POLITIKA
U DELEGACIJI CRNE GORE NA NATO SAMITU BILI INJAC I RADULOVIĆ
Podrška Vladi Crne Gore od predsjednika Amerike, Francuske, njemačke kancelarke, premijera Velike Britanije…
Premijer Krivokapić se susreo sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom koji mu je poručio da će Francuska uvijek biti uz Crnu Goru na njenom putu ka EU, uključujući pitanje jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić predvodio je delegaciju Crne Gore na NATO samitu, koji je održan u Briselu. Članovi delegacije bili su i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović i ministarka odbrane Olivera Injac.
U okviru sastanka na vrhu održana je sesija posvećena temama od značaja za budućnost evroatlantskog područja u uslovima promjenljivog bezbjednosnog okruženja, i promjene u globalnom odnosu snaga.
Da bi se odgovorilo na nepredvidive prijetnje, kako današnjeg doba tako i budućnosti, šefovi država i vlada NATO članica su donošenjem niza odluka u okviru inicijative NATO 2030. potvrdili savezničko jedinstvo i solidarnost. Postignut je dogovor o potrebi održavanja većeg broja političkih konsultacija saveznica s obje strane Atlantika o svim pitanjima koja utiču na sigurnost, a potvrđena je i posvećenost kolektivnoj odbrani, te naglašen značaj, kako NATO, tako i nacionalne otpornosti. Prominentno mjesto u današnjim razmatranjima imalo je i pitanje klimatskih promjena i njihov uticaj na bezbjednost evroatlantskog područja, pa je dogovoreno da NATO mora imati ulogu u ublažavanju njihovih implikacija. U okviru opredjeljenja da se zaštititi međunarodno-pravnog poretka, saveznice su potvrdile opredjeljenje da nastave sa odbranom zajedničkih vrijednosti i interesa, te da prodube saradnju sa državama i organizacijama koje dijele iste vrijednosti. Postignut je dogovor da se izradi novi Strateški koncept, kroz koji će se potvrditi pomenute vrijednosti i utvrditi budući pravac djelovanja Alijanse u uslovima konstantnih promjena na geopolitičkom planu.

Delegacija Crne Gorefoto: Flickr
Predsjednik Vlade Krivokapić je u okviru svog izlaganja prenio punu podršku Crne Gore inicijativi NATO 2030, uzimajući u obzir potrebu jačanja političke dimenzije Alijanse, očuvanja vojne moći i zauzimanja globalnog pristupa bezbjednosti u kontekstu savremenih izazova. Crna Gora je pozdravila usvojene predloge koji će omogućiti da NATO bude bolje pripremljen da djeluje u takvim okolnostima. Premijer je potvrdio da će Crna Gora nastaviti da doprinosi ostvarivanju zajedničkih ciljeva Alijanse, posebno u oblastima kolektivne odbrane, ravnopravnije podjele tereta i izgradnji nacionalne otpornosti. U skladu sa opredjeljenjem naše države, poseban naglasak je stavljen i na saradnju sa partnerima, posebno sa Evropskom unijom, uključujući i u kontekstu Zapadnog Balkana.
Krivokapić je ovom prilikom predstavio i konkretan doprinos Crne Gore aktuelnim NATO politikama, misijama i operacijama, potvrđujući na taj način da je naše djelovanje vođeno nastojanjem da na konstruktivan način doprinesemo politikama i zaštiti vrijednosti Alijanse.
NATO lideri su usvojili i Kominike kojim su obuhvaćeni prioriteti NATO-a i kojim je još jednom potvrđeno jedinstvo saveznika i značaj transatlantske veze zasnovane na podjeli tereta i zajedničkim vrijednostima.
Krivokapić je imao susrete sa predsjednikom SAD-a Džozefom Bajdenom, koji je kazao da Vlada ima snažnu podršku SAD-a u procesu demokratske tranzicije u Crnoj Gori.
Krivokapić se susreo i sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom koji mu je poručio da će Francuska uvijek biti uz Crnu Goru na njenom putu ka EU, uključujući pitanje jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Krivokapić i Džonsonfoto: Flickr
Podršku Vladi uputili su i njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i premijer Velike Britanije Boris Džonson.
Predsjednik Vlade Krivokapić sastao se i sa premijerom Grčke Kirijakosom Micotakisom, premijerom Španije Pedrom Sančezom, premijerom Holandije Markom Ruteom, premijerom Luksemburga Ksavijerom Betelom, portugalskim premijerom Antonijom Koštom, premijerom Slovenije Janezom Janšom, predsjednicom Slovačke Suzanom Čaputovom, predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, kao i sa premijerom S. Makedonije Zoranom Zaevim.
POLITIKA
PES: Nećemo podržati smjenu Mandića
„Ratnu retoriku ostavljamo političkim strukturama kojima je to jedini alat“, piše u saopštenju Pokreta Evropa sad (PES) na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić

Pokret Evropa sad (PES) saopštio je večeras da neće podržati smjenu Andrije Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
„Nećemo podržati smjenu Mandića. Pokret Evropa sad je nastao u želji da našim građanima obezbijedimo ekonomski progres i evropsku budućnost. Smatramo da je kristalno jasno da nećemo glasati za to da nam ružna prošlost upropasti svijetlu budućnost“, ističe se u saopštenju PES-a na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.
Iz PES-a su dodali da ratnu retoriku ostavljaju onim političkim strukturama kojima je to jedini alat.
„A mi smo se po ovom pitanju već oglasili i za nas je poštovanje međunarodnih presuda nešto što se podrazumijeva. Mi biramo budućnost“, piše u saopštenju PES-a.
Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je prekjuče lider te partije Danijel Živković.
On je prekjuče na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.
POLITIKA
Camaj iz Albanskog foruma: Neću podržati inicijativu DPS-a za smjenu Mandića
„Iniicijativa za smjenu Mandića dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Camaj

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj rekao je za Portal RTCG da neće podržati inicijativu koja dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, apostrofirajući one u BiH.
On je tako odgovorio na inicijativu DPS-a za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
“Moram naglasiti da je to lični stav jer će koalicija Albanski forum u ponedjeljak raspravljati o tome. Inače, DPS je u cijeloj svojoj aktivnosti pokazao da im manjine znače kao dekor, a ne partneri, jer iskustvo pokazuje to na primjeru Albanaca, ali i drugih manjina u Crnoj Gori”, kazao je Camaj.
On je objasnio da saosjeća sa svima koji su od devedesetih do danas bili žrtve ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.
DPS je prije nekoliko dana na konferenciji za medije najavio da će inicijativu za smjenu Mandića uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima zbog Mandićevog prošlonedjeljnog saučešća povodom smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid.
POLITIKA
DPS traži smjenu Mandića zbog saučešća povodom smrti Ratka Mladića
Predsjednik Skupštine je prešao granicu nakon koje se ne mogu zatvarati oči, poručio je lider DPS-a Danijel Živković
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović najavio da će podržati ovu inicijativu

Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je lider te partije Danijel Živković.
On je na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.
„Dugo smo slušali da treba praviti razliku između njegovih ličnih političkih stavova i funkcije koje obavlja, da treba imati razumijevanja zbog stabilnosti vlasti, da ne treba otvarati teške teme zbog evropskog puta. Ali, postoje trenuci kada ćutanje prestaje biti politička mudrost i postaje pristajanje. Ovo je jedan od tih trenutaka. Jer kada predsjednik Skupštine izrazi pijetet zbog smrti čoveka osuđenog za genocid, ne govorimo više o privatnim uvjerenjima, već govorimo i o dostojnosti njega da obavlja funkciju“, kazao je Živković.
Lider DPS-a je najavio da će inicijativu nakon upućivanja poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima staviti u skupštinsku proceduru.
Živković je poručio da ovo nije samo pitanje odgovornosti Andrije Mandića, već više test za sve druge.Kako je istakao, za njih ova inicijativa nije politička taktika, već obaveza.
„Da vidimo ko kalkuliše kad su u pitanju elementarni ljudski principi i da li postoje granice preko kojih se zbog fotelja i vlasti ipak ne prelazi. Ne tražimo da podrže DPS, da mijenjaju vlast ili da promjene politički odnos sa Andrijom Mandićem, već samo odgovor na jedno pitanje – može li čovjek koji sa mjesta predsjednika Skupštine izražava ovakav odnos prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu i čovjeku odgovornom za genocid imati njihovo povjerenje da predstavlja parlament države koja želi da bude sljedeća članica EU“, istakao je on.
Ocijenio je da se ne može u Briselu govoriti jezikom evropskih vrijednosti, a u Podgorici ćutati kad predsjednik parlamenta iskazuje pijetet prema čovjeku osuđenom za genocid.
„Ako od većine stranaka dobijemo odgovor da se preko ovoga mora preći kako bi većina ostala na okupu, biće jasno da evropske integracije nisu opredjeljenje ove vladajuće većine, već političko pokriće kojim se krpe. Zato ova inicijativa ima smisao, bez obzira koliko glasova će dobiti. Ako bude 41 glas za razrješenje, Crna Gora će kazati da, bez obzira na političke razlike, postoje granice koje se ne prelaze. Ako ih ne bude, građani Crne Gore će makar dobiti jasan odgovor – ko smatra da je očuvanej većine bitnije od tih granica. Ovo nije test za Mandića, njegov odgovor znamo. Ovo je test za svakog poslanika, svako će glasati imenom i prezimenom i nositi moralnu i političku odgovornost“, kazao je Živković.
Prisutnima se obratio i lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović koji je najavio da će podržati ovu inicijativu.
„Ako neko smatra da je proces pregovaranja sa EU zatvaranje poglavlja i zatvaranje očiju, onda se vara. Za nas je proces evropskih integracija vrednosno pitanje. Posebno mi je zanimljivo sa aspekta nekih poslanika koji su zamjerali manjinskim strankama savez sa DPS-om. Danas neki aktivno ćute i gutaju veće žabe i prelaze preko nekih vrednosnih stvari. Vrijeme je da u plenarnoj sali raspravimo neke stvari. Ovo nije pitanje DPS-a ili HGI-a, već vrijednosno pitanje. Civilizovani svijet se odredio prema ratnom zločincu, vrijeme je da se odredimo i mi u skupštinskoj sali“, kazao je on.
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
DRUŠTVO1 дан ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
HRONIKA22 сата ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
















