POLITIKA
U DELEGACIJI CRNE GORE NA NATO SAMITU BILI INJAC I RADULOVIĆ
Podrška Vladi Crne Gore od predsjednika Amerike, Francuske, njemačke kancelarke, premijera Velike Britanije…
Premijer Krivokapić se susreo sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom koji mu je poručio da će Francuska uvijek biti uz Crnu Goru na njenom putu ka EU, uključujući pitanje jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić predvodio je delegaciju Crne Gore na NATO samitu, koji je održan u Briselu. Članovi delegacije bili su i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović i ministarka odbrane Olivera Injac.
U okviru sastanka na vrhu održana je sesija posvećena temama od značaja za budućnost evroatlantskog područja u uslovima promjenljivog bezbjednosnog okruženja, i promjene u globalnom odnosu snaga.
Da bi se odgovorilo na nepredvidive prijetnje, kako današnjeg doba tako i budućnosti, šefovi država i vlada NATO članica su donošenjem niza odluka u okviru inicijative NATO 2030. potvrdili savezničko jedinstvo i solidarnost. Postignut je dogovor o potrebi održavanja većeg broja političkih konsultacija saveznica s obje strane Atlantika o svim pitanjima koja utiču na sigurnost, a potvrđena je i posvećenost kolektivnoj odbrani, te naglašen značaj, kako NATO, tako i nacionalne otpornosti. Prominentno mjesto u današnjim razmatranjima imalo je i pitanje klimatskih promjena i njihov uticaj na bezbjednost evroatlantskog područja, pa je dogovoreno da NATO mora imati ulogu u ublažavanju njihovih implikacija. U okviru opredjeljenja da se zaštititi međunarodno-pravnog poretka, saveznice su potvrdile opredjeljenje da nastave sa odbranom zajedničkih vrijednosti i interesa, te da prodube saradnju sa državama i organizacijama koje dijele iste vrijednosti. Postignut je dogovor da se izradi novi Strateški koncept, kroz koji će se potvrditi pomenute vrijednosti i utvrditi budući pravac djelovanja Alijanse u uslovima konstantnih promjena na geopolitičkom planu.
Predsjednik Vlade Krivokapić je u okviru svog izlaganja prenio punu podršku Crne Gore inicijativi NATO 2030, uzimajući u obzir potrebu jačanja političke dimenzije Alijanse, očuvanja vojne moći i zauzimanja globalnog pristupa bezbjednosti u kontekstu savremenih izazova. Crna Gora je pozdravila usvojene predloge koji će omogućiti da NATO bude bolje pripremljen da djeluje u takvim okolnostima. Premijer je potvrdio da će Crna Gora nastaviti da doprinosi ostvarivanju zajedničkih ciljeva Alijanse, posebno u oblastima kolektivne odbrane, ravnopravnije podjele tereta i izgradnji nacionalne otpornosti. U skladu sa opredjeljenjem naše države, poseban naglasak je stavljen i na saradnju sa partnerima, posebno sa Evropskom unijom, uključujući i u kontekstu Zapadnog Balkana.
Krivokapić je ovom prilikom predstavio i konkretan doprinos Crne Gore aktuelnim NATO politikama, misijama i operacijama, potvrđujući na taj način da je naše djelovanje vođeno nastojanjem da na konstruktivan način doprinesemo politikama i zaštiti vrijednosti Alijanse.
NATO lideri su usvojili i Kominike kojim su obuhvaćeni prioriteti NATO-a i kojim je još jednom potvrđeno jedinstvo saveznika i značaj transatlantske veze zasnovane na podjeli tereta i zajedničkim vrijednostima.
Krivokapić je imao susrete sa predsjednikom SAD-a Džozefom Bajdenom, koji je kazao da Vlada ima snažnu podršku SAD-a u procesu demokratske tranzicije u Crnoj Gori.
Krivokapić se susreo i sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom koji mu je poručio da će Francuska uvijek biti uz Crnu Goru na njenom putu ka EU, uključujući pitanje jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Podršku Vladi uputili su i njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i premijer Velike Britanije Boris Džonson.
Predsjednik Vlade Krivokapić sastao se i sa premijerom Grčke Kirijakosom Micotakisom, premijerom Španije Pedrom Sančezom, premijerom Holandije Markom Ruteom, premijerom Luksemburga Ksavijerom Betelom, portugalskim premijerom Antonijom Koštom, premijerom Slovenije Janezom Janšom, predsjednicom Slovačke Suzanom Čaputovom, predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, kao i sa premijerom S. Makedonije Zoranom Zaevim.
POLITIKA
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“
Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.
„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.
Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.
„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.
Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:
„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.
POLITIKA
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.
Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.
„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.
Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.
„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.
Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.
Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.
„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.
POLITIKA
Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!
„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.
Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.
„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.
Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.
„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.
Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.
„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.
Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA1 дан ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA17 сати ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA2 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET22 сата ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO2 дана ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama