Connect with us

POLITIKA

U DELEGACIJI CRNE GORE NA NATO SAMITU BILI INJAC I RADULOVIĆ

Podrška Vladi Crne Gore od predsjednika Amerike, Francuske, njemačke kancelarke, premijera Velike Britanije…

Premijer Krivokapić se susreo sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom koji mu je poručio da će Francuska uvijek biti uz Crnu Goru na njenom putu ka EU, uključujući pitanje jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala

Makron i Krivokapić, Foto: gov.me

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić predvodio je delegaciju Crne Gore na NATO samitu, koji je održan u Briselu. Članovi delegacije bili su i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović i ministarka odbrane Olivera Injac.

U okviru sastanka na vrhu održana je sesija posvećena temama od značaja za budućnost evroatlantskog područja u uslovima promjenljivog bezbjednosnog okruženja, i promjene u globalnom odnosu snaga.

Da bi se odgovorilo na nepredvidive prijetnje, kako današnjeg doba tako i budućnosti, šefovi država i vlada NATO članica su donošenjem niza odluka u okviru inicijative NATO 2030. potvrdili savezničko jedinstvo i solidarnost. Postignut je dogovor o potrebi održavanja većeg broja političkih konsultacija saveznica s obje strane Atlantika o svim pitanjima koja utiču na sigurnost, a potvrđena je i posvećenost kolektivnoj odbrani, te naglašen značaj, kako NATO, tako i nacionalne otpornosti. Prominentno mjesto u današnjim razmatranjima imalo je i pitanje klimatskih promjena i njihov uticaj na bezbjednost evroatlantskog područja, pa je dogovoreno da NATO mora imati ulogu u ublažavanju njihovih implikacija. U okviru opredjeljenja da se zaštititi međunarodno-pravnog poretka, saveznice su potvrdile opredjeljenje da nastave sa odbranom zajedničkih vrijednosti i interesa, te da prodube saradnju sa državama i organizacijama koje dijele iste vrijednosti. Postignut je dogovor da se izradi novi Strateški koncept, kroz koji će se potvrditi pomenute vrijednosti i utvrditi budući pravac djelovanja Alijanse u uslovima konstantnih promjena na geopolitičkom planu.

Delegacija Crne Gorefoto: Flickr

Predsjednik Vlade Krivokapić je u okviru svog izlaganja prenio punu podršku Crne Gore inicijativi NATO 2030, uzimajući u obzir potrebu jačanja političke dimenzije Alijanse, očuvanja vojne moći i zauzimanja globalnog pristupa bezbjednosti u kontekstu savremenih izazova. Crna Gora je pozdravila usvojene predloge koji će omogućiti da NATO bude bolje pripremljen da djeluje u takvim okolnostima. Premijer je potvrdio da će Crna Gora nastaviti da doprinosi ostvarivanju zajedničkih ciljeva Alijanse, posebno u oblastima kolektivne odbrane, ravnopravnije podjele tereta i izgradnji nacionalne otpornosti. U skladu sa opredjeljenjem naše države, poseban naglasak je stavljen i na saradnju sa partnerima, posebno sa Evropskom unijom, uključujući i u kontekstu Zapadnog Balkana.

Krivokapić je ovom prilikom predstavio i konkretan doprinos Crne Gore aktuelnim NATO politikama, misijama i operacijama, potvrđujući na taj način da je naše djelovanje vođeno nastojanjem da na konstruktivan način doprinesemo politikama i zaštiti vrijednosti Alijanse.

NATO lideri su usvojili i Kominike kojim su obuhvaćeni prioriteti NATO-a i kojim je još jednom potvrđeno jedinstvo saveznika i značaj transatlantske veze zasnovane na podjeli tereta i zajedničkim vrijednostima.

Krivokapić je imao susrete sa predsjednikom SAD-a Džozefom Bajdenom, koji je kazao da Vlada ima snažnu podršku SAD-a u procesu demokratske tranzicije u Crnoj Gori.

Krivokapić se susreo i sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom koji mu je poručio da će Francuska uvijek biti uz Crnu Goru na njenom putu ka EU, uključujući pitanje jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Krivokapić i Džonsonfoto: Flickr

Podršku Vladi uputili su i njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i premijer Velike Britanije Boris Džonson.

Predsjednik Vlade Krivokapić sastao se i sa premijerom Grčke Kirijakosom Micotakisom, premijerom Španije Pedrom Sančezom, premijerom Holandije Markom Ruteom, premijerom Luksemburga Ksavijerom Betelom, portugalskim premijerom Antonijom Koštom, premijerom Slovenije Janezom Janšom, predsjednicom Slovačke Suzanom Čaputovom, predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, kao i sa premijerom S. Makedonije Zoranom Zaevim.

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije