz vraćanje ranijih dugova od 2,1 milion eura, investicije od 811 hiljada i izmirenje svih redovnih obaveza

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasle i ostale cijene goriva

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,81 eura po litru, što je poskupljenje od 13 centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti 12 centi i koštaće 1,77 eura po litru

Foto: Berane online

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,79 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,81 eura po litru, što je poskupljenje od 13 centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti 12 centi i koštaće 1,77 eura po litru.

Poskupjeće i lož ulje za 9 cent, pa će koštati 1,79 eura po litru.

„Na osnovu Odluke o umanjenju iznosa akcize na promet gasnih ulja , a koja je usvojena večeras na elektronskoj sjednici Vlade Crne Gore i biće objavljena u Službenom listu Crne Gore pod brojem 109/26 izvršena je korekcija maloprodajnih cijena naftnih derivata“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Naredni obračun će se obaviti 3. avgusta.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena

Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Foto: Berane online

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.

Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.

„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.

Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.

„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.

Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.

„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina

Nove cijene goriva

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.

Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije